Film u čast Albanaca koji su spasili Jevreje od nacista
Povezani članci
- Monasi i urednici i novinari hijene
- Film Visočanina Suada Hadžimehanovića na festivalu u Moskvi
- Bajtal: Napredovali smo u svojoj propasti, otišli smo još dalje
- O uspomenama i čežnjama: zapisi o životu
- Festival antifašističkog filma u Mostaru
- Srca Sarajeva za najbolje TV serije: Serija o Slobodanu Miloševiću apsolutni pobjednik
Novi film dovodi u pitanje kliše o muslimanima, tako što podsjeća na Albance, koji su spasili 2.000 Jevreja tokom Holokausta.
Piše: Besar Likmeta
Rexhep Hoxha se još uvijek živo sjeća dana 1967. godine, kada je otac podijelio porodičnu tajnu, koju je čuvao gotovo pola vijeka. U to vrijeme, pod stegom staljinističkog diktatora Envera Hoxhe, Albanija se upravo proglasila prvom ateističkom državom na svijetu.
Hoxhini komunisti su zabranili svakakvo javno izražavanje religijskih uvjerenja i zapalili svete knjige i objekte.Hiljade džamija i crkava su ili srušene ili pretvorene u kulturne centre, ambare, fiskulturne sale ili skladišta.
Jevrejska porodica, koja se sklonila u kući Rexhepa Hoxhe tokom Drugog svjetskog rata ostavila je iza sebe tri molitvenika, a Rexhepov otac je obećao da će ih čuvati dok ne dođu po njih.
„Prilikom vjerskog čišćenja, ove knjige su postale opasan materijal i morali smo naći način da ih sakrijemo“, prisjeća se Rexhep.
„To su bile lijepe knjige i bilo nas je strah da ih držimo na otvorenom, jer bi neki znatiželjni gost mogao da ih uzme i da otkrije da su, u stvari, vjerske knjige“, objašnjava on.
Rexhep i njegov otac su najprije sakrili knjige u jednoj drvenoj kutiji, sa rupama na poklopcu, koju su sakrili ispod kreveta. No, u strahu da bi se mogle uništiti od plijesni, izvadili su knjige iz kutije i sakrili ih iza police za knjige.
Rexhep je skrivene knjige čuvao sve dok nije došlo do pada komunističkog režima u Albaniji, 1991. godine, a zatim je počeo da traga za vlasnicima.
Bez obzira što je kontaktirao nekoliko ljudi putem Fondacije albansko-izraelskog prijateljstva, nije uspijevao sve do jednog dana, kada se američki fotograf Norman Gersham, pojavio na njegovim vratima.
Gersham je posjetio Muzej holokausta u Washingtonu i primjetio rijetko-viđenu bijelu tačku na karti Evrope, gdje se činilo da nije bilo progona Jevreja.
Očaran tom pričom, Gersham je došao u Tiranu da zabilježi ovu neispričanu priču o ljudima koji su spasili živote gotovo 2.000 Jevreja, koji su se preselili u Albaniju tokom rata, kako bi izbjegli progon.
„Ovo obećanje, koje je dato, bilo je veoma važno za principe moje porodice, ono je osnov mog života“, kaže Rexhep.
„Održati datu riječ i pokazati odgovornost je nešto što bi trebalo gajiti u svakome od nas“, dodaje on.
Kada su se Rexhep i Gersham upoznali, pokrenula se jedna neobična i neočekivana drama, koja, sada, predstavlja dio dokumentarnog filma „Besa: Obećanje“, koji je režirala nagrađivana režiserka iz SAD Rachel Goslins.
Ova dvojica su zajedno krenuli u neobičnu potragu za jevrejskom porodicom kako bi im vratili knjige koje su im pripadale.
Sa dobrom istorijskom podlogom i emotivnim stilom pričanja priče, „Besa: Obećanje“ dovodi u pitanje neke od fundamentalnih pretpostavki o navodnoj mržnji između islama i judaizma, podsjećajući gledatelje na moć koju dobri ljudi imaju da promijene način gledanja na svijet.
Nakon sedam godina snimanja, film otkriva neispričanu priču o ljudima Albanije – gotovo svi muslimani – koji su se usprotivili nacistima, naoružani samo svojim tradicionalnim kodom časti, besom, i tako spasili živote gotovo 2.000 Jevreja.
„Rad na ovom filmu, tokom posljednjih pet godina, predstavlja putovanje koje je utvrdilo moju vjeru u ljudsko dostojanstvo i hrabrost“, kaže Goslins u izjavi povodom filma.
„Činjenica da se Rexhepova priča ne samo, zaista, desila, nego da smo imali priliku da je otkrijemo i da je dokumentiramo, jedan je od onih rijetkih darova bogova dokumentarnog filma, na čemu ću biti vječno zahvalna“, dodala je.
Još uvijek pod ograničenom distribucijom, dokumentarac je premijerno prikazan u aprilu, na ceremoniji održanoj u Muzeju holokausta u Washingtonu, u prisustvu premijera Albanije Salija Berishe, kongresmena i zvaničnika.
Berisha opisuje dokumentarac kao „jedan od najdojmljivijih filmova koje je ikada vidio“.
Albanski premijer je bio toliko oduševljen dokumentarcem da je prošle sedmice zatražio od svog kabineta da pomogne u troškovima distribucije u Evropi, u sklopu obilježavanja albanske stoljetnice.
„Ovaj dokumentarni film je neprocjenjiv, jer pokazuje vrijednosti i vrline našeg naroda“, rekao je Berisha.
Iako dokumentarac još nije imao svoju premijeru u Albaniji, već je pokrenuo debatu u medijima o tome da li je istorija albanskih porodica, koje su spašavale Jevreje tokom holokausta, pretvorena u mit.
No, Rexhep, čija je porodična istorija prepletena u ovom projektu, kaže da se ne može umanjiti ono što se desilo.
„Ovo je priča o ljudskim vrijednostima i njih se ne može demistificirati“, zaključio je Rexhep.
Tekst je deo produkcije projekta “Balkanska inicijativa za saradnju, razmenu i razvoj kulture (BICCED)”, koji realizuje BIRN. SEEcult.org je jedan od partnera projekta, koji finansira Švajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu – SCP.
*Foto: Rexhep Hoxha sa sinom Ermalom na Zidu plača u Jeruzalemu: ©JWM Productions, LLC