Edward Munch u pariškom Centru Pompidou

Povezani članci

• Borivoje Adašević: Doba sumnje koje ne prolazi
• RADE ŠERBEDŽIJA DOBITNIK NAGRADE ZLATNI LOVOROV VIJENAC ZA DOPRINOS UMJETNOSTI TEATRA
• Milan Mladenović posthumno proglašen počasnim građaninom Sarajeva
• Festival scenskog pokreta i koreodrame u Kosovskoj Mitrovici
• Video: Pogledajte kako su oživjele Van Goghove slike
• Opera Carmen na Mostarskom proljeću

Suvremeni umjetnik

Upravo otvroena izložba pod nazivom “Edvard Munch, suvremeno oko”, smještena u Centru “Georges Pompidou”, kojeg Parižani od milja zovu Beaubourg, nastoji pokazati da je norveški slikar – simbolist, bio suvremen i moderan, okrenut prema fotografiji i filmu, a ne samo umjetnik  melakolije i osobnog, unutrašnjeg postojanja. Tako je čuveni kulturni centar, nalik na građevinu iz budućnosti koju godišnje posjeti 6,6 milijuna posjetitelja sa svih strana planete, naglasio stvaranje iz 20 stoljeća i umjetnikovo oslanjanje na fotografiju.

Muzej pokazuje oko 140 djela, posuđenih od Nacionalnog i Munch Muzeja iz Osla kao i od Umjetničkog Muzeja iz Bergena : “Htjeli smo iznijansirati sliku Edvarda Muncha kao umjetnika zebnje, melankolije, okrenutom samom sebi i  predstavljanju osobnog, unutrašnjeg svijeta”- objašnjavaju Angela Lampe i Clément Chéroux, kustosi izložbe koja traje do 9 sjecnja 2012.

Edvard Munch je, najprije, bio oduševljen novim tehnikama reprezentacije. Već 1902 godine, posjedovao je foto aparat i bio čest posjetitelj kino dvorana. Svjetska događanja jednako kao i njegova okolica su ga zanimali, kao izvor osobnih sadržaja. Klasiran u umjetnike kraja 19 stoljeća, simbolist ili pre-ekspresionist, slikar rođen 1863 godine je izčezao 1944, iste godine kao i Vassily Kadinsky i Piet Mondrian.”Tri četvrtine njegovih djela su ostvarene u 20 stoljeću, ističu kustosi – on je suvremen umjetnik, sasvim upisan u modernitet svoje epohe”!

Postavka pruža i mali podsjednik nazvan “Munch kojeg poznajemo” preko remek- djela kao “Pubertet”, ostvarenog 1894 godine ili “Djevojke na mostu” iz 1901. Djela rijetko napuštaju Oslo čiji se Muzej ovaj put, dragovoljno odrekao njihove odsutnosti, nekoliko mjeseci.

Kasnija ostvarenja posjeduju jednake teme ali na drugačiji način: paleta se promijenila, dekor takodjer! Munch je umjetnik ponavljanja i nije mu teško, nanovo, upotrijebiti iste motive. Postoji desetak verzija djela “Utvara” i šest slika nazvanih “Bolesno dijete”.

munch-sun

Munch autoportrait

munch briges

Realizacija

Munch je koristio svoj mali foto-aparat “Kodak” u autobiografske svrhe i poznavao je sve oblike, filmske realizacije. To je očito na moćnom platnu “Autoportret poput Marata”, koji je najprije fotografija iz perioda 1908-1909 godine, ostvarena u Copenhagenu gdje je umjetnik liječen od depresije. Odsjaj je žestoke svađe iz 1902, sa Tuliom Larsen sa kojom je imao jako nestabilan ali uzbudljiv, ljubavni odnos. Upotrijebio je i revolver, ozlijedivši lijevu ruku pa se osjećao kao Marat, naspram čuvene Charlotte Corday.

Fotografija kao i sedma umjetnost, su  značajajno utjecale na realizaciju Munchovih platna, što pokazuje slika nazvana “Radnici se vraćaju kuci” /1918-1920/  koja posjetitelju daje osjećaj da se nalazi licem u lice sa radnicima.

Teatar ga, također, nadahnjuje pa surađuje sa redateljem Maxom Reinhardtom, koji nastoji ostraniti razmak i zmeđu scene i gledatelja.

Munch koji je u mladosti neprestalno putovao, očuvao je radoznalost za okolicu i spoljni svijet. Često posjećuje pejzaže i određena mjesta kojima se nadahnjuje, poput reportera. Slika požare ili radnike, što su pravili prugu Oslo-Bergen.

Kao na filmu, slikar scenarizira, nekoliko godina poslije vlastitu tuču, sa mladim slikarom Ludvigom Karstenom. Ostvaruje seriju platna koja prikazuju različite etape, njihovog fizičkog sukoba.

Početkom 1930 godine Munch je imao hemoragiju lijevog oka koja mu je izmijenila vid. Započinje slikati čudna platna, aktualno prvi put pokazana u Francuskoj.