Collegium artisticum: Miodrag Spasojević ŠTRIKA – Izložba fotografija “OBALA”

Povezani članci

• Gojer: Ne dozvolimo da nam budućnost bude zasjenjena prošlošću!
• Zaha Hadid, Lavica arhitektica
• Dino Mustafić o slučaju Štraus: Umjetnik u gladovanju
• Slavo Kukić: Svjedočimo li materijalizaciji ideja Memoranduma 2?
• Hrvatska je dužna obnoviti suradnju s Komšićem
• Alem, meko ć

Otvorenje izložbe umjetničkih fotografija, iz ciklusa “OBALA”, Miodraga Spasojevića Štrike, održat će se u Galeriji Collegium artisticum u Sarajevu, u četvrtak, 11. avgusta 2022. godine s početkom u 19:00 sati.

Izložba se može pogledati do 22. avgusta 2022. godine, od ponedjeljka do petka u terminu od 10:00 do 18:00 sati.

Povodom izložbe “Obala”, prof.dr.sci Besim Spahić zapisao je:

“Mnogi su umjetnici (kao i fotografski laici) sa obale slikali ili fotografirali more, morske zalaske sunca, morska svitanja ili morske sumrake. Spasojević nam ovom Izložbom daje zrcalni altera pars. On sa suncem u pozadini, sa morske strane „hvata“ obalu obgrljenu pjenećim i živahnim valovima, što njegovim fotografijama, kao inače fiksnim slikama daje živost, a gledajući ih doživljavamo efekte filmskih pokretnih slika.

Daleko od komercijalnih turističkih fotografija, ovdje je riječ o istinski umjetničkim fotografijama, koje imaju vrhunsku denotativnu, konotativnu i simboličku živost, da nas osim duše, taknu i u tijelo, da ih titrajuće osjećamo i u bilu. Ovi biseri prirodne izvrsnosti, izvornosti i kreativnosti, provedeni kroz genij Umjetnika Miodraga Spasojevića-Štrike, nude nam vrhunski doživljaj samih sebe, kao dijela prirode, i nedokučivog svemira, gdje je sve vječno i gdje nas čeka hirovita ili pitoma, dostižna ili nedostižna, daleka obala, gdje se susreću voda, vatra, zemlja, zrak i eter, kao komponente svega živoga na plavoj Planeti Zemlji, koja je samo mali dio raskošnih ljepota Univerzuma.

Ove umjetničke fotografije imaju racionalnu (edukativnu), emocionalnu (introspekcijsku), te konativnu (voljnu, djelatnu) dimenziju, sa dobrim bacgroundom ekoloških nazora i imperativa ljudskog roda. Ne možemo preskočiti i korelativnost sa svetoknjiškim postavkama i svrsishodnosti bivanja života na planeti Zemlji; od Bagavat Gite, preko Starog i Novog zavjeta, do Kur’ana, kao i novijih scientističkih teogonija i kozmogonija.

I što bi rekli pjesnici „čovječe ne idi malen ispod zvijezda“ jer „valja nama preko rijeke“, preko gora, preko mora, sve do naše obale kao konačnog spasa i utočišta. Svaka plovidba kroz vrijeme i prostor, završava obalom, vječnim utočištem – OBALOM.

Ukratko; Riječ je o briljantno izraženoj fascinaciji „živom obalom/obalom života i smrti, kroz vrhunske fotografije vrsnog umjetnika Miodraga Spasojevića Štrike. To je oda Mediteranu i Autorovoj fascinaciji Obalom.” (odlomak iz teksta MORE, OBALA, TRENUTAK, PROLAZNOST) 

U tekstu “Ka stine potrošilo se vrime“ Andrej Đerković zapisao je da “izložba “Obala” predstavlja seriju fotografija južne obale poluotoka Pelješca gdje je autor, kroz svoj likovni izraz između apstraktnog i realnog, koristeći more kao kist, stvorio svojevrsnu “slikografiku” uhvaćenu u tom nepovratnom trenutku amalgama mora, valova, stijena i sunca. Ovom fotografskom serijom kontrapunktne perspektive mora prema obali, Štrika slijedi ideju životne prolaznosti i kromatski nas postavlja na naše vlastite ožiljke. Udarom vala, more ostavlja ožiljke na kopnu koji je metafora našeg tijela i svakim svojim valom troši to kopno, naše živote, oblikujući ga kao linearnu transformaciju naše vizualne percepcije ovozemaljskog života. Štrikinim fotografijama dolazimo do kaleidoskopske transpozicije događajnoga u pripovjedno, kojom međuprostorno vrijeme između dolaska i odlaska vala, on pripovjeda sa lakoćom i njegovom uvijek izražajnom neposrednosti. To međuprostorno vrijeme, taj slikovni interval ima sakramentalni zadatak „duhovnog pročišćenja“ kroz koji se nepovratno suočavamo sa procesom fizičke prolaznosti. Principom imaginarne geografije, fotografije su označene točnim koordinatama mjesta nastanka i vode nas na putovanje kroz Štrikino osobno i intimno istraživanje, kojom on iscrtava (vlastitu) vizualnu kartografiju Pelješkog poluotoka na njegovoj južnoj strani, onoj prema otvorenom moru – toj živoj vodi. Kao finalni rezultat, dobijamo atlas sinergije autora sa dijelom Mediterana kojem su ove fotografije, svojevrsna posveta.“ 

Miodrag Spasojević – Štrika rođen je 1961. godine u Mostaru.

Nakon Gimnazije u Ljubuškom završio je studij grafičkog dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1990. godine, u klasi prof. Mladena Kolobarića.

Član je ULUPUBiH-a od 1996. godine i ima status istaknutog umjetnika.

Dizajnira u svim oblastima grafičkog dizajna i vizuelnih komunikacija, a ističe se dizajnom vizuelnih identiteta mnogih preduzeća, institucija i manifestacija.

Dizajnirao je između ostalog vizuelne identitete Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine, GRAS-a Sarajevo, IAAF Athletic Meeting of Solidarity Sarajevo ’96, Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine, Atletskog saveza Bosne i Hercegovine, Fonda otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, IHF XIX Svjetskog juniorskog rukometnog prvenstva Bosna i Hercegovina 2013. i druge. Njegovi radovi uvršteni su u mnoge publikacije u zemlji i inostranstvu.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, kao i tri nagrade Collegium Artisticum za grafički dizajn.

Živi i radi u Sarajevu.