Godišnjica genocida u Srebrenici: Mediji u RS-u izbjegavali riječ ‘genocid’

Izdvajamo

• I 28 godina nakon genocida u Srebrenici i svih drugih počinjenih zločina na području BiH ne postoji društveni konsezus o dešavanjima u prošlosti. Štaviše, historijski revizionizam postaje sve prisutniji na bh. prostoru, a zajednički stavovi bivaju sve udaljeniji. Kultura sjećanja neophodna je za napredak i pomirenje društva i zbog toga bi političari u BiH trebali raditi na njenom promovisanju. Nerealni je očekivati od stranka i ljudi koji su nas uveli u rat da upravo oni rade na izgradnji mira.

Povezani članci

• Tužilaštvo BiH još uvijek bez optužnica za negiranje genocida: Oprez ili manjak volje
• Nedim Ajanić: Oni koji se ne stide zločinaca zaslužuju da se ljudska vrsta stidi njih
• Misterije Organizma: Moj susret sa postjugoslovenskim Lebensweltom
• Vukosava Klanco: Opet bih branila Muju
• Marijana Markotić: Perspektive procesa pomirenja
• Zaustavimo napade na srebreničke borce za istinu

Foto: Arhiv

Bivši Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio je 2021. godine dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Prema izmjenama, za osobe koje prekrše ovu odredbu predviđa se kazna zatvora u trajanju od tri do pet godina.

Tužilaštvo BiH je ubrzo nakon stupanja na snagu dopuna ovog Zakona najavilo da će pratiti objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, skupina ili udruženja kojim se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u BiH.

Tužilaštvo BiH je od 2021. godine evidentiralo 71 predmet koji se odnosi na krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti te gotovo nijedan na osnovu zaprimljenog izvještaja o učinjenom krivičnom djelu, dostavljenom od strane policijskog organa, sa dokazima, iskazima svjedoka i svim što je potrebno, podaci su to do koji je došla novinska agencija Fena.

Do danas Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu protiv negiranja genocida u BIH, uprkos javnim istupima političara, poput predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, koji je više puta negirao genocid nakon donošenja dopuna Krivičnog zakona BiH. No, Dodik se nije zaustavio samo na negiranju genocida nego je na nedavnom sastanku u Konjicu psovao genocid u Srebrenici. Iako je negiranje genocida od strane javnih zvaničnika u RS-u izazvalo brojne reakcije širom države, konkretnih poteza nije bilo.

Memorijalni centar Srebrenica je krajem 2021. godine zabilježio da su genocid u Srebrenici relativizirali ili negirali dominatno mediji u Srbiji, dok su mediji u BiH uglavnom prenosili te izjave.

„Možemo zaključiti da su izmjene Krivičnog zakona BiH već sada dale rezultat, s obzirom da je, recimo, na RTRS-u broj slučajeva znatno manji u odnosu na isti period prije stupanja na snagu zabrane negiranja genocida. S 30, broj incidenata je pao na 12, a i ovih 12 su se pretvorili većinom u slučajeve relativiziranja činjenica – u odnosu na ranije direktne i najgrublje negiranje genocida u Srebrenici. Broj slučajeva na SRNI pao je za 66 posto, u ‘Glasu Srpske’ je broj slučajeva pao s 15 na dva, a u ‘Nezavisnim’ s osam na dva“ istakli su tad iz Memorijalnog centra Srebrenica.

Prije samo par dana u Srebrenici je obilježena 28. godišnjica genocida u Srebrenici. U medijskom prostoru na području Republike Srpske izvještavalo se bez upotrebe riječi ‘genocid’, a najčešće su upotrebljavani termini poput „zločin nad Bošnjacima u Srebrenici“, „srebrenička dešavanja iz 1995. godine“ ili samo „komemoracija u Srebrenici“.

Foto: Screenshot portala RTRS-a na 11. juli

Mediji koji su u svom izvještavanju izbjegavali upotrebu termina ‘genocid’ u istim tim vijestima nisu se bavili ni detaljima genocida u Srebrenici niti su spomenute bilo kakve presude Haškog suda kojima su utvrđene krivice visoko pozicioniranih srpskih zvaničnika za genocid u Srebrenici.

Ovakav pristup u medijskom izvještavanju velikog dijela medija sa područja Republike Srpske zapravo govori koliko se mediji danas nalaze pod političkim pritiscima i koliko prate politiku vladajućih ali i opozicionih struktura u RS-u. Jer, ako bi mogli izvući nešto zajedničko opoziciji i vlasti u RS-u, to je onda negiranje genocida u Srebrenici i neprihvatanje sudskih presuda za sve zločine počinjene tokom rata u BiH.

Na isti dan obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, 11. jula, održan je koncert u sklope manifestacije „Petrovdanski dani Srebrenica 2023“, kada su Srebrenicom i Potočarima, svega nekoliko sati nakon ukopa žrtava, odjekivale pjesme „Veseli se srpski rode“ i „Ne volim te Alija“.

I 28 godina nakon genocida u Srebrenici i svih drugih počinjenih zločina na području BiH ne postoji društveni konsezus o dešavanjima u prošlosti. Štaviše, historijski revizionizam postaje sve prisutniji na bh. prostoru, a zajednički stavovi bivaju sve udaljeniji. Kultura sjećanja neophodna je za napredak i pomirenje društva i zbog toga bi političari u BiH trebali raditi na njenom promovisanju. Nerealno je očekivati od stranka i ljudi koji su nas uveli u rat da upravo oni rade na izgradnji mira.

Haški sud je izrekao više od 700 godina zatvora za genocid i druge zločine u Srebrenici na međunarodnim sudovima te sudovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.