Negiranje genocida za Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je dozvoljeno

Povezani članci

• Bosanski atlas ratnih zločina u Zagrebu
• THE SIEGE OF SARAJEVO: One quarter of a century of lies, silence and denial
• Ratni zločinci bez prepreka do javnih funkcija u BiH
• Elvedin Nezirović: Ako ne postoji osjećanje krivice, onda ne postoji ni potreba za oprostom
• Amer Đulić: I went through the hell of Herzeg-Bosnia’s camps, but I still don’t hate
• Anela Hakalović: Pandemija koronavirusa je pokazala koliko su muzeji važni za zajednicu

Gostujući u emisiji “Telering” , savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i portparol SNSD-a Radovan Kovačević je izjavio da nije bilo genocida i da nije  kažnjivo njegovo negiranje nije kažnjivo jer “ne postoji nijedna institucija u Bosni i Hercegovini koja je donijela takvu odluku.”

Da tvrdnja kako negiranje genocida nije zakonom kažnjivo nije tačna, potvrđuje Odluka visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, objavljena na stranici OHR-a 23. jula 2021. godine. Ova odluka uspostavila je kaznenu odredbu zabrane i kažnjavanja negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.

Kako je definisano članom 2. ovog zakona, on stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH, “koji god od tih dana nastupi ranije”. Budući da je Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH objavljen u Službenom glasniku BiH 27. jula, on je od 28. jula 2021. godine postao primjenjiv na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, uključujući i entitet Republiku Srpsku.

Ovom odlukom izvršena je dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, gdje se u članu 145a, iza stava (1), dodaju novi stavovi (2) do (6):

“(2) Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe,

kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ko krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

(5) Ako je krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekat kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

OHR, 23.7.2021.