ZGRADE VAŽNIJE OD PITKE VODE: Vodozaštitna zona Sarajevskog polja smanjena za 32 hiljade hektara

Povezani članci

• Uprava za indirektno oporezivanje otpušta zaštićenog prijavitelja korupcije
• Slučaj Bošnjaković: Potraga za pravdom u korumpiranom društvu opasna po život
• Zašto se funkcioneri u BiH ne boje kazni zbog sukoba interesa
• Javne nabavke u Laktašima: Za tenderske favorite uvijek ima posla
• Uprava policije MUP-a KS poništila tender težak 420.000 KM
• MOSTARSKI KOMUNALCI KRIMINALOM ČISTE GRAD: Dragan Krtalić pola miliona potrošio bez plana

Odlukom o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje iz 1987. godine, ukupna površina zaštićenog područja iznosi više od 58.000 hektara, oko 10.000 hektara se nalazi na području RS , dok Nacrtom nove odluke ukupna površina zaštićenog područja u FBiH bi trebala biti 16.000 hektara. Kada se uporedi ukupna površina područja koje je zaštićeno s nacrtom nove odluke, evidentno je da je vodozaštitna zona smanjena za oko 32.000 hektara. Najveći dio prostora koji ne bi više bio zaštićen nalazi se na području općine Ilidža i na tom dijelu bi bila omogućena gradnja od novih naselja do nuklearnih elektrana

Piše: Azra Omerović

Bez obzira koliko se iz Ministarstva privrede Kantona Sarajevo trudili uvjeriti javnost da vodozaštitna zona za izvorište Sarajevsko polje nije smanjena, dovoljno je uporediti Odluku o zaštiti izvorišta iz 1987. godine sa nacrtom nove odluke. Odlukom iz 1987. godine ukupna površina vodozaštitne zone iznosi oko 58 hiljada hektara, oko 10.000 hektara je u RS-u, dok je novom odlukom tek 16 hiljada hektara predviđeno da bude zaštićeno.

“Dakle, nismo smanjili vodozaštitne zone; naprotiv, Komisija je na dijelovima gdje je imala osnova predložila proširenje granica zona i pooštravanje mjera zaštite u zonama u odnosu na Pravilnik iz 2012. godine”, naveo je ministar privrede KS Adnan Delić.

Kako Ministarstvo privrede “povećava” vodozaštitnu zonu

 “Površina zaštitnog područja Izvorišta iznosi 16.095 ha i prostire se na području općina Ilidža i Novi Grad Sarajevo, te na području dijelova općina Hadžići i Trnovo na području Kantona Sarajevo”, navedeno je u Nacrtu nove odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje.

Po Odluci o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje iz 1987.godine, ukupna površina zaštićenog područja iznosi više od 58.000 hektara od toga procjenjuje se da oko 10.000 hektara se sada nalazi na području Republike Sprske. Uporedit ćemo dijelove nove i stare odluke prema kojima je više nego evidentno smanjenje vodozaštitne zone bez obzira što su pojedine zone na prvi pogled veće u odnosu na Odluku iz 1987. godine. Kada se posmatra ukupna površina područja koje je zaštićeno sa nacrtom nove odluke evidentno je da je vodozaštitna zona smanjena za oko 32.000 hektara.

U Nacrtu privremene odluke o zaštiti izvorišta “Sarajevsko polje”, površina obuhvata  prve zone sanitarne zaštite Konaci-Bačevo iznosi 54,8 hektara.

Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju iz 1987. godine Prva vodozaštitna zona izvorišta Ilidža-Konaci-vrelo Bosne obuhvata površinu od 351 hektar!

Druga vodozaštitna zona Konaci-Bačevo ukupne je površine 430,99 hektara dok odlukom iz 1987. godine iznosi 195 hektara.

Granica Prve zone sanitarne zaštite Sokolovići obuhvata površinu od pet hektara dok je Odlukom iz 1987. godine obuhvat 121 hektar. Druga zona sanitarne zaštite novom odlukom iznosi 129 hektara dok je starom Odlukom iznosila 100 hektara

Nacrtom nove odluke granica Prve zone sanitarne zaštite Stup obuhvata površinu od tri hektara dok je starom odlukom iznosila pet hektara. Druga zona zaštite Stup novom Odlukom bi iznosila 38,42 hektara dok je starom iznosila 24 hektara.

Najdrastičniji primjer smanjenja je treća vodozaštitne zone koja bi Nacrtom nove odluke iznosila 6.113,97 hektara dok je Odlukom iz 1987. godine iznosila 214 hektara u urbanom i 56.700 hektara u neurbaniziranom području.

U nacrtu nove odluke nalazi se i četvrta zona sanitarne zaštite i njena površina iznosi oko 8.700 hektara.

Treba napomenuti da su ovo samo dijelovi Odluke dok su još u Nacrtu navedene i zone zaštite Hrasničkog vrela, ponora na planinskom masivu Igman-Bjelašnica, inflitraciona područja uz rijeku Večericu i Željeznicu, površinski vodotok rijeke Bosne.

Osim što iz Ministarstva privrede uvjeravaju javnost da vodozaštitna zona nije smanjena te da neće biti dozvoljena gradnja, iz objavljene dokumentacije Ministarstva jasno se vidi da se posebno na Ilidži dozvoljava gradnja.

Veći dio općine Ilidže prema Nacrtu nove odluke predstavlja četvrtu vodozaštitnu zonu i na ovom dijelu je dozvoljena gradnja. Najznačajniji dio na kojem se dozvoljava gradnja je od centralnog dijela Ilidže prema naselju Hrasnica.

Na karti ispod plavom bojom označen je dio koji će biti zaštićen, sve van ovog prostora bit će oslobođeno za gradnju ukoliko se usvoji ova odluka.

Na fotografiji ispod nalazi se satelitski prikaz navedene mape. Plavim krugovima približno je označen zaštićeni prostor, sve van ovih krugova, osim dijela koji se nalazi na Stupu, do granica označenih žutom bojom bit će oslobođeno za gradnju jer je označeno kao Četvrta sanitarna zona. Ako pogledate tabele koje je objavilo Ministarstvo privrede i Vlada KS u četvrtoj sanitarnoj zoni dozvoljena je gradnja. Tako će na ovom prostoru, između ostalog, biti omogućena izgradnja novih i proširenje postojećih naselja, izgradnja svih objekata uključujući i sanitarne deponije, pogone metalne, hemijske, gumarske, kožarske i prehrambene industrije, gasne elektrane, termoelektrane pa čak i nuklearne elektrane.

Bitno je napomenuti da godinama unazad na području općine Ilidža postoje planovi o izgradnji novih stambenih naselja od centra Ilidže do entitetske granice prema Vojkovićima.

Ne treba zaboraviti da je i sadašnji načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur krajem prošle godine organizovao tematsku sjednicu Općinskog vijeća gdje govorio o “teretu i limitacijima” koje vodozaštitna zona predstavlja za “razvoj i održivi život” na području općine. Sjednici su osim općinskih vijećnika prisustvovali i članovi Vlade Kantona Sarajevo predvođeni premijerom Edinom Fortom, zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo, direktor Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i predstavnici drugih organa uprave i institucija.

“Sigurno je da uz dobru volju, a u skladu sa važećim normama koje regulišu pitanja dobara od općeg interesa sa jedne i prava vlasnika sa druge strane, a u vezi općeg interesa zaštite izvorišta pitke vode, postoji način za pronalaženje adekvatnog rješenja i balansa između općih i posebnih interesa svih građana”, kazao je tada načelnik navodeći kako građani nisu u mogućnosti da svoju imovinu adekvatno iskoriste.

Kantonalni premijer Edin Forto također je u svom izlaganju tada skrenuo pažnju na “problem ljudskih prava, odnosno nemogućnost raspolaganja privatnom imovinom”.

Istom retorikom “rješavanja problema građanima koji su vlasnici zemlje na lokalitetima koji su označeni kao vodozaštitna zona” zahtjeve za smanjenje vodozaštitne zone opravdavao je i bivši načelnik Općine Ilidža Senaid Memić.

Ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić, dao je tada prijedlog o formiranju interresorne komisije koja će analizirati trenutni Elaborat o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje te izvršiti procjenu o izradi novog. Par mjeseci kasnije, u martu ove godine, iz Ministarstva privrede su saopćili da je na njihovu inicijativu Vlada KS donijela rješenje o formiranju Stručne komisije za izradu nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje.” Član Komisije bio je i načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur.

Podsjetimo na prve reakcije na Nacrt odluke došle su iz Udruženja Eko akcija koji su upozorili da se i na osnovu oskudnih informacija koje je Vlada objavila može vidjeti da je samo na području Vrela Bosne barem 200 hektara zemljišta oslobođeno za građevinski lobi.

(zurnal.info)