Nepotizam i bogaćenje rukovodilaca u zdravstvu Srpske – primjer „afera respiratori“

Povezani članci

• Samovolja pojedinih sudija u slučaju „Eko toplana“: Kontradiktorne presude dodatno zbunile Banjalučane
• Za 17 godina rada OTF-a, Federacija BIH ima samo 3% prijeratnih naftnih rezervi
• SELAM ALEJK VELIKI PREDSJEDNIČE: Izetbegović opet prepušta Erdoganu da odlučuje o BiH
• Favorit javnih nabavki: „Primaprom“ ima tonere, papir, mrki ugalj i siguran uspjeh na tenderima
• POLICIJA PO NASLJEDSTVU: Uspješni kandidati na konkursima žrtve korupcije, stranačkih i familijarnih klanova
• KRIVIČNA ZA NAČELNIKA – Gdje je nestao novac od kredita?

Javnost je tokom pretprošle godine saznala da je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH dala 14. maja saglasnost firmi „Medietik“ d.o.o. za uvoz 50 respiratora čija je nabavna cijena bila 2.975.000 KM. U ugovoru stoji da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske naručio 50 respiratora po cijeni od 134.455 KM po komadu. Pedeset respiratora koštalo je FZO RS 7.865.624 KM sa PDV-om. Ovaj slučaj se, kako ćete moći to da vidite, pokazao kao veoma kompleksan i isprepleten mnogim rodibnsko-tazbinskim vezama.

Tokom istraživanja našeg portala, ustanovili smo da je ključni kriminal i počeo od pomenute firme „Medietik“, vlasnika i direktora Željka Babića. Babićeva supruga je Ana Trišić Babić, savjetnica srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, koja je i jedan od glavnih NATO lobista u Republici Srpskoj (saradnik Udruženja Nova srpska ideja), a ono što je manje poznato je da je od ranije kadar pokojnog Željka Kopanje, nekadašnjeg vlasnika Nezavisnih novina i Glasa Srpske i Dodikovog medijskog mogula.

Vlado Babić

Interesantno je da je Željko Babić rođeni brat Vladislava Vlade Babića (legalnog zastupnika firme Medietik), bivšeg sekretara gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Banjaluci, koju je tada vodio Ognjen Tadić. Nakon SDS-a, i Tadić i Babić su političko utočište našli u Demokratskom narodnom savezu.

Na čelu Fonda zdravstvenog osiguranja u svojstvu vršioca dužnosti već godinama (od kraja 2016.) se nalazi Dejan Kusturić, nekadašnji predsjednik Fudbalskog kluba „Borac iz Banjaluke“, koji je na čelo „Borca“ stigao kao šef marketinga u propaloj entitetskoj Banci Srpske.

Inače, opšte je poznato je da je nakon Kusturića na čelu „Borca“ bio sestrić Milorada Dodika Vico Zeljković. Svi oni se već dugo vremena u javnosti dovode u vezu sa unosnim poslovima porodice Dodik.

Peđa Kovačević

Infoveza ekskluzivno saznaje da je, preko direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Vlade Đajića, „stručno“ mišljenje o respiratorima FZO tražio od profesora Peđe Kovačevića, načelnika Klinike za intenzivnu medicinu i hirurške grane, čija je supruga Tijana Kovačević, koje je ranije bila Šef komisije za lijekove u Agenciji za lijekove BiH. Imenovana je tada na prijedlog Vlade RS, a po naredbi stvarnog gospodara zdravstva RS Ranka Škrbića. Za ovo stručno mišljenje, na koje je Kovačević odgovorio putem mejla, ispitivan je u prostorijama Kriminalističke  policije RS.

Peđa Kovačević je osoba koja se u medijima dovodi u vezu sa mnogim smrtnim ishodima na UKC-u, o čemu su mnogi građani javno već pisali.

Kako nezvanično saznajemo, on je pod direktnom kontrolom Ranka Škrbića i spekuliše se da je mogući nasljednik Vlade Đajića na čelu UKC-a.

Naš portal je o čitavom ovom slučaju prvo kontaktirao Državnu agenciju za istrage i zaštititu, kako bismo provjerili „gdje je zapelo“ sa istragom kriminalne nabavke respiratora. IZ SIPA-e su nas upitili na Tužilaštvo BiH, koje je odgovorilo da je proslijedilo slučaj nižim instancama.

„Predmet je ustupljen Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske kao stvarno nadležnom tužilaštvu“, odgovorili su iz Tužilaštva BiH.

Tu smo udarili o zid, jer nakon što smo poslali zvaničan upit Republičkom javnom tužilaštvu, odgovor nikada nismo dobili.

Interesantno, upit smo postavili i prof. na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci i kandidatu za jednu od inokosnih funkcija na predstojećim opštim izborima Jeleni Trivić, ali odgovor od nje nikada nismo dobili.

Odakle im pare?

Da se u zdravstvu „obrću“ velike pare poznato je odavno, ali se, u posljednje vrijeme, sve više priča o bogatstvu i nekretninama rukovodilaca zdravstvenih ustanova.  O tom bogatstvu svjedoče mnogi, posebno radnici zdravstvenih ustanova. Naš izvor sa UKC-a postavlja pitanje vezano za bogatstvo direktora za ekonomske poslove Aleksandra Todorovića.

„Kako je moguće da je jedan običan direktor za ekonomske poslove na UKC-u Aleksandar Todorović (muž Nevene Todorović, direktorice Doma zdravlja u Banjaluci) kupio novog VW Tuarega sa luksuznom opremom u crnoj boji u vrijednosti 185.000 KM, identičnog onome koji je kupio i Ranko Škrbić“, upitao je naš izvor i dodao da vrijedi napomenuti da su bračni par Todorović članovi najveće vladajuće partije u Srpskoj i bliski saradnici „gospodara zdravstva“.

Pored toga, MUP i bezbjednosne agencije interesuju se za luksuzne limuzine koje su u vlasništvu  direktora najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj Vlade Đajića, kao i veliki broj nekretnina, koje je veoma teško mogao da obezbijedi i pored visoke plate koju prima.

Priča za sebe je Nenad Stevandić, zamjenik generalnog direktora UKC-a i predsjednik Ujedinjene Srpske, za kojeg se spekuliše da je već neko vrijeme pod istragom, a mediji su izvještavali o njegovoj nedavnoj kupovini stanova/nekretnina i naknadnog prepisivanja tih istih stanova na druge ljude u cilju prikrivanja tragova.

Ostaje da vidimo da li će javni tužilac Miodrag Bajić imati snage da uđe u navedeni predmet ili su akcije prema Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske bile samo „disciplinovanje“ dobrog vojnika Nenada Stevandića, koji je, vrijedi napomenuti, tek odskora postao građanin Beograda kupujući stan nedaleko od Vukovog spomenika.

Damjan Jugović iz Transparensi Internešnala za naš portal kaže da osim redovnih plata koje rukovodioci zdravstvenih ustanova ostvaruju, evidentno je da mnogi od njih vrše po dvije ili više javnih funkcija, od kojih su neki po važećim propisima u direktnom sukobu interesa. Rukovodioci najčešće vrše dodatne funkcije u parlamentima, javnim preduzećima ili udruženjima koja se finansiraju iz javnih budžeta. Dakle, ova lica ne primaju samo jednu platu, već višestruk broj plata i/ili naknada, a tome je teško ući u trag budući da trenutno ne postoje javno objavljeni zvanični registri.

„Ne treba isključiti ni mogućnost sticanja imovinske koristi raznim koruptivnim radnjama u oblasti zdravstva, kao što su davanje povlaštenog položaja u postupcima javnih nabavki, falsifikovanje službenih isprava npr. pri dodjeli invalidskih penzija, primanje darova i koristi za povlašten položaj određenih pacijenata ili za ubrzavanje procedura itd. Mnoge afere su do sada potresale našu javnost u oblasti zdravstva, ali na žalost rijetke su imale konačan pravosudni epilog. Vrijedi podsjetiti na najskorije afere sa nabavkama kiseonika, nabavkama zaštitne opreme za vrijeme pandemije, nabavke termalnih kamera, ali i na neke od prije pet godina iz Banjaluke, Brčkog i Trebinja. Zdravstvo nije imuno na koruptivne radnje, ali tek značajnijim brojem procesuiranja slučajeva visoke korupcije, odnosno najviših fukncionera, pružila bi se poruka kažnjivosti i zaposlenima na nižim pozicijama da se ove radnje ne isplate“, pojašnjava Jugović.

infoveza.com

Autor: Stefan Blagić