Milionska prevara Egipćanina i direktora u „Šumama Srpske“

Povezani članci

• Šest uposlenika Doma zdravlja KS uhvaćeno s lažnim diplomama, sve povezane s istom školom
• Birački odbori u Trebinju i Doboju u potpunosti pod kontrolom SNSD-a
• Novac za sanaciju posljedica korone završio u platama opštinara i predizbornom asfaltu!
• KAKO JE POTROŠENO 3,7 MILIONA: Bez obzira na nezakonitosti, Čuvalo ponovo imenovan za direktora staračkog doma
• INFORADAR OTKRIVA: Velika pljačka šuma u regiji Banja Luke, kriminalne grupe zarađuju bogatstva (SNIMCI IZ ZRAKA)
• Cijena energetske tranzicije: Šta ćemo, kako ćemo…

„Šumama Srpske“ propalo je milion maraka potraživanja od firme „FL Stakorina” Čajniče, u vlasništvu državljanina Egipta, nakon što je otišla u stečaj. Zbog toga niko u ovom javnom preduzeću nije odgovarao, jer je tadašnji vršilac dužnosti direktora ŠG „Vučevica“, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak, penzionisan.

Saradnja „Šuma“ sa „FL Stakorina“ kreće 2017. godine, a iako već tada preduzeće nije na vrijeme izmirivalo obaveze, „Šume“ su sa njim početkom 2018. godine zaključile dva ugovora sa odloženim plaćanjem do 60 dana vrijedna 1,14 miliona KM bez PDV-a, a potpisano je i nekoliko manjih ugovora sa avansnim plaćanjem.

Disciplinski postupak protiv bivšeg direktora obustavljen jer je penzionisan

Već početkom maja 2019. godine, na prijedlog vlasnika i zakonskog zastupnika Mohameda Fekry Attia Elazaba, ovo preduzeće odlazi u stečaj koji je okončan početkom prošle godine, a zbog nedostatka stečajne mase „Šume“ su ostale bez milion KM.

U „Šumama Srpske“ su za CAPITAL rekli da je od kupca kao garancija naplate po ugovorima pribavljena mjenica, ali da je banka prilikom aktiviranja vratila uz obrazloženje da nema mogućnosti naplate jer je nad „FL Stakorina“ pokrenut stečajni postupak.

„Zbog propusta u radu i neblagovremenog reagovanja, a što je dovelo do nastanka pomenutog potraživanja, pokrenut je disciplinski postupak 2018. godine, protiv tadašnjeg v.d. direktora šumskog gazdinstva ’Vučevica’ Neđe Mašića. On je razriješen sa mjesta v.d. direktora i početkom 2019. godine je održana rasprava u vezi povrede radne obaveze. Dana 18.03.2019. godine, rješenjem tadašnjeg direktora javnog preduzeća, postupak je obustavljen jer je radnik 16.03. ispunio uslove za penziju te je izricanje bilo kakve mjere od strane preduzeća u tom momentu bilo bespredmetno“, navedeno je u odgovoru „Šuma“.

Ne objašnjavaju u „Šumama“ šta ih je spriječilo da ovaj slučaj prijave policiji i podnesu krivičnu prijavu. Penzionisanjem za njih je slučaj zatvoren.

Pravnici sa kojima smo razgovarali potvrđuju da bi se u ovom i sličnim slučajevima trebalo postaviti i pitanje krivične dgovornosti odgovornih lica za nenaplaćene dugove. Krivičnim zakonikom RS propisano je da će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom kazniti odgovorno lice koje u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za svoje ili drugo pravno stavi u povoljniji položaj pravno lice prilikom dobijanja sredstava ili drugih pogodnosti koje se tom pravnom licu ne bi priznale prema postojećim propisima.

Ta kazna je predviđena i ukoliko odgovorno lice na drugi način prekrši zakon ili pravila poslovanja u odnosu na raspolaganje, korištenje i upravljanje imovinom.

Revizija: Poslovanje sa ‘FL Stakorina‘ nije nadzirano

Na propuste u poslovnom odnosu „Šuma“ sa „FL Stakorina“ upozorila je i Glavna služba za reviziju javnog sektora RS koja je utvrdila da poslovanje sa ovim kupcem nije nadzirano što je imalo za posljedicu nastanak duga koji nije naplaćen.

„Poslovanje sa kupcem ‘FL Stakorina‘ koje je započeto u 2017. godini, nije nadzirano od potpisivanja ugovora, isporuke drvnih sortimenata, praćenja dinamike isporuke, rokova naplate potraživanja i korišćenja instrumenata obezbjeđenja plaćanja, odnosno nije bilo u skladu sa Odlukom o načinu i uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata, niti je bilo u skladu sa zaključenim ugovorima, što ima za posljedicu da su ostala nenaplaćena potraživanja“, navedeno je u revizorskom izvještaju „Šuma“.

Revizori su naveli da, zbog učinjenih propusta, kako u poslovanju sa kupcem ’FL Stakorina’, tako i sa drugim kupcima kojih je značajan broj, poslovanje „Šuma“ nije bilo u skladu sa ugovorom o korišćenju šuma i šumskog zemljišta u svojini RS uključujući i obavezu održavanja, koji je zaključen sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede te da u toku revizije nije dokumentovano da su blagovremeno pokretani postupci za nenaplaćena potraživanja i plasmane.

Takođe, zanimljivo je i da „Šume“ nisu objelodanile u napomenama uz finansijski izvještaj informacije o okončanom stečajnom postupku nad ovim preduzećem, iako su im bile poznate u periodu izrade izvještaja.

Ovo je samo jedan od mnogih primjera gdje su „Šume“ izgubile milione maraka.

Sumnjivo 10,5 miliona KM potraživanja

Ukupna potraživanja javnog preduzeća kraju 2020. godine iznosila su 27,2 miliona KM, a od tog iznosa je čak 10,5 miliona KM bilo sumnjivo i sporno.

„Na kraju 2020. godine otpisano je 908.235 KM potraživanja koja su uglavnom starija od deset godina. Svi organizacioni dijelovi bili su u obavezi da podnesu tužbe za sva sumnjiva i sporna potraživanja“, kazali su u „Šumama“.

Gomilanje dugovanja, kako kažu u „Šumama“, onemogućeno je uvođenjem elektronske evidencije.

„Ukoliko, ipak, dođe do kršenja zakonskih i podzakonskih akata, protiv svih odgovornih biće pokrenuti postupci za utvrđivanje odgovornosti, ali i podnesene krivične prijave od strane preduzeća“, kažu u „Šumama“.

Najveći dužnici nenaplativih potraživanja

Najveći dužnici „Šuma“ čija su potraživanja nenaplativa na kraju 2020. godine bili su „FL Stakorina” Čajniče sa dugom od 1,1 milion KM, „Drvolik“ Rogatica (739.014 КM), „Orah-Stakorina“ Čajniče (295.007 КM), „Nova Forma“ Šamac (247.060 КM), „Danprom-građa“ Prijedor (221.646 КM), „Aqua life“ Sokolac (204.260 КM), „Crvena stijena“ Pale (167.893 КM), „Romanija wood“ Sokolac (105.683 КM).

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS nisu bili mnogo raspoloženi za razgovor na ovu temu.

Pomoćnik ministra za šumarstvo i lovstvo Goran Zubić rekao je za CAPITAL da je u prethodnom periodu kupcima koji imaju viši stepen finalne proizvodnje bilo omogućeno da drvo uzmu na odgođeno plaćanje do 90 dana i da je zbog toga dolazilo do stvaranja određenih dugovanja.

„Takve stvari se sada ne dešavaju jer su manje više svi kupci prešli na avansno plaćanje jer uslovi na tržištu to omogućavaju“, rekao je Zubić.

Međutim, nije imao i informacije o tome da li je i koliko direktora odgovaralo zbog gomilanja dugova koji nikada nisu naplaćeni.

Pavlović: Ko god radi pošteno u javnom sektoru, vrlo brzo shvatiti da je lud

Stečajni upravnik „FL Stakorina“ Slavko Ilić istakao je za CAPITAL da je preduzeće imalo svega oko 200.000 KM pokretne imovine te da iz toga povjerioci nisu mogli biti namireni.

„Preduzeće je od ’Šuma’ dobijalo drvo, kako je dobijalo ja ne znam, ali dug je ostao. Takođe, i ’FL Stakorina’ je izvozila u arapske zemlje i nije uspjela da naplati dug od 1,5 miliona evra“, kazao je Ilić.

Osim „Šumama“ ovo preduzeće ostalo je dužno milione KM i drugim povjeriocima, među kojima najviše Izvozno kreditnoj agenciji BiH 2,2 miliona KM.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za CAPITAL da o definisanju uslova i kvaliteta robe koja se isporučuje odlučuju ljudi koji su skloni primanju mita i da oni kvalitetniju robu definišu kao manje kvalitetnu.

„U jednom momentu uslov povlačenja, a neplaćanja, drveta su bile bankarske garancije. Ako povučete robu i ne platite, šumarija ima pravo da se naplati iz bankarske garancije. Zašto se od toga odustalo? Vjerovatno zato što je svjesno odobreno nekome da uzima robu na odloženo plaćanje, sa konceptom da je nikad neće ni platiti, a da će sve što se ostvari na taj način vjerovatno biti podijeljeno“, rekao je Pavlović.

Dodao je da ko god radi pošteno u javnom sektoru, vrlo brzo shvatiti da je „lud i nepodoban za posao koji radi, jer su mnogo više prisutni oni koji ne rade pošteno i koji ostvaruju lične interese na račun društvenih dobara“.

On kaže da mehanizmi dobrog poslovanja u javnom sektoru postoje, navodeći kao primjer stambene kredite Investiciono – razvojne banke (IRB) RS, koji su potpuno transparentni, ali da je problem što su takvi primjeri rijetkost.

Inače, „Šume Srpske“ godinama friziraju finansijske izvještaje, a ni za to niko u ovom preduzeću nije snosio odgovornost.

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS utvrdila je da je ovo preduzeće u 2020. godini umjesto milionskog gubitka prikazal0 nepostojeću dobit.

Zbog brojnih nepravilnosti javno preduzeće je od revizora dobilo mišljenje sa rezervom o finansijskim izvještajima i negativno mišljenje o usklađenosti.

capital.ba