Ilegalna trgovina oružjem u BiH i u vrijeme pandemije

Povezani članci

• Zoning plan “Janjske otoke” – plan o zaštiti prirode koji to nije
• BEZ OBZIRA NA PRESUDE ZA PREVARE: Rudnik Kreka posao vrijedan 8,3 miliona KM dodijelio firmi Junuzović Kopex
• MOSTARSKI KOMUNALCI KRIMINALOM ČISTE GRAD: Dragan Krtalić pola miliona potrošio bez plana
• Kalinovik: Nazovi načelnika da naručiš pelet, koji proizvodi njegova kćerka u opštinskom objektu
• Demanti na objavljene tekstove od dana 19.07. i 25.07.2019. godine na portalu Zurnal.info, autora Avde Avdića
• Poludecenijska istraga ostavlja posljedice na podnositelja prijave

foto: Srećko Niketić/PIXSELL

“Imate jedan kanal koji ide iz Albanije, Crne Gore preko istočne i zapadne Hercegovine u Hrvatsku, odnosno Evropu i to rade Hrvati sa Srbima. Tu sam branio neke momke koji su bili osumnjičeni.”

To govori radno iskustvo advokata Senada Dupovca, koji posljednjih petnaest godina, pred sudovima u Bosni i Hercegovini, brani osumnjičene za trgovinu oružjem.

“Znači nije samo da se tamo šverca duhan i da se šverca ‘žuto i bijelo’ šverca se i oružje. I mislim da je to najjači kanal koji ide otprilike iz Crne Gore preko onih ‘divljih’ prelaza u Bileći i okolini, pa ide preko zapadne Hercegovine, gdje druga ekipa preuzima za Hrvatsku”, dodaje Dupovac.

Slučaj iz januara 2021.

On je i jedan od advokata u posljednjem slučaju pred Sudom Bosne i Hercegovine u kojem su Edin Mehmedika, Haris Špago, Rifet Berković i Asmir Mezetović osumnjičeni za neovlašteni promet oružjem, vojne opreme, te proizvodima dvojne namjene. Uhapšeni su u januaru 2021.godine.

Tada su izvršeni pretresi na području Olova, Kladnja (na sjeveroistoku BiH) i Sarajeva, kada je pronađena određena količina oružja.

Ove osobe su se ranije dovodile u vezu s radikaliziranim osobama. Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da su navedene osobe “pribavile određenu količinu oružja i eksploziva, s namjerom da sredstva prokrijumčare u zemlje Evropske unije, gdje bi bila korištena za izvršenje kriminogenih aktivnosti”.

Prema nalogu Odjela za terorizam Tužilaštva BiH, u istoj akciji ranije su uhapšeni Edin Mehmedika i Haris Špago, pripadnik selefijskog pokreta.

Rifet Berković i Asmir Mezetović se sumnjiče da su 19. januara ispred Rifetove kuće u Kladnju, na sjeveroistoku BiH, Mehmediki i Špagi prodali oružje, “znajući da će ga oni izvesti iz zemlje i prodati u zemlje zapadne Evrope, prije svega u Njemačku”.

U Mehmedikinom vozilu je pronađen lovački karabin, pet metaka, šest bombi, raketni bacač zolj. Tada je izvršen i pretres Berkovićeve kuće, a pronađena su dva bajoneta, dvije lovačke patrone, pribor za čišćenje automatskih puški i plinski pištolj kalibra devet milimetara. Mezetoviću su oduzeti i mobiteli.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je 15. aprila još 30 dana pritvora za četvoricu osumnjičenih.

Tužilac u ovom predmetu, Ćazim Hasanspahić, je u obrazloženju prijedloga za produženje pritvora kazao da se čekaju rezultati vještačenja mobitela Mehmedike i Mezetovića, kao i da je došlo do proširenja istrage, odnosno prekvalifikacije djela. Hasanspahić je naveo i da su osumnjičeni djelovali kao grupa, te da su se u komunikaciji koristili terminom “drva”.

Advokati četvorice osumnjičenih su zatražili izricanje mjera zabrane.

Inače, Špago je bio optužen za pomaganje Harisu Čauševiću i ostalima optuženim za teroristički napad na policijsku stanicu Bugojno, 2010. godine. U napadu je poginuo policajac, teško povrijeđena policajka, te lakše povrijeđeno još pet policijskih službenika. Špago je na kraju oslobođen optužbi.

U posljednjih pet mjeseci, tri postupka u vezi sa trgovinom oružjem

Senad Dupovac kaže za RSE kako su se “momci sa oružjem” pojavili još 2005. godine, kada je bio aktuelan predmet Bektašević i drugi, osumnjičeni za terorizam.

Mirsad Bektašević i Abdulkadir Cesur osuđeni su 2007. godine na dugotrajne kazne zatvora za terorizam. Optužnica ih je teretila da su doputovali iz Švedske odnosno Danske u namjeri da na teritoriji BiH ili neke druge evropske zemlje izvrše teroristički akt.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) 28. aprila pronašli su nelegalno oružje i na području općine Lukavac (sjeveroistočna Bosna). Osim lakog naoružanja pronađena je i tromblonska mina.

“Granična policija Bosne i Hercegovine, u proteklih godinu dana, otkrila je 11 kaznenih djela ilegalne trgovine oružjem i protiv 21 osobe, te nadležnim tužilaštvima uputila 9 izvještaja o počinjenju djela”, kazala je za RSE glasnogovornica Granične policije BiH Franka Vican.

Godinu ranije (2019.) tužilaštvima su upućeni izvještaji protiv osam osoba zbog sumnje da je počinjeno devet kaznenih djela u vezi s nedopuštenim držanjem ili prometom oružja i streljiva.

Pred Sudom BiH u posljednjih pet mjeseci pokrenuta su tri postupka u vezi sa trgovinom oružjem.

Problem propusnost granica

Tužilaštvo BiH u januaru 2020. podiglo je optužnicu i protiv Alena Hrvatovića i Admira Salihovića iz Tuzle, za neovlašteni promet oružjem.

Oni se terete za međunarodno krijumčarenja veće količine ručnih bombi, automatskih pušaka, pištolja, te drugih vrsta oružja i municije iz BiH prema Njemačkoj i Holandiji.

Eskalacijom migrantske krize u BiH, sve je više i onih koji prevozeći neregularne migrante trguju i oružjem.

Krajem 2020. u akciji “LIPA” na području Bihaća, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, uhapšeno je 20 osoba osumnjičenih za krijumčarenje neregularnih migranata, nedozvoljen promet oružja i eksploziva i pranje novca, kada je uhapšen i policijski službenik MUP-a USK.

Prema posljednjem izvještaju Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (FRONTEX) od 19. aprila, na Zapadnom Balkanu detektovano je 100 ilegalnih graničnih prijelaza.

To pogoduje i trgovcima oružjem, kaže profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, Nedžad Korajlić.

„Ne smijemo zaboraviti da je BiH na tranzitnoj ruti, od migrantske do narko ruta. Već imate jednu uhodanu rutu i kroz nju samo provozite, odnosno trgujete robama koje su trenutno interesantne. To stavlja jedan ozbiljan upitnik oko toga koliko je toga stvarno i prošlo jer nije otkriveno. I bilo koji incident da se desi u BiH, Evropi ili svijetu, ukoliko to oružje potiče iz BiH to daje jednu posebnu težinu“, ocjenjuje za RSE Korajlić.

Šta je BiH poduzela?

BiH je 2016. godine izradila Strategiju malog oružja i lakog naouružanja u BiH. Iz Ministarstva sigurnosti BiH kažu za RSE da provedba strategije ‘teče po planu’.

Ermin Pešto iz Ministarstvo sigurnosti BiH, jedan od autora Strategije, kaže da su sve aktivnosti koje su planirane i provedene.

”Do sada je uništeno 21.144 komada i dijelova malog oružja i lakog naoružanja i 7.706.32 tona naoružanja zaostalog iz proteklog rata. Nadležni organi u BiH su usvojili zakone o oružju i municiji, u cilju usklađivanja sa pravnom stečevinom EU’’, ističe Pešto.

Navodi i kako je ostvarena saradnja sa međunarodnim organizacijama koje se bave pitanjima kontrole malog oružja i lakog naoružanja, te održani sastanci u okviru Regionalne mreže SALW komisija, SEEFEN, SEEFEG, RACVIAC.

Pešto podsjeća i da se radilo na uspostavljanju baze podataka o kompanijama registrovanim za brokering u prometu naoružanja i vojne opreme. Usvojen je i Zakon o obilježavanju malog oružja i lakog naoružanja i pripadajuće municije, te prikupljeni podaci o legalnom oružju.

Za efikasniju borbu poboljšati standard operativaca

U okviru Berlinskog procesa u julu mjesecu 2018. godine, usvojen je dokument “Mapa puta za održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malim i lakim oružjem/vatrenim oružjem i pripadajućom municijom na Zapadnom Balkanu”.

Iz Ministarstva sigurnosti BIH kažu kako je time “data politička opredjeljenost za jačanje kontrole malog oružja i lakog naoružanja i suzbijanja njegovog širenja”.

No, profesor Korajlić kaže da u operativnom smislu treba stvoriti uslove kako bi agencije radile efikasnije na otkrivanju počinilaca i suzbijanju ilegalne trgovine.

„Koliko su agencije policijske motivirane da rade, ne samo taj posao zbog svog ekonomskog standarda? Vi imate graničnog policajca koji nema ni 1000 KM ( 500 eura) platu. To je jedna mizerija za posao koji rade. Mora se posvetiti pažnja od statusnog dijela policajaca pa do svih drugih poboljšanja standarda, u edukaciji, opremi“, kaže on.

Prema izvještajima evropskih sigurnosnih agencija Bosna i Hercegovina je apostrofirana kao jedan od izvora ilegalne nabavke i trgovine oružjem, nakon održanog Ministarskog foruma za pitanja pravde i unutrašnjih poslova za Evropsku uniju i Zapadni Balkan u Tirani 2012. godine.

Pokrenuto je pitanje ozbiljne zabrinutosti među zemljama članicama EU o cirkulaciji oružja porijeklom iz zemalja Zapadnog Balkana, a ministri zemalja ovog regiona pozvani su da učine više na području sprječavanja proizvodnje i otkrivanja oružja, posebno putem graničnih kontrola i pojačane policijske saradnje.

RSE