AFERA KOJA ĆE UZDRMATI BiH: “Kramar” uvezao 700 vozila na neuredan EUR1, milioni u kasi UIO odgađaju oduzimanje auta!

Povezani članci

• POGODNOST ZA SAVJETNIKA GENERALNOG DIREKTORA: Elektroprivreda BiH ulaže u solarnu elektranu koja nema dozvolu FERK-a
• Nije bilo većeg diva u novijoj povijesti Hercegovine, a da je tiše pao
• Žrtve zahtijevaju ukidanje otkupa zatvorskih kazni za ratne zločine
• LEGALIZOVANI KRIMINAL U ZVORNIKU: Iza vađenja šljunka i devastacije Drine stoje lokalni moćnici
• ČOVIĆEVA AKADEMSKA PERJANICA Copy paste rektor Tomić
• Kinezi grade hidrocentrale u RS bez potrebnih dozvola i mimo zakona

Foto: INFORADAR

Odgovor koji je UIO dobila od carina Belgije je šokirao. Iako, zvanično, nema informacija o tome na koji način je Belgija obrazložila silne negativne (naknadne) provjere vozila, saznajemo da je u većini dokumentacije pisalo: „Naš carinik je pogriješio prilikom ovjere EUR1 obrasca“..

Istraživački tim Inforadara

Više od 700 luksuznih automobila koje je u Bosnu i Hercegovinu tokom 2017. i 2018. godine uvezla Autokuća AS Kramar iz Ljubuškog nije imalo uredan i odgovarajući obrazac EUR1 kojim se ostvaruje povlastica i ne plaća carina, ekskluzivno otkriva Inforadar.

Zbog svega je budžet BiH (bio) u milionskom gubitku.

Sve upućuje na to da je jedna od najvećih afera u našoj državi posljednjih godina bila zataškana jer se državna carina (Uprava za indirektno oporezivanje – UIO BiH) do početka istraživanja Inforadarazvanično, odnosno nikako nije oglašavala u vezi s ovim slučajem, što je čudno i indikativno budući na uobičajenu praksu UIO. Obzirom da je Kramar u međuvremenu počeo da plaća milionske carinske dažbine, odgođena je (zasad) zaplijena uvezenih automobila, što je proces koji bi nanio enormnu višemilionsku štetu ovoj autokući.

CRVENI ALARM

O kakvom se problemu zapravo radi govori i informacija, koja nam je zvanično potvrđena, da je o aferi obaviještena i Evropska komisija u Briselu.

Informacije u vezi sa Kramarom našem portalu su nakon upita potvrđene i iz samog sjedišta UIO BiH, a podatak da poslovanje ove velike autokuće provjerava i SIPA samo potvrđuje razmjere afere.

Crveni alarm u slučaju Kramar upaljen je po saznanju da je svaki EUR1 obrazac tokom te dvije godine, navodno, potpisao – slovom i brojem – jedan carinik u carinskoj ispostavi u Belgiji.

Foto: Sjedište AS “Kramar” u Banja Luci

Dakle, jedan isti čovjek, koji „nije mogao“ biti ni bolestan niti ići na godišnji, ovjerio je na stotine obrazacao porijeklu vozila koja su uvezena u BiH tokom 2017. i 2018., a što je, u prevodu, za Kramar značilo neplaćanje carinskih dažbina (koje po jednom luksuzom automobilu iznose od 5.000 – 7.000 KM).

Nakon ovih informacija UIO BiH je izvršila naknadnu provjeru EUR1 obrazaca tako što su se obratili državnim carinama Belgije, a odgovor koji su dobili je šokirao. Iako, zvanično, nema informacija o tome na koji način je Belgija obrazložila naknadne (negativne) provjere vozila, uspjeli smo doći do saznanja da je u većini dokumentacije pisalo: „Naš carinik je pogriješio prilikom ovjere EUR1 obrasca“ (?!)

Posljedica negativnog odgovora carina Belgije u pogledu autentičnosti ovog obrasca ujedno je značio penale, višemilionske gubitke za Kramar, jer su morali početi plaćati carinske dažbine za sva sporno uvezena vozila! Prava katastrofa za ovu autokuću izbjegnuta je, barem zasad, jer da Kramar nije otpočeo s izvršavanjem ove obaveze bila bi im izrečena mjera oduzimanja vozila (njih više od 700), kao što je to uvijek rađeno kada su u pitanju bili pojedinačni slučajevi, ili “neugledniji” i manji autouvoznici.

Koliko je miliona maraka u pitanju – nije teško ni pretpostaviti…

UIO BIH POTVRDILA SUMNJE

Portparol UIO BiH Ratko Kovačević potvrdio je za Inforadar da je za Autokuću AS Kramar d.o.o. Ljubuški u postupku naknadne provjere dokaza o porijeklu robe u 2017. i 2018. godini UIO ukupno proslijedila 789 dokaza o porijeklu na naknadnu provjeru u Belgiju, Sloveniju i Njemačku.

„Do sada su carinske službe pomenutih zemalja gdje je zatražena naknadna provjera dokaza o porijeklu u 85 slučajeva proslijedile pozitivnu provjeru dokaza o porijeklu, dok su u 703 slučaja proslijedile negativnu provjeru. U svakom predmetu gdje se naknadnom provjerom utvrdi da dokaz o porijeklu nije valjan, odnosno da je provjera negativna, UIO pokreće postupak naknadne naplate uvoznih dažbina i donosi se rješenje u svakom pojedinačnom postupku uvoza vozila“, naveo je Kovačević u pisanoj izjavi.

Po ovom osnovu, UIO je od Kramara do sada naplatila 1,7 miliona maraka,  međutim, ovaj iznos bi mogao da bude i veći!

Istovremeno, do sada je Kramar izjavio žalbe na 355 rješenja UIO gdje je pokrenut postupak naknadne naplate uvoznih dažbina. Drugostepeni organ UIO je do danas riješio 173 predmeta, nakon čega je Kramar pokrenuo upravne sporove pred Sudom BiH. Ostali predmeti su u procesu rješavanja u UIO.

Kovačević: U 703 slučaja proslijeđena nam je negativna provjera

Kovačević je potvrdio i to da je uvozna carinjenja svih ovih 789 vozila Kramar vršio u ispostavama regionalnih centara Sarajevo i Mostar, što je, također, nesvakidašnje i čudno, budući na putnu komunikaciju kojom vozila ulaze u BiH na sjeveru zemlje.

Inforadar je nakon odgovora UIO poslao upit i Sudu BiH kako bismo provjerili u kojoj fazi su upravni sporovi. Odgovor koji smo dobili prenosimo u cjelosti u izvornoj verziji.

„Autokuća AS Kramar d.o.o. Ljubuški pokrenula je ukupno 126 postupaka u Sudu BiH, od kojih je 13 u fazi pripreme (Fp) dok je kod 113 postupaka formirana faza odluke (U). Do danas nijedan postupak nije okončan shodno pravilu hronološkog rješavanja predmeta, Pravilniku o vremenskim okvirima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i čl. 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima.“

IZ EVROPSKE KOMISIJE BEZ ODGOVORA

Zbog same razmjere afere, odnosno čak oko 700 negativnih odgovora koje je UIO dobila iz Belgije, zatraženo je i dodatno objašnjenje od Evropske komisije u Briselu, posebno zbog činjenice što se u negativnim odgovorima navodilo „naš carinik je greškom ovjerio obrazac EUR1“.

Međutim, iz UIO tvrde da iz Evropske komisije mjesecima nema odgovora na njihove upite.

Foto: S aferom upoznati i u sjedištu Evropske komisije u Briselu

„Nelogičnost koja se ovde u konkretnom slučaju javila jeste to što je UIO poslala dopis Carinskoj upravi Belgije i tražila objašnjenje šta se dešava? Zašto i dalje uvoznik ’Kramar’ dobija potvrđena uvjerenja o porijeklu od strane određene carinske ispostave, a kad UIO taj EUR 1 pošalje u naknadnu provjeru onda nam se iz sjedišta Carinske uprave Belgije dostavi informacija da je taj obrazac greškom potvrđen i da je u suštini provjera negativna. I tako se do sada dešavalo za stotine obrazaca. U dopisu smo ih pitali zašto se to dešava i zašto to ne prekinu na startu u toj carinskoj ispostavi!? Pitali smo ih zašto svojim postupanjem dovode u nezgodnu situaciju UIO, ali i samog obveznika ’Kramar’, jer mu prvo izdaju i potvrde Uvjerenje o porijeklu EUR 1 obrazac, a onda u naknadnoj provjeri kažu da su greškom to potvrdili. Nažalost, još uvijek nema odgovora iz Carinske uprave Belgije. Čak smo poslali dopis i Evropskoj komisiji u Brisel, tražeći objašnjenje. Još uvijek nema rekacije i odgovora“, kaže Kovačević za Inforadar.

Aferu u vezi s spornim uvozom vozila od strane AS Kramar, kako nam je zvanično potvrđeno, istražuje i Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA).

„Službenici Odsjeka za kriminalističko-obavještajne poslove Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA vršili su provjere vezane za poslovanje autokuće ’AS Kramar’. U okviru tih provjera zatražene su određene informacije od UIO BiH. Druge informacije u vezi ovog slučaja ne možemo iznositi u javnost“, izjavio je Luka Miladinović, portparol SIPA.

Foto: U istragu o aferi uključena i SIPA

Direktor Autokuće AS Kramar Andrija Zovko za Inforadar je potvrdio da su nakon negativnih provjera počeli plaćati carinske dažbine.

„Upoznati smo sa informacijom da je carina Belgije dostavila negativnu provjeru, a naše je da platimo“, izjavio je kratko Zovko, dodavši kako su zbog svega angažovali i pravni tim.

ŠAMARČINA IZ NJEMAČKE

Međutim, sagovornici Inforadara, odlično upućeni u mešetaranja s uvozom autmobila iz zemamlja EU u BiH, koji iz razumljivih razloga nisu željeli da im otkrivamo identitet, ističu da su same institucije države zakomplikovale do krajnjih granica čitav slučaj provjere EUR1 obrazaca, pa tako ostavile mogućnost za manipulacije.

U prilog ovoj tvrdnji je i informacija da su grupacije BMW-AG i AUDI AG još u aprilu 2016. godineobavijestile institucije u BiH da se više neće baviti provjerama EUR 1 obrazaca, jer nemaju kapaciteta za tako nešto!

Foto: Faksimil dopisa (odgovora) iz grupacija Audi i BMW jednoj od auto-kuća iz BiH

„Provjera podrazumijeva detaljan pregled automobila kojim bi se potvrdilo da na njemu nisu ugrađivani dijelovi, naprimjer iz Kine ili drugih neevropskih zemalja. Niko ovakvu proceduru nema, već samo BiH, pa su iz Njemačke pokušali na kulturan način dati do znanja da više nikakve provjere neće raditi na zahtjeve UIO BiH“, objasnio je odlično obaviješteni izvor Inforadara.

Drugim riječima, Nijemcima ne pada na pamet da zbog procedura u BiH zapošljavaju dodatne radnikekoji bi svoj radni vijek proveli provjeravajući dokumentaciju koja svakodnevno stiže iz BiH.

Sagovornici Inforadara, mahom zastupnici manjih autokuća, ne isključuju ni mogućnost da je sve napravljeno tako da se državne institucije, konkretno UIO, domognu što više novca. Među onima koji imaju takav stav je i advokat iz Banja Luke Predrag Herbez, koji zastupa nekoliko autokuća pred pravosudnim institucijama.

„Pa pogledajte samo tu proceduru. Protokol o Stabilizaciji i pridruživanju jasno kaže da će se provjere vršiti nasumice, a oni šalju stotine, hiljade zahtjeva na provjeru. Pa niko nije lud da toliko zahtjeva rješava. Ovo je nonsens svojstven Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koja je prerasla u instituciju izvan svakog zakonskog okvira. Sve te provjere su klasična zloupotreba Protokola dva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i BiH“, istakao je advokat Herbez.

FOTO Faksimil prevedenog Protokola o načinima administrativne saradnje iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH

Pojašnjava da se sve moglo riješiti vrlo jednostavno, odnosno da je u slučaju Kramar umjesto 700 UIO na provjeru poslala nekoliko desetina zahtjeva.

„Preko tih provjera UIO BiH reketira uvoznike automobila“, tvrdi Herbez, koji na kraju pita zašto je uopšte neko i zbog čega dopustio uvoz tolikih automobili u BiH (i dalje dopušta) kada je postojala sumnja u njihovo porijeklo…

* Tekst je proizveden u okviru medijskog poola Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

INFORADAR