Promocija knjige Nihada Hasanovića: Laki pogon

Povezani članci

• Burna rasprava: Poslanici u Parlamentu BiH u borbi za 100 miliona KM od Elektroprenosa
• Slavo Kukić: Fašisti, nećete ukinuti ulicu Maršala Tita junačkog sina!
• Kako su radikalni muslimani uprljali Ivino svjetlo
• Europska uljudba u NDH književnoj kritici
• Samir Beharić: Dvije fotelje pod jednim krovom
• ANGAŽOVANA UMJETNOST DAMIRA NIKŠIĆA U ZVONU

Promocija će se održati u četvrtak, 8. 12. 2016. u 19:30 sati u knjižari Buybook, Radićeva 4, Sarajevo.

Razgovor s autorom vodit će Kristina Ljevak.

Izdavačka kuća Buybook organizira promociju knjige Laki pogon autora Nihada Hasanovića, koja je pred Internacionalni festival književnosti Bookstan objavljena u Buybookovoj biblioteci Savremena bh. književnost, izdanje Sarajevo – Zagreb, te u okviru festivala pretpremijerno predstavljena.

Novi roman Buybookovog autora, koji je i prethodni pod nazivom Čovjek iz podrumao bjavio u našem izdanju, prate odlične kritike, te nagrada “Skender Kulenović“ 2016. za najbolje književno djelo u BiH.

U maniru vještog pripovjedača, i u novom romanu, slično prethodnom, kroz obilje humora za kog autor itekako ima sluha, Hasanović se dotiče neuralgičnih tački bosanskohercegovačkog društva. On secira posljedice djelovanja “novokomponovanog miljea“ te propadanje ekonomije i “običnog radnog čovjeka“, u društvu ogrezlom u fašizam, protkanom ispraznošću religije, gdje značaj naučnih i tehnoloških otkrića ostaje po strani.

Glavni junak romana Laki pogon je Mensur Halilović, magistar mašinstva pred penzijom, kog od ljudi sličnog profila razlikuje traumatično iskustvo gubitka sina Fuada koji se utopio u rijeci Uni. Mensur se bitno razlikuje i od tipičnih junaka bh. savremene književnosti. Pametan i mudar, kad ne bi bio djelimično narcisoidan, djelovao bi kao lik bez ikakve mane. U patrijarhalnom društvu u kom obitava, njegova trauma, jasno je, nije nešto što se uočava na prvi pogled, niti je u duhu tradicije nešto o čemu se glasno i svima govori. Ni u romanu, kao ni u životu, nema razrješenja za traumu glavnog junaka. Život kog je obilježilo traumatično iskustvo najlakše se “preživi“ ako se posvetimo sadašnjem trenutku, kako to čini Mensur Halilović.

Autor nas u romanu Laki pogon vodi na neobično putovanje od vlastitog rodnog i naratorovog Bihaća, preko Bordoa pa sve do Meksika, ukazujući na činjenicu da su poznanstva različitih vrsta upravo ona koja nam oplemenjuju život te da netipični junaci, poput Mensura, koji nam možda “na prvu“ i nisu najzanimljiviji, mogu biti od onih s kojima ćemo kasnije rado prijateljevati.

U srži romana je pitanje svih pitanja – šta je život. Uz iščitavanje jednog od mogućih odgovora na najkompleksnije pitanje ostaje spoznaja da ma šta je i kakav je, zadovoljstvo življenja svakako čini dobra književnost koju u ovom slučaju potpisuje Nihad Hasanović.

Iz recenzija:

“Laki pogon Nihada Hasanovića čita se lako, s guštom, plijene pažnju njegove fine i duhovite rečenice, ocrtavaju složenu psihologiju Mensurovu, u 3D printaju i sporedne likove – usput i skiciraju devastirano lokalno društvo, komentiraju globalne svinjarije – ali ispod sve te zavodljive lakoće valja se težina jedne egzistencije. Aktivan i hrabar odnos prema vlastitoj traumi, netipičan za muške likove, Mensura će sigurnom autorovom rukom odvesti daleko, a čitatelja do tužnog kraja ipak optimističnog romana. Naime, tuga dolazi od toga što je roman završio.“

Kruno Lokotar

“Laki pogon je takav roman da ne može da se ne dopadne savremenom čitaocu, jer je i sam savremen, postmodernistički sa egzistencijalističkom podlogom, a pisan ćopićevskim jezikom koji, umiksan s raznim argo-idiomima, podsjeća na tijesto zamiješano u domaćim kuhinjama, pogodan za nevjerovatno oblikovanje opisa prirode, ljudi, ili sasvim sporednih stvari, po čemu je ovaj autor dobro poznat. “

Iz odluke žirija za nagradu “Skender Kulenović“

“Uz osebujan karakter, Mensur posjeduje i osebujan jezični izričaj što je jedna od jačih strana ovog romana. (…) Taj neobičan, simpatičan i nezaboravan lik (iako mjestimice naporan kao oni umirovljenici u autobusima koji zapodjenu razgovor i s onima kojih ih slušaju i s onima koji ih ne slušaju) drži na okupu cijeli roman, baš kao što, da se poslužimo mitološkim motivom, Atlas na svojim leđima drži čitav svijet.“

Luca Kozina, booksa.hr

“Cijeli je roman nevjerojatno složeno misaono-višekanalno pripovijedanje u prvom licu, s mnogo humora, mistike, emocija, detalja, podsjećanja na neke ranije spomenute tragove ili ključeve, a opet se čita kao vrlo jasna, uzbudljiva i napeta priča s duboko nostalgičnim i romantičnim ugođajem.“

Davor Šišović, Glas Istre

O AUTORU:

Nihad Hasanović je rođen 1974. godine u Bihaću. Završio studij francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio drame Podigni visoko baklju(1996) i Zaista? (2000), zbirku kratkih priča Kad su narodi nestali (2003), te romane O roštilju i raznim smetnjama (2008), Čovjek iz podruma (2013) i Laki pogon (2016). Objavljivao takođe pjesme, priče, eseje i prijevode (uglavnom s francuskog, a ponešto i s engleskog i španskog) po književnim časopisima, štampanim i on-line. Preveo roman Kenizé Mourad Vrt u Badalpuru (2001), dnevničke zapise E. M. Ciorana Sveska iz Talamanke, kao i Duh terorizma Jeana Baudrillarda. Dobitnik je nagrade “Skender Kulenović“ za najbolje književno djelo 2016. godine. Živi u Sarajevu.