foto: N1 “Koji strašan petak danas! Za ne povirovat”, slomljena glasa ponovi Šjora File. Baš danas, u petak dvanajestoga siječnja dviiljadeiosamnaeste godine u Splitu, na Lovrincu u po sunčana, burovita dana sahranjen je Predrag Lucić. “Koja nepravda! Koji užas! Zašto
Znao sam da ljudi još negdje moraju postojati. Nisu to ljudi od kojih zazireš i kojih se kloniš, ljudi su to pristojni, tihi, nenametljivi, ljudi kojih sretneš okupljene recimo pred kazalištem, na kakvoj dobroj premijeri. Znao sam da grad još
Posvećeno Predragu Luciću Mostar – Portal Tačno.net, Centar za kritičko mišljenje i Centar za mir i multietničku saradnju u 18 sati u četvrtak osvijetlili su Stari most likom Predraga Lucića, jednog od ključnih ličnosti poznatog splitskog satiričnog sedmičnika iz devedesetih
U proljeće prošle godine baš smo bili zapeli da na Boračko jezero, Kulturno ljeto u Herzegovina lodges, dovedemo Borisa Dežulovića. Štefica nam je ljubazno proslijedila broj njegovog telefona, i tako smo stupili u kontakt. Već nakon prvih sms-ova se pokazalo
‘Bit će valjda da si zato, zato što si prevelik i predrag za jedan ljudski život, otišao ranije nego što je red. Ti, uostalom, za takav red nikada nisi mario. Prevelik, prehrabar, prejak, prevoljen, predivan, predobar. Predrag’, riječi su kojima
Foto: šg Novinar bez mrlje, satiričar bez premca, svetac bez religije – to je bio Predrag Lucić. Nepravedno, okrutno preranim odlaskom suutemeljitelja Feral Tribunea, novinara, pjesnika, pisca, dramatičara, kabaretista, pjevača i urednika, ovdašnja društva nisu izgubila tek veliko ime, nego
Možda zbog toga što je rođen na Dan šale, 1. aprila, ili zbog svoje iskrenosti i neposrednosti, Miodrag Petrović Čkalja, jedan od najvećih komičara bivše Jugoslavije, ostat će u vječnom tragu emocija svih čestiti Bosanaca i Hercegovaca Tog velikana jugoslavenskog
Foto: šg Tri dana prije no što će brojni dvojni državljani Republike Bosne i Hercegovine pohrliti na birališta kako bi izvršili svoju građansku dužnost glasanja za predsjednika Republike Hrvatske, iz zapadnoga Mostara je odaslan – citiram – dramatičan odgovor hrvatskoga
Foto: šg Čitam da je umro Predrag Lucić, još jedan iz imaginarnog bratstva bdjelaca nad pustinjom hartije, koju je nastojao ispuniti živim slovom, otiscima svoga prostranog, lucidnog duha. Lucić, s vazda upaljenom lučicom, koja rastjeruje mrak, obilježavajući MISLEĆE MJESTO, pogubno
Postoje ljudi čija bi imena trebale da nose planine. Gradovi i mjesta su prolazni, nestanu u vremenu kao da ih nikada nije niti bilo. Postoje ljudi čija bi imena trebao da spominje vjetar, niti vitki čempresi koji će kao stražari
Foto: šg Umro je Predrag Lucić. Najbolji čovjek koji je hodao ovom zemljom. Naš brat, drug, saradnik. Veliki pisac, satiričar, dramski pisac, pjesnik, urednik najbolje i najprobranije biblioteke, Feralove… Čovjek kakvog jednom upoznate. Predrag Lucić je zajedno sa Viktorom Ivančićem i
„Ne zanimaju me umjetničke slobode, ne zanima me umjetnička vrijednost filma, ja ovdje govorim da je jedan ozbiljan društveni problem, jedne vrlo ranjive skupine, izvrgnut ruglu i na jedan vrlo neozbiljan način ekraniziran!“ Tim riječima Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebačkih
Foto: šg Siti tendencioznoga ljevičarskog kritizerstva i mrzovolje, a odlučni da u novu 2018. zakoračimo puni optimizma i vedrine, evidentirali smo pozitivne aspekte društvenih prilika u Hrvatskoj, nasuprot crnilu kojim nas zasipaju zlonamjernici. Četrdeset primjera koje navodimo samo su vrh
Odnosi Srbije i Hrvatske imali su u devedesetima snažnu primjesu dogovorenog rata, a sada imamo posla s dogovorenim mirom, ali takvim koji stalno ide rubom rata, iako u dogledno vrijeme do njega vjerojatno neće doći Strašnu, prestrašnu sramotu dijele Hrvatska
„Zatvorenici u logor nisu dovođeni da bi bili ubijani. Uzroci smrti bili su bolest, odmazde i kazne na pojedine prijestupe te partizanski i saveznički napadi… Nitko u logor nije dospio, niti bio ubijen, samo zato što je Srbin ili pravoslavac…“
Foto: bloger_.bloger.hr „Hej ljudi, deset je uri, očemo li na marendu?“, pjevala je klapa, Ansambl „Dalmacija“ te 1963. godine na Splitskom festivalu skladbu Nikice Kalogjere, Arsena Dedića i Marija Nardellia. Marenda, bevanda i pjesma od pamtivjeka su simboli Dalmacije. Gotovo
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
