ENGIRFAN
Piše: Elvedin Nezirović To ljeto je sporo prolazilo. Išli smo na front, držali linije, a onda se vraćali u kasarnu i maštali o završetku rata. Noći su bile vruće, napete, grozničave. Svakog jutra budio sam se osjećajući isti umor s
Nazad na početnu stranicu...
Slideshow
Je li Hrvatska neoustaška država?
Hrvatska je, to je barem pametnijima vidljivo, ušla u EU ne po kriterijima postavljenima pred nju, već “po babu i po stričevima”, odnosno političkom voljom krupnog kapitala koji zaokružuje svoje lovište. Iako je EU područje manje-više formalne, kapitalistički shvaćene demokracije
Apsurdistan: Čiji je gen najstariji; srpski, hrvatski ili bosanski?
U posljednje vrijeme popularne su teme genetičkih istraživanja pa su s tim u vezi isplivale razne teorije o porijeklu naroda naroda na prostoru lijepe i bivše naše, ali i buduće. Piše: Vinko Klarić Posljednja novinarska patka u svom žutilu bila
Bauk Karl Marxa širi se svijetom
Omrznuti, naročito na ovim prostorima koji su se decenijama kleli u njegov autoritet, Karl Marx, a kojemu se svako malo vraćaju i njegovi najžešći kritičari, čini se da je ipak imao pravo – što ostavljamo budućnosti da potvrdi ili demantira.
VIKTOR IVANČIĆ: TUŽINARSTVO
S obzirom na sve čvršće savezništvo informativnih medija i državnog tužilaštva, čini se kako je Hrvatska dovoljno zrela da i službeno verificira specifični aspekt novinarske struke, nešto poput tužinarstva, uslužne djelatnosti organa progona. Piše: Viktor Ivančić Preko čitave zadnje stranice
Nerzuk Ćurak: Kako smo postali sekundanti političke desnice?
Ljevica i izgradnja dobrog društva u BiH Piše: Nerzuk Ćurak Najviši cilj odgovorne vlasti u domenu unutrašnje politike trebala bi biti izgradnja dobrog društva. Taj cilj zahtijeva postizanje trajnog mira među našim zavađenim narodima ili preciznije među organizirano zavađenim narodnim
Moje blato i njihov bog
Materijalistička i idealistička filozofija već su tisućama godina u zavadi. Pogledajmo pobliže zašto do toga dolazi. Osnove znanstvenog materijalizma – dakako, u primitivnom obliku – možemo tražiti još od Talesa (7. stoljeće p.n.e.) kojega smatramo ocem znanosti. Struktura svijeta pokušavala
Ja i moj drug popišivač
Foto: Lee Smith Oni dolaze kad ih najmanje očekuješ. Pozvone, pokucaju i kažu: mi došli. Da vas popišemo. Piše: Predrag Blagovčanin Selam alejkum, pomoz bog, hvaljen Isus i Marija, vazda bila ili eventualno onaj arhaični Dobar dan, apsolutno je nebitno,
VIKTOR IVANČIĆ: BRUTOVŠTINA
Hadezeovac koji drži do sebe u stalnome je procesu tranzicije od brata do Bruta. Kada se vođi uvlači u dupe, čini to ne samo zato da mu se omili, već i da budućeg neprijatelja upozna iznutra Piše: Viktor Ivančić Suze
Smrtna težina jednog slova
Zamislimo da nam od pravilnog izgovora jednog slova zavisi život. Pripadnici većine naroda nejasno artikuliraju “R”, ono im je mutno-kotrljajuće. Rusi umjesto “H” izgovaraju “G”. Teško ih se razumije kada kažu Gegel, Gitler… Zato se čistota izgovora u izvornom bosanskom
Intervju – Dino Mustafić: Ne treba dopustiti da nam historija postane refren
Foto: Marko Vrljić Nije slučajno Bosna i Hercegovina bila najveća žrtva jugoslavenske zajednice jer ovdje su se mnoge stvari prikrile, sakrile i izašle u najgore vrijeme. Mi zbog budućnosti naše djece ne smijemo dopustiti da se takve stvari ponove. Dino
Ozren Kebo ima savjet za vlasti u Sarajevu: Nakon pasa, poubijajte i penzionere!
Zaista se nakotilo previše penzionera, sve su siromašniji i gladniji, uskoro će postati i agresivni, a onda će pretpostavljamo, Ivo Komšić, sve u skladu s humanističkim tradicijama, konstatirati da penzioneri priječe slobodan prilaz kontejnerima, viču na djecu, grizu ih i
Dobro jutro u domovini
Piše: Nada Gašić Za početak: u ukrajinskom jeziku riječ domovina znači mrtvački sanduk. Lijes. Prije nekoliko tjedana objavljeno je da je u pustoši krležijanske Galicije, u zabiti ukrajinskog sela Glibivka, pronađeno groblje hrvatskih KuK domobrana Zagrebačke 25. i Karlovačke 26.
Viktor Ivančić: SRCE I ZAKON
Što je normalno u činjenici da osoba kojoj se poslije više od dvadeset godina sudi za masovna ubojstva i najgora zvjerstva, državnim protokolom biva kooptirana u ritual iskazivanja počasti ratnome junaštvu? Piše: Viktor Ivančić, Novossti Ako je to bila metafora,
Intervju – Oliver Frljić: Ne vjeruj Crkvi ni kad križ mijenja
Oliver Frljić zanimljiva je kazališna figura, autor je niza mahom provokativnih, često nagrađivanih, kazališnih predstava: Dantonova smrt, Bahke, Otac na službenom putu, Kukavičluk, Pisma iz 1920., Strah u Ulici lipa, Ubojstvo Zorana Đinđića…, a njegove politički angažirane poruke u pravilu
Ja se neću vratiti – priča o Đoki Stevanoviću
Svaki Brčak i posjetilac Brčkog mora se susresti s njegovim imenom i pričom o njemu, uporediti se i vidjeti gdje je na skali ljudskosti u odnosu na njenu najveću vrijednost: Đokinu žrtvu. Piše: Amer Tikveša Za Đoku Stevanovića prvi put
