Radnik
Piše: Nedžib Smajlović 1. – Šefe, jedan čovjek moli da ga primite. – Čovjek? – Da. Izvinjava se što nije prethodno najavio svoj dolazak i moli da ga primite. – Kako izgleda taj…? – Nije muškarac sa kojim bih voljela
Piše: Nedžib Smajlović 1. – Šefe, jedan čovjek moli da ga primite. – Čovjek? – Da. Izvinjava se što nije prethodno najavio svoj dolazak i moli da ga primite. – Kako izgleda taj…? – Nije muškarac sa kojim bih voljela
GALAKTIČKO PLETIVO ILI RAĐANJE SEBE Za Almu Đozić i njenu knjigu: ”Bijeli Tunel” Pletilja zlatnih ruku iglom munjenog vrha u obliku grobobrana koncem plavog pletiva oplela je po crnoj tišini prorokovanih uzdignuća i uronula u materiju kao opomena o
Rat nam je ostavio konačan gubitak svijeta i osvijetlio nam tuđinu zavičaja s beketijanskim nesporazumima. Jezik se raspao, Stranac šeta obalom s revolverom u džepu. Svatko živi svoju parahistoriju, dok se sadašnjost zbiva negdje drugdje. Temeljno se ne razumijemo, temeljno
foto: seecult Stevan Sremac „Pop Ćira i pop Spira“, Malo pozorište „Duško Radović“, Beograd Piše: Gradimir Gojer Roman Pop ćira i pop Spira Stevana Sremca, iznimno popularan, generacijama voljen i čitan, ali bogme i zabranjivan poradi udara na srpsko-pravoslavnu crkvu,
Već 1924. godine Krleža kritikuje svećenike koji se bore protiv ateizma uvjereni da se na taj način bore za narodne interese, i što obmanjuju narod nacionalnim ekstremizmom, nudeći mu na taj način političku narkozu koja će uroditi »kobnim umrtvljenjem narodne
foto: medicaldaily U povodu posjeta Pape Franje Sarajevu Vjerujem u kopernikanski obrat, jer sve što je do sada činio Papa Franjo rastjeruje bilo kakvu sumnju i ostavlja široke prostore nade! Piše: Gradimir Gojer U svakom slučaju iz kojeg god kuta
Glupost je opasniji neprijatelj dobra nego što je zlo. Protiv zla možemo da se bunimo, ono se može razotkriti, u slučaju nužde i spriječiti silom; zlo uvijek u sebi nosi i klicu sopstvenog uništenja zato što kod ljudi makar izaziva
Ili o retro izložbi „Dunav i Sava 1976-1977“, Tomislava Peterneka Piše: Gradimir Gojer Prilazeći brdovitim predjelom, uskim i ukošenim ulicama stare varoši zemunske, Gardošu, koliko sam informiran, zgodimice i teatarskom ljetnjem toponimu Zemuna, dakako i Beograda, nailazimo na nešto poput
Čekajući presudu On će biti sudac narodima, mnogim će sudit’ plemenima, koji će mačeve prekovati u plugove, a koplja u srpove. Neće više narod dizat’ mača protiv naroda nit’ se više učit’ ratovanju. (Izaija, 2,4) Historia magistra vitae njet
Ivo Andrić „Gospođica“, režija Gorčin Stojanović, Jugoslovensko dramsko pozorište, Beograd Piše: Gradimir Gojer U svom eseju Gospođica – hronika jednog poroka, Žaneta Đukić–Perišić piše: „… Opšti pokret i velika lomljava, uzdrhtalost u ljudima i uznemirenost u društvu posle sarajevskog atentata
Slavomir Mrožek „Tango“, režija Filip Grinvald, Atelje 212, Beograd Piše: Gradimir Gojer Autor nekoliko remek dijela poljske književnosti, dramskih tekstova (Policajci, Emigranti, Tango), Slavomir Mrožek, koji se u vlastitim esejima, po ljudskoj i umjetničkoj sudbini poredio sa Felinijem, praizvedbu svoga
Meša Selimović „Derviš i smrt“, dramatizacija, režija, scenografija i izbor muzike Slobodan Ćustić, Beogradsko dramsko pozorište, Beograd Piše: Gradimir Gojer Jedna od zahtjevnih disciplina i suvremenog i klasičnog teatra je stvaranje tišine. Toj tišini posvećeni su u teatrološkoj literaturi brojni
U sklopu nacionalne reprezentacije Srbije Oliver Frljić nastupit će na ovogodišnjem izdanju Praškog kvadrijenala. Njegov rad, znakovitog naslova “Izdajnik”, postavlja pitanje kako je moguće da netko tko obnaša funkciju intendanta Hrvatskog narodnog kazališta – jedne od najznačajnijih kulturnih institucija u
foto: blic Mila Mašović „Kameni cvet“, režija i scenografija Nikita Milivojević, pozorište „Duško Radović“, Beograd Piše: Gradimir Gojer U svom bavljenju lutkarskim teatrom, osobito prije rata, nailazio sam na veoma mali broj teatarskih redatelja koji uspješno bivaju tvorcima cjeline i
Ove godine SPKD Prosvjeta Mostar u saradnji sa SPKD Prosvjetom Sarajevo obilježava 140 godina od rođenja našeg velikog književnika Svetozara Ćorovića. Mnogi veliki ljudi koji su doprinjeli razvoju kulturnog života našeg grada i sredine vremenom bivaju zaboravljeni. Zbog toga smo
Centar za kritičko mišljenje i portal tacno.net organiziraju promociju knjige Borisa Pavelića “Smijeh slobode – Uvod u Feral Tribune” 28.05.2015. u kongresnoj dvorani hotela Bristol u 20 sati u Mostaru. O knjizi će govoriti tvorci neponovljivog Ferala: Viktor Ivančić, Predrag