U razgovoru: Muhammad Mursi „Mi nećemo vjersku državu“

Povezani članci

• LEPA BRENA I ČETIRI JAHAČA APOKALIPSE
• Ko je kriv za izručenje alžirske grupe
• Slavo Kukić: Sporazum Tihić-Ćović stvara BiH iz tri dijela i ratni projekat dovršava mirnim putem!
• „Pardon, oprostite, zabunio sam se!“
• Nacionalisti ispali pametniji od građanista
• Heni Erceg: Život je čudo

„Uravnoteženi odnosi“: Mursi u svome kabinetu, snimljeno 10. januara

“Država u koju mi vjerujemo je moderna država u kojoj se predaja vlasti odvija miroljubivo, u kojoj vladaju demokratija i sloboda.” Tako objašnjava egipatski predsjednik Muhammed Mursi da njegova zemlja ne želi teokratsku državu.

Gospodine predsjedniče, iduće sedmice je druga godišnjica revolucije protiv režima Husni Mubaraka. U danima protesta na trgu Tahir bili su Egipčani ujedinjeni, danas je društvo podjeljeno. Šta radite Vi da biste Vaš narod ponovo ujedinili?

Najbolje šta mogu. Raduje me da postoji raznolikost u mišljenjima i radostan sam da postoji opozicija. Mi se još učimo kako se surađuje u jednom potpuno demokratskom okruženju – sa stvarnim slobodama, da zajednički idemo naprijed, za dobrobit svih. Niko nema pravo da primjenjuje nasilje. Momentalno nemamo parlament, ali to će se uskoro promjeniti.

Ustavni sud je u junu 2012. utvrdio da su prvi slobodni parlamentarni izbori bili protuustavni. Sada u proljeće biće novi izbori. Hoće li to doprinijeti pomirenju?

Postoji velika šansa za sve partije i političke blokove da učestvuju na izborima za novi parlament. Moja obaveza je da to osiguram. Ja ću svim snagama pomoći da se održi mir i time omogući svim dijelovima društva da učestvuju na izborima. Vjerujem da će budućnost biti puno bolja nego prošlost.

Trenutno imate velike probleme: egipatska funta je na istorijski najnižem nivou, u demonstracijama je bilo mrtvih i ranjenih.

Naravno da imamo probleme, naravno da postoje socijalne i političke razlike. To je normalno za revolucije, posebno za egipatsku, u kojoj je učestvovalo više od dvadeset miliona Egipčana. Iz svake obitelji je najmanje jedan član učestvovao u revoluciji i to poslije dugog vremena diktature u kojoj je režim primjenjivao nasilje prema narodu. Sa aspekta velikih izazova u novom Egiptu je sada normalno da ima razlika i demonstracija. Ali mi se krećemo u ispravnom smjeru da bi smo ostvarili naše ciljeve. Molite se za nas.

Kritičari se boje da bi Egipat mogao postati vjerska država.

Mi ne vjerujemo u vjersku državu. U nas ne postoji pojam teokracije. Mi uvijek govorimo o civilnoj državi. U dokumentu Al-Azhar univerziteta, koji smo svi potpisali (20.juna 2011. su vodeći islamski i sekularni načnici odbili koncept islamske države i zatražili, namjesto toga, civilnu državu., pripomena redakcije) govori se o modernoj državi, o demokratskoj državi, o pravnoj državi i o državi u kojoj su garantirane slobode. To je pojam države koji mi zastupamo. U toku islamske istorije mi smo spoznali da ne postoji teokratska država. Država u koju mi vjerujemo je moderna država u kojoj predaja vlasti ide mirnim putem, u kojoj vladaju demokratija i slobode, u kojoj su respektovani opozicija i socijalna pravda. U takvoj državi narod je taj suveren iz kojeg proizlazi sva moć.

U Evropi postoji bojazan za položaj Kopta u Egiptu. Šta vi radite za njihovu zaštitu?

Svi Egipčani su pred zakonom isti, imaju ista prava i obaveze, neovisno od njihove vjere i njihove religije. Izraz manjina ne može se primjeniti na hriščane, stanovnike Egipta. Oni su građani naše države, kao i svi ostali. Za nas je odlučujuće državljanstvo kako je napisano i u egipatskom ustavu. U njemu član 2. reguliše ulogu šerijetskog zakonodavstva, član 3. reguliše  nadležnosti koptske i jevrejske zajednice. Prvi puta oni mogu u privatnom zakonodavstvu odlučivati prema vlastitim statutima. Postoji opšta svijest da su u novom ustavu zagarantovane slobode za sve. Na osnovu moje vjere ja sam obavezan biti prema nemuslimanima pravedan i neutralan na što me također obavezuje šerijet i ustav.

Međutim puno hriščana su ipak zabrinuti.

U nacionalnom dijalogu, koga smo započeli u decembru, učestvuju Muslimani i Kopti. Zaključke toga sam ja realizovao. Kroz moja ovlaštenja imenovao sam 90 članova Šura savjeta ( Senat prim.prev.). Hriščani sada predstavljaju 15% imenovanih članova- toliko nikada nisu imali. Koptska, katolička i evangelistička crkva predložile su osam kandidata a ja još četiri. Moj odnos sa Koptima je veoma dobar, nemamo međusobnih problema.

Nasilje se međutim ponavlja

Da, s vremena na vrijeme imamo slučajeva koji se pogrješno ili nepotpuno prikazuju. Ova trenja su socijalne a ne konfesionalne prirode. Ima sporova između Muslimana i Kopta. To je priroda života. Ponekad to mediji zatalasaju i preuveličaju. Ranije su Egipčani trpjeli pod diktaturom. Nisu trpjeli zbog svojih vjerskih opredjelenja.

Šta činite da bi ste obezbjedili ravnopravnost žena u Egiptu?

Muškarci i žene su stoprocentno u istoj poziciji. Žene su građanke – novi ustav im garantira sva prava. Žena je moja majka, moja sestra, moja kćerka, moja supruga, moja saradnica i ona učestvuju u političkom procesu. Jedna moja saradnica je odgovorna za politički dijalog koji se odvija pod mojim nadzorom. Mi nemamo nikakve stvarne probleme, oni se vještački stvaraju. Politički – i to u cijelom svijetu – uloga žene nije tako značajna kakva bi trebalo biti. Ja bih se obradovao ako bi veći broj žena uspio ući u novi parlament. Egipatska žena je vrlo jaka. U cjelini ona napreduje, također i u radnom životu. Mi imamo poslovne žene, ljekarke, pravnice, čak i žene taksiste. One su respektirane i imaju sva prava kao muškarci – ponekad čak i više.

Kad ste si prošlog novembra u jednom ustavnom ukazu uzeli posebna ovlaštenja označili su Vas nadimkom “Faraon”. Šta činite da se oslobodite takvog image?

Sa novim ustavom smo svi mi Egipčani ravnopravni. Od predsjednika države do najmanjeg građanina. Vrijeme diktature je prošlo. Mi imamo samo još jedan dalji važan korak pred nama a to su izbori za novi parlament a ti će se održati za nekoliko mjeseci. Ustavni ukaz je bio neophodan da bi se odbranila dostignuća revolucije. Niko nije bio oštećen niti pojedinci niti institucije. Neki članovi ukaza bili su pogrešno interpretirani i pogrešno shvaćeni. Ja svoja ovlaštenja nisam iskoristio niti protiv bilo kojih osoba niti bilo koje institucije.

Ali klima je još uvijek tako naelektrizirana da dolazi do žestokih uličnih sukoba.

Nakon usvajanja ustava došlo je do normalizacije. Da li stvarno mislite da je poslije revolucije od 25. januara moguće da nastane nova diktatura? Ja respektujem mišljenje drugih i radim na tome da vlada sloboda mišljenja. Moj rad se sastoji u tome da štitim interese svih Egipćana.

Vi ste “državu u državi” sastavljenu od snaga sigurnosti i pravosuđa optužili za kontrarevolucionarno djelovanje. Koliko su ove snage još jake?

Korupcija je harala ne samo u diktaturi, ona i danas ima mogućnosti da svim sredstvima zaustavi slobodu i demokratiju. Ali ova korupcija vremenom slabi. Ja se protiv diktature i birokratije, koje su vladale decenijama, borim u okvirima ustava sa zakonima i pravosuđem. Ja idem ovim putem punom snagom ali bez izvanrednih mjera.

Krajem januara putujete u Berlin. Šta očekujete od ove posjete?

Njemačka može ponuditi mnogo toga šta mi možemo koristiti: nauka, tehnologija, stabilno gospodarstvo. Na drugu stranu Egipat može ponuditi puno toga šta bi Njemačka mogla koristiti: naprimjet kao područje za investiranje. Egipat je najvažnija kapija prema Africi. Ja želim da njemačka uloga u Egiptu i na Bliskom istoku postane važnija – privredno i politički – što bi doprinijelo stabilnosti i miru u regionu. Mi idemo na čvrste odnose sa Njemačkom posebno u transferu tehnologije a prije svega u istraživanju i razvoju.

Šta ćete činiti da bi ste stvorili nova radna mjesta u Egiptu?

Ključ su investicije. Mnoge egipatske i strane firme žele investirati u Egiptu, za to moramo stvoriti okvirne zakonske uslove. Egipat ima veliki potencijal u sravnanju sa drugim zemljama i to znaju i investitori koji hoće da dođu u Egipat i ovde stvore radna mjesta. Gospodarski moramo uraditi još mnogo toga nakon što smo ostvarili puno uspjeha na putu demokratizacije i političke stabilizacije zemlje.

 Ostaje li Egipat i dalje partner zapada ili će slijediti politiku nezavisnosti?

Postoji li proturiječnost između nezavisnosti i partnerstva?

Na približavanje Egipta Iranu gleda se u Evropi i USA kritički.

Mi težimo ka uravnoteženim odnosima sa svim državama u svijetu – neovisno, suvereno i braneći zajedničke interese. Kad govorim o uravnoteženim odnosima to znači da se nećemo miješati u unutrašnje stvari drugih zemalja. Podjela svijeta u blokove je kontraproduktivna. Samo zato što imam dobre odnose sa Njemačkom ne znači da sa drugim državama ti odnosi slabe ili postaju čak negativni. Egipatska revolucija je vođena za slobodu, demokratiju i socijalnu pravdu. Egipčani hoće gospodarski razvoj i socijalnu pravdu. Bazirajuči na tome mi smo razvili našu vanjskopolitičku poziciju.

Zašto Egipat nije u Siriji tako aktivan kao Katar ili Turska?

Sirija doživljava dramu. Mi pokušavamo da, prije svega, zaustavimo krvoproliče. Tada mogu Sirijci sami odlučiti kako dalje. Sadašnji režim nema više mjesto u novoj Siriji nakon što je ubijeno više od 60.000 ljudi i mnogo više povrijeđeno. To Sirijci neće moći zaboraviti. Asadovi protivnici su kroz svoje predstavništvo, Nacionalnu koaliciju, već uzeli stvar u svoje ruke. Mi pokušavamo da im u tome pomognemo.

Nije li potrebna jača podrška iz inostranstva?

Egipćani pokušavaju pomoći, promjene moraju izvesti sami Sirijci. Mi smo protiv podjele zemlje, to bi bila opasnost za cijeli region. Preko kvarteta, koga čine Egipat sa Turskom, Saudijskom Arabijom i Iranom pokušavamo naći rješenje. Pritom usko sarađujemo sa drugim arapskim zemljama, sa Evropskom unijom, USA, Rusijom, Kinom i Ujedinjenim narodima. Stanje se pogoršava iz dana u dan, više od 40% infrastrukture je razoreno. Egipat ne slijedi nikakve posebne interese u Siriji nego samo želimo sigurnost i stabilnost. Za to je potrbno puno vremena.

Region je i dvije godine nakon revolucionarnih prevrata nemiran: U Siriji je građanski rat, oružani sukobi između Izraela i Hamasa u Gazi su bili prije dva mjeseca. Radite li na tome da povećate prisutnost egipatskih trupa na granici sa Gazom i Izraelom?

Očuvanje mira na Bliskom Istoku predpostavlja suradnju svih. Za novi Egipat i njegovog predsjednika mir i stabilnost na Bliskom Istoku su obaveza. Da bi smo obezbjedili našu sigurnost štitićemo granice sa svim našim susjedima. Na tome tvrdo radimo i ostvarili smo veliki napredak. Nemamo nikakvih problema na granicama ali smo budni za slučaj agresije na bilo kojoj granici. Mi respektujemo šta smo potpisali i mi respektujemo pravo ljudi da žive u miru i sigurnosti. Mi hoćemo Bliski Istok sa pravednim i sveobuhvatnim mirom, kao što je u mirovnom ugovoru i utvrđeno,

Sa egipatskim predsjednikom Muhammadom Mursi razgovarali Markus Bickel i Rainer Hermann.

Preveo: Ešref Zaimbegović

faz.net