Intervju: Dino Zelenika – Tragom divljih orhideja

Povezani članci

• Lejla Gačanica: Naše se društvo suočava s otvorenim poricanjem i odobravanjem počinjenih zločina 
• Ibrahim Prohić: KAKO DO PROMJENA?
• Maske su za ormar
• Poticanje biznisa ministra Lijanovića
• Istražujemo/Da li Vaše dijete treba asistenta u nastavi?
• Promocija knjige “Porodica Kurt iz Mostara, rodoslov i historija” u Mostaru

Dino Zelenika (21) Mostarac, trenutno živi i studira u Engleskoj. Dino je unuk poznatog mostarskog nogometaša Vladimira Zelenike “Pinde” koji je igrao za Velež u 60-im i 70-im godinama 20-og stoljeća koji je bio poznat po ubojitom slobodnom udarcu. Iako studira povijest, veliki je zaljubljenik divljih orhideja i fotografije. Od 2010. godine istražuje divlje orhideje Bosne i Hercegovine. Tekstove o orhidejama objavljuje u The Orchid Review,  najstarijem i najprestižnijem magazinu o orhidejama koji je osnovan 1893. godine.

Dinu smo sreli u Kajtazovoj kući u Mostaru sa njegovim  prijateljima iz Engleske, koji su umorni od velikih hercegovačkih vrućina sjedili u hladovini  u prelijepoj Kajtazovoj kući pijući himber i veselo čavrljajući. Oduševljeni su Mostarom, Bosnom i Hercegovinom i njenim prirodnim ljepotama, posebno divljim orhidejama koje rastu u našem kamenjaru a koje su gotovo nepoznate prelijepe, samonikle biljke. Čim snijeg okopni u rano proljeće počimaju nicati, cvjetajući u maju prelijepim, neobičnim cvjetovima. Ima ih bezbroj vrsta. Oni koji se zaista žele diviti njihovoj ljepoti, učinit će to u njihovom prirodnom staništu ili ih fotografirati, izučavati o njima,  pisati, kako bi i drugima omogućili da u njima uživaju i doprinesu  njihovom očuvanju. To Dino radi već godinama.

Uvijek je  bio veliki ljubitelj biljaka, a orhideje uzgaja već deset godina. Dobitnik je  nekoliko nagrada vezanih za uzgoj ovih prekrasnih biljaka. Prvu nagradu dobio  je sa samo  17 godina, a godinu dana kasnije došao je  na ideju da proučava divlje orhideje na području  Bosne i Hercegovine.  Već  tri  godine  dolazi da  proučava i istražuje orhideje u BiH, a po prvi put ove godine sa njim  je došla i grupa ljubitelja orhideja iz Engleske.

Dino Zelenika

Razgovarao: Predrag Blagovčanin

Da li ste na području Bosne i Hercegovine pronašli neke neotkrivene orhideje?

Ja sam u svojim istraživanjima našao par endemskih vrsta koje su bile već otkrivene ali ne u Bosni i Hercegovini. Također sam naišao na neke za koje smatram da su nove vrste ali još to ne mogu potvrditi jer trebam uzeti uzorak i poslati u Englesku ali to još nije moguće.Tokom  svog boravka ovdje u te tri godine mislim da sam otkrio oko 40 različitih vrsta i mislim da ih ima još oko 50 koje nisu otkrivene. Problem je u tome što ukoliko želite da otkrijete sve morate ostati ovdje najmanje godinu dana, a ja sad nemam toliko vremena.

endemska orhideja  Dactylorhiza cordigera ssp. bosniaca.

Koja su to staništa u Bosni i Hercegovini gdje ste naišli na najveći broj ovih biljaka?

Uglavnom orhideje su zastupljene na prostoru čitave Bosne i Hercegovine. Međutim, najveća razlika je u tome što u Hercegovini one cvjetaju čak od kraja februara pa sve do početka juna, a u Bosni orhideje počinju cvjetati najranije krajem maja i cvjetaju sve do kraja septembra. Znači, kada bi neko želio da istraži bh. orhideje i njihova staništa morao bi da provede, pa možemo reći, skoro čitavu godinu ovdje.

Postoji mišljenje da cvijet orhideje poklanjate nekome s kim želite voditi ljubav. Da li je to istina ili zabluda?

Ja za to nisam čuo ali znam da riječ orhideja potječe od grčke riječi orkis, a orkis na grčkom označava testise. Iz tog razloga stari Grci su mislili da ako pojedu korijen orhideje da će dobiti muško dijete.

Šta je to toliko posebno u orhidejama pa možemo reći da si život posvetio izučavanju ove biljke?

Stvarno ne znam šta se dogodilo. Možda zato što ima tako veliki broj vrsta ove biljke. Tačnije oko 30.000 različitih vrsta ove biljke. Upravo me ta brojka različitih vrsta privlači da konstantno izučavam ove biljke.

Jedan ste  od mnogobrojnih uspješnih Bosanaca i Hercegovaca u svijetu. Koliko vaš  profesionalni angažman i uspjeh mogu doprinijeti poboljšanju imidža naše zemlje?

Ja dosta radim na tome da ljudima u svijetu pokažem i ukažem na prirodne i sve druge ljepote ove zemlje. Međutim, dok se ovdje politika ne promjeni  ne možemo očekivati poboljšanje našeg imidža. Dakle, ja mogu dovoditi grupe ljudi ovdje i pokazivat im našu zemlju ali ta promjena o kojoj vi govorite mora doći sa vrha. Tačnije, političari moraju početi raditi i pokušati poboljšati naš ugled u svijetu.

Da li je naša vlast uradila nešto kako bi zaštitila svoje priprodno bogatstvo, mislim konkretno na orhideje koje ste  pronašli  ovdje?

Kao što znate Zemaljski muzej je zatvoren, a ljudi koji su tamo radili su dosta učinili na zaštiti biljnog svijeta Bosne i Hercegovine. Također situacija u parku prirode Hutovo Blato je veoma teška i ljudi koji tamo rade, konkretno mislim na botaničare, nisu dobili odavno plate. Tako da je situacija očajna što se tiče zaštite biljaka i endemskih vrsta. Dok  se politička situacija ne promijeni i dok političari ne shvate da moraju zaštititi prirodu, nažalost, ništa neće biti zaštićeno.  To je žalosno i nadam se da će se ova situacija uskoro promijeniti.

Došli ste  u Bosnu i Hercegovinu sa grupom zaljubljenika u orhideje iz Engleske, a u grupi je žena iz engleskog plemstva, Lady Samantha Hurley, urednica mjesečnog časopisa (The Orchid Society of Great Britain). Kakvi su njihovi utisci?

Oni su prezadovoljni, iznenađeni su ljepotama naše zemlje i ljudima koji žive ovdje. Mi  smo u ovoj turi tražili orhideje oko Sarajeva i Fojnice potom smo došli vidjeti Mostar. Siguran sam da bi se svi ponovo vratili naredni mjesec.  Uvjeren sam da  ću sljedeći put doći sa mnogo većom grupom zaljubljenika u orhideje.

Lady Samantha Hurley

Lady Samantha, besprijekornog držanja, stila, nasmijana iako je vani 38°, oduševljena ljepotom Mostara  i naše zemlje te orhidejama koje je pronašla i fotografirala,  ostavit će ih prije svega u svoju privatnu kolekciju a potom i objaviti u  svom časopisu. “Fotografije ćemo dijeliti jedni drugima. Zatim ću ih ostaviti među ostalom kolekcijom fotografija u knjižnicu. Veoma je zanimljivo kada nakon izvjesnog vremena pogledate fotografije i vidite je li se populacija tih biljaka promijenila na bilo koji način”, rekla je Lady Samantha. “Potrebno je razvijati svijest prije nego što bude kasno. Ali je prije toga potrebno mnogo drugih stvari srediti kako bi imali taj luksuz zbrinjavanja biljaka”, rekla je Lady Samantha.