Intervju: Darko Brkan – “Budi građanin!”

Povezani članci

• Žena ni za kakva ozbiljna vremena
• Intervju – Srdan Golubović: Srđanovo djelo je temelj pomirenja na ovim prostorima
• Vučićeva Srbija na putu povijesnog revizionizma
• Hrvatski izbori kao ogledalo svinjca
• Slavo Kukić: Sporazum Tihić-Ćović stvara BiH iz tri dijela i ratni projekat dovršava mirnim putem!
• Viktor Ivančić: Prelazak sa biznisa zločina na zločin biznisa

U sali centra OKC Abrašević u Mostaru je u četvrtak navečer održana tribina koalicije “Jednakost” koju čini 17 organizacija civilnog društva iz cijele Bosne i Hercegovine, okupljenih oko ideje za ukidanje svih ustavnih i zakonskih diskriminacija baziranih na etničkoj pripadnosti, uz izjednačavanje prava svih grupacija koje se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi sa pravima tri postojeća konstitutivna naroda. O aktivnostima i kampanji pred predstojeći popis građana u BiH govori aktivista koalicije “Jednakost”, Darko Brkan.

Razgovarao: Goran Pandža

Šta će se desiti ako, hipotetički, tzv. “Ostalih” u popisu bude više od nekog od konstitutivnih naroda u BiH?

U suštini, nebitno je da li je nekoga šest ili šezdesetšest hiljada, bitno je da svaki građanin, ma koliko bio brojan njegov određeni kolektivitet, bude imao jednaka prava u svakom dijelu države. Ali u u kontekstu podjele moći, može biti važna kolektivna brojnost jer, ako “Ostalih” ima više od nekog konstitutivnog naroda, postaviće se pitanje i zašto ti “Ostali” ne bi imali jednaka kolektivna prava kao taj konstitutivni narod, npr. jednak broj zastupnika u parlamentu itd…

Teži li kampanja koalicije “Jednakost” stvaranju četvrtog konstitutivnog elementa, ili se ovim narušava sam koncept konstitutivnosti naroda?

Naglašavam da ciljevi naše kampanje nisu usmjereni protiv bilo kojeg pojedinca ili naroda u Bosni i Hercegovini, već se isključivo zalažemo za izjednačavanje prava svih građana ove države. Što se konstitutivnosti naroda tiče, ona je postojala i u bivšoj SR BiH gdje je u ustavu rečeno da je BiH i srpska, i hrvatska, i muslimanska (bošnjačka), što nije sporno. Problem je, međutim, noviji koncept vitalnog nacionalnog interesa, pri čemu se čak i trasa koridora Vc interpretira kao pitanje vitalnog nacionalnog interesa, u smislu da li će put prolaziti pokraj Počitelja, ili neće. Vitalni nacionalni interes se koristi u toliko banalne svrhe, da se postavlja pitanje zašto, recimo, grupa šumara iz Konjica ne bi imala pravo potezanja kolektivnog interesa po pitanju krčenja šume i tako mogućnost da blokiraju donošenje nekih odluka u tom smjeru?

Zato smatram da, umjesto da se “Ostalim” omogući nešto poput vitalnog nacionalnog interesa, bolje je ići ka ograničavanju ovog prava generalno, u čisto etničke i vjerske svrhe.

Dan nakon početka vaše kampanje, agencija “Prizma istraživanja” je objavila rezultate tri ankete, te je, prema njihovom mišljenju i sugestiji, na osnovu najmjerodavnije od tri ankete, u BiH samo 1,7% ostalih. Vaš komentar?

To je klasičan primjer namještanja i zloupotrebe struke u svrhu političke manipulacije. Naime, u prvoj od tri navedene ankete, kod koje je pitanje o etničkoj i nacionalnoj pripadnosti sasvim otvoreno postavljeno, bez sugestija, za pripadnost nekom od konstitutivnih naroda se opredijelilo 81% ispitanika, što bi značilo da je 19% “Ostalih”. Međutim, agencija ističe treći model ankete kao najrelevantniji i daje sugestiju da bi se tako trebao vršiti popis, pri čemu je pitanje zatvorenog tipa uz unaprijed ponuđene odgovore. Osim toga, uzorak ispitanika (1563) je nedovoljan da bi se stekao stvarni uvid u realno stanje, a pridodamo li ovome činjenicu da je direktor agencije Prizma gospodin Dino Đipa, koji otvoreno zagovara kampanju “Bitno je biti Bošnjak”, to dovoljno govori o kredibilitetu navedene ankete.

Da li se plasiranjem u javnost ovakvih brojki, možda nastoji prikazati osobe koje se dominantno osjećaju građanima BiH, tzv. “Ostale”, kao marginalnu grupaciju, i tako možda odvratiti ljude od svrstavanja u ovu grupaciju na popisu?

Upravo to je u pitanju! Ljude koji se dominantno osjećaju građanima BiH se, na taj način, pokušava prikazati apsolutno zanemarljivom, marginalnom grupacijom, i onda je u ljudskoj psihi da se pridruži većini, jer niko ne želi biti marginalan i izopćen. Može se to porediti sa protestima… Ako gradom prođe 10-20 ljudi sa nekim transparentima, većina prolaznika koji to gledaju sa strane, smatrat će to neozbiljnim i neće im pasti na pamet da se pridruže. Sasvim je druga stvar ako je riječ o 1000-2000 demonstranata.

Postoje li drugi pritisci i manipulacije protiv vaše kampanje?

Ne postoje, da tako kažem, direktni pritisci. Osim nekolicine zluradih komentara na vijest o našoj kampanji, može se iščitati ogromna podrška građana BiH onome što radimo. Postoje međutim određeni suptilni pritisci da se građani na popisu izjasne sukladno uvriježenoj matrici podjele na tri konstitutivna naroda. Recimo, popis se ne vrši tako što bi svaki građanin ponaosob, tajno izrazio, između ostalog, svoju etničku pripadnost, nego će popisivači hodati od vrata do vrata i za vas zapisivati ono što im kažete. To, samo po sebi, ne mora biti diskutabilno jer je slična praksa u mnogim evropskim državama, međutim, popisivači će u najvećem broju slučajeva biti lokalni ljudi, iz sredina u kojima se vrši popis. U manjim sredinama, gdje generalno svako svakoga poznaje, će ljudi biti u situaciji da se na popisu izjašnjavaju osobi-popisivaču koga najvjerovatnije poznaju. Sasvim je izvjesno da će, i zbog ove činjenice, mnogi ljudi nastojati da prilikom izjašnjavanja na popisu, ne odudaraju od uvriježene matrice podjela i onoga što je “prihvatljivo” sredini u kojoj žive.

Do kada će kampanja trajati?

Sve dok na svakom pedlju unutar ustavnog okvira BiH, ne bude ukinuta diskriminacija. Dakle, kampanja koalicije “Jednakost” nije samo zbog popisa i do popisa stanovništva, nego se nastavlja sve dok iz ustava i zakona BiH ne budu izbačeni svi elementi diskriminacije na etničkoj osnovi. Za sada naša koalicija broji 17 organizacija civilnog društva iz cijele Bosne i Hercegovine, trenutno smo u pregovorima sa još nekoliko organizacija, a ovim putem pozivam također sve ostale građane i građanke BiH da nam se pridruže.