Zbog posljedica ekstremnih temparatura milioni ljudi u Africi i Aziji će umrijeti od bijede

Povezani članci

• Njemačka gasi prve termoelektrane na ugalj
• Etiopija postavila novi rekord: 200 miliona stabala drveća zasađeno u jednom danu
• Mostar: Podnesene krivične prijave zbog incidenata u vezi sa odlaganjem otpada
• Tužilaštvo istražuje zašto radi zapečaćena krečana u srednjoj Bosni​​​​​​​
• Okeani nikada nisu bili topliji, pokazuje analiza
• Pritisak na Njemačku da produži rad nuklearki

Milioni ljudi u Africi i Aziji bi mogli biti dovedeni do teške oskudice i bijede zbog cijena osnovnih prehrambenih namirnica koje će se do 2050. godine više nego udvostručiti kao posljedica ekstremnih temperatura, poplava i suša, mijenjajući način na koji ljudi obrađuju zemlju.

Dok se prehrambeni stručnjaci okupljaju na dvije velike konferencije kako bi razgovarali o tome kako prehraniti devet milijardi ljudi, koliko se očekuje da će ih na planeti biti 2050. godine, vodeći naučnici izjavili su za Observer da manjak hrane prijeti da transformira dijelove Afrike u područja trajne katastrofe. Porast temperatura će također imati drastičan efekat na pristup osnovnim namirnicama, sa potencijalno stravičnim posljedicama po siromašne.

Frank Rijsberman, voditelj 15 svjetskih centara Globalnog partnerstva za poljoprivredna istraživanja (CGIAR), koji se bave i problemom manjka hrane, rekao je: “Proizvodnja hrane će morati da poraste za 60% do 2050. godine samo kako bi išla ukorak sa očekivanim porastom globalne populacije i promjenom potražnje. Povrh svega toga imamo i klimatske promjene. Očekivani prinosi godišnje proizvodnje bit će nam uskraćeni zbog klimatskih promjena. Ne brine nas toliko količina proizvedene hrane, koliko ugroženost milijarde onih koji već gladuju, a koje će klimatske promjene najjače pogoditi. Oni nemaju mogućnosti da se prilagode.”

Očekuje se da će američko poljoprivredno gospodarstvo doživjeti drastične promjene tokom naredne tri dekade, kako povišene temperature uništavaju usjeve, navodi se u izvještaju američke vlade. Nacrt izvješća klimatske procjene u Americi predviđa da će postepeno zagrijavanje i nepredvidive epizode ekstremnih vremenskih uslova, poput suše koja je prošle godine zahvatila dvije trećine unutrašnjosti Sjedinjenih Država, imati ozbiljne posljedice po poljoprivrednike.

Istraživanje provedeno od strane 60 naučnika prognozira da će svi usjevi biti pogođeni promjenama temperature, kao i stoka i berbe voća. Takođe tvrdi da će klimatske promjene dovesti do sve većeg broja nametnika i smanjene efikasnosti herbicida. Kalifornijska vinska industrija, trenutno vrijedna 50 milijardi dolara, bi se mogla smanjiti i do 70% do 2050. godine.

U izvješću su izložene sumorne posljedice po američku poljoprivrednu industriju vrijednu 300 milijardi dolara: “Mnoge poljoprivredne regije doživjet će pad u proizvodnji usjeva i stočnih proizvoda. Porast učestalosti klimatskih ekstrema imaće sve negativniji uticaj na proizvodnju usjeva i stoke. Klimatski poremećaji su postali sve češći u neposrednoj prošlosti, a očekuje se daljnji porast tokom sljedećih 25 godina.

“Kritični pragovi su već prevaziđeni. Mnoga područja će doživjeti pad proizvodnje usjeva i stoke kao rezultat povećanog stresa zbog korova, bolesti, kukaca nametnika i ostalih negativnih pojava koji su posljedica klimatskih promjena. Uticaj klimatskih poremećaja na poljoprivrednu proizvodnju je porastao u proteklom periodu, a očekuje se da će i dalje rasti”.

Glavni autor Jerry Hatfield, direktor Nacionalne laboratorije za agrikulturu i okoliš američke vlade, potvrdio je da klimatske promjene već uzrokuju pogoršanje u vidu ekstremnih vremenskih uslova. Veoma vruće noći, manje hladnih dana, više toplotnih talasa, oluje i poplave već devastiraju usjeve i imaće sve “pogubnije” efekte, rekao je.

Izvještaj slijedi nedavne katastrofalne žetve u Rusiji, Ukrajini, Australiji i Sjedinjenim Državama. U 2010. godini, klimatski faktori su doveli do pada od 33% u proizvodnji pšenice u Rusiji i 19% u Ukrajini. Zasebni klimatski incidenti doveli su do pada proizvodnje pšenice od 14% u Kanadi i 9% u Australiji.

Zasebna studija plodne doline Donjeg Mekonga, finansirana od strane američke vlade, a koja obuhvata Vijetnam, Kambodžu, Tajland i Laos, tvrdi da bi tamošnje temperature mogle porasti dvostruko više nego što je prethodno prognozirano, uništavajući zalihe hrane za 100 miliona ljudi, koliko se procjenjuje da će ih u toj regiji biti do 2050. “Otkrili smo da ova regija može očekivati klimatske ekstreme u vidu temperatura i padavina koje nadilaze sva očekivanja.”, kaže Jeremy Carew-Reid, autor studije o adaptaciji klimatskim promjenama i njihova utjecaja u regiji Donjeg Mekonga.

Dva velika samita o manjku hrane održavaju se u Irskoj, a organizuju ih Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija, CGIAR istraživački program o klimatskim promjenama, i Mary Robinson fondacija za klimatsku pravdu.

Ertharin Cousin, direktor Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih nacija, izjavio je: “Ulazimo u neizvjesno i rizično razdoblje. Klimatske promjene su ključni faktor koji povećava izloženost visokim i nestabilnim cijenama hrane, i dodatno ugrožava siromašne koji gladuju, posebno one nastanjene u konfliktnim zonama i područjima slabe poljoprivredne proizvodnje. Moramo djelovati brzo kako bismo zaštitili najsiromašnije ljude na svijetu.”

Tekst objavljen u  Guardianu

Prevela  i prilagodila Lana Vuletić