Trgovinski rat naškodio bi okolišu, upozorava UN-ov voditelj za zaštitu okoliša

Povezani članci

• U.G. Vrelo Bosne: Vodozaštitna zona je ugrožena divljim deponijama
• Ekološka organizacija Sea Shepherd spasila 750 kitova
• Strogo zabranjeno kupanje u Neretvi
• APEL – Zaštitimo stepski predeo sa mnoštvom zaštićenih vrsta ptica, tekunica i gljiva
• U proteklih deset godina, svaki drugi čovek na planeti doživeo je rekordno visoke temperature
• Jadran među najzagađenijim morima u Evropi

Prema UN-ovom voditelju za zaštitu okoliša, globalni trgovinski rat naškodio bi borbi protiv klimatskih promjena i siromaštva te zaštiti okoliša.

Posljednjih tjedana Trumpov SAD namamio je Kinu i ostale veće suparnike da na robu nametnu tarife milo za drago. Tržišta se tresu, a vjerojatnost eskalacije trgovinskog sukoba zabrinjava i Erika Solheima, voditelja Programa Ujedinjenih naroda za okoliš.

“To će uvelike otežati zbližavanje u drugim pitanjima. Kad bi došlo do trgovinskog rata, to bi otežalo cijeli sustav za okoliš, mir i razvoj, svako pitanje“, izjavio je na Forumu za tropske šume u Oslu za Climate Home News (CHN).

Trgovinski sukob može potkopati povjerenje da rasprave o pitanjima okoliša moraju uspjeti. Doduše, povjerenje u SAD je na globalnim forumima već na dnu nakon što je predsjednik Trump odustao od Pariškog sporazuma i Iranskog nuklearnog sporazuma.

Osim što bi pokvarilo suradnju, Solheim je rekao da bi usporavanje gospodarskog rasta izazvano protekcionizmom bilo “jako loše za okoliš zato što se umjesto učinkovitog korištenja resursi rasipaju. Usporit će se širenje tehnologije za zaštitu okoliša. I naravno, više će ljudi duže živjeti u siromaštvu.”

Susanne Dröge, viša suradnica na Njemačkom institutu za međunarodna i sigurnosna pitanja, složila se s njime bi prekid globalne suradnje i protok čiste tehnologije mogli imati dugotrajan utjecaj.

No Dröge je rekla CHN-u da su prošle ekonomske krize poput pada Istočne Njemačke i financijskog sloma 2008. zapravo smanjile globalnu štetu za okoliš.

“Čvrsto tvrdim da su prednosti (usporavanja gospodarskog rasta) za okoliš najistaknutije“, izjavila je te priznala da bi se trebali uzeti u obzir i društveni utjecaji.

“To znači manju potrošnju resursa (na primjer, proizvodnja vozila troši mnogo materijala i čelika, uz potrošnju energije). Iz ove perspektive, manja proizvodnja je dobra.“

Smanjenje broja radnih mjesta smanjilo bi prihode što bi u nekim skupinama dovelo do pada potrošnje, izjavila je Dröge. Usto je napomenula da bi gubitak radnih mjesta u vrlo siromašnim zemljama bez zdravstvenog osiguranja mogao dovesti do povećanja vađenja ilegalnih resursa.

Harro van Asselt, viši suradnik u Institutu za zaštitu okoliša u Stockholmu, rekao je da je utjecaj okoliša na usporavanje gospodarskog rasta “pitanje oko kojega se ekonomisti već godinama ne slažu”.

Rekao je da se u načelu slaže sa Solheimom i posebno istaknuo utjecaj na međunarodnu trgovinu solarnom energijom.

Rekao je da bi ukupno gledano ekonomski pad mogao smanjiti emisije ugljika, ali da bi “dobitke brzo poništio ekonomski porast“.

SAD je na čelu s Trumpom izgubio entuzijazam za globalnu integraciju i suradnju. Ali Solheim je izjavio da je utjecaj Trumpovog povlačenja iz Pariškog sporazuma zasad “manji nego što ljudi misle“.

Bivši norveški ministar za zaštitu okoliša izjavio je da je od ključne važnosti bilo obvezivanje ostalih zemalja da se drže svog dijela nagodbe. Također je pohvalio savezne države i tvrtke za njihov trud.

Solheim je izjavio da pokušaji SAD-a da slome globalnu suradnju u trgovini i drugim pitanjima u konačnici nisu ni mogli potrajati.

“Mislim da je ovo teško ne smatrati privremenim. Koristi od globalizacije tako su velike da bi prekid bio privremen čak i kad bi se dogodio“, izjavio je.

“Kao što je rekao kineski predsjednik Xi Jinping, svi slobodno mogu podignuti zidove, izgraditi kuću i ugasiti svjetla, ali time neće koristiti sebi i najveći će gubitnici biti oni koji to učine.“

croenergo.eu