Šumska područja veličine Francuske u zadnjih su se 20 godina prirodno obnovila diljem svijeta

Izdvajamo

• "Da bismo izbjegli opasne klimatske promjene i shvatili potencijal prirodnih šuma u sprečavanju tih promjena moramo spriječiti njihovo daljnje krčenje te se angažirati na njihovoj obnovi".

Povezani članci

• Poništena Studija uticaja na životnu sredinu za površinski kop Gacko – Centralno polje!
• Francuski lobi za obnovljive izvore energije: “Energetska strategija Marine Le Pen je korak unazad
• Građani nastavljaju pravnu borbu protiv izgradnje mHE na rijeci Doljanki
• Gimnazijalke iz Niša napravile robota za čišćenje plastike iz okeana
• Pokrenuto veliko klizište u blizini spomenika Bitke na Sutjesci
• UN: Pravo na čistu životnu sredinu je osnovno ljudsko pravo

Foto: šg

Šumska područja veličine Francuske u zadnjih su se 20 godina prirodno obnovila diljem svijeta, pokazalo je najnovije istraživanje

Regeneracija šuma podrazumijeva prirodan način obnove šuma putem malih ili nikakvih intervencija, a kako prenosi BBC, takva je obnova često jeftinija te rezultira rastom šuma koje su bogatije ugljikom i korisnije su za biološku raznolikost od onih aktivno zasađenih, piše BBC.

Grupe koje se bave zaštitom okoliša tvrde da prirodno obnovljene šume uspijevaju ‘upiti’ ekvivalent od 5,9 gigatona ugljičnog dioksida, što je više od godišnjih emisija Sjedinjenih Država.

Tim stručnjaka, koji je vodila Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF), za izradu mape prirodno obnovljenih šuma koristio je satelitske podatke.

William Baldwin-Cantello iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) smatra da je Velikoj Britaniji potrebno uvesti djelotvornije domaće zakone koji bi omogućili realizaciju potencijala šuma kao klimatskog rješenja i onemogućili da uvoz hrane u europske države rezultira krčenjem šuma u inozemstvu.

Dodaje da se prirodna obnova šuma ne smije uzimati zdravo za gotovo. “Da bismo izbjegli opasne klimatske promjene i shvatili potencijal prirodnih šuma u sprečavanju tih promjena moramo spriječiti njihovo daljnje krčenje te se angažirati na njihovoj obnovi”.

“Krčenje šuma i dalje svake godine ‘odnosi’ milijune hektara zemlje i šuma, znatno više nego što se uspije obnoviti”, rekao je Baldwin-Cantello.

U studiji se ističe kako razlog za nadu daje brazilska Atlantska šuma, koja se od 2000. godine prirodno obnovila i proširila na približnu veličinu Nizozemske.

I u tajgama sjeverne Mongolije u zadnjih se 20 godina regeneriralo 1,2 milijuna hektara šuma, dok ostala slična obnovljena područja uključuju središnju Afriku i borealne šume Kanade.

No znanstvenici upozoravaju da su šume u cijelome svijetu i dalje suočene s velikim opasnostima.

U studiji se navodi da je, unatoč “ohrabrujućim znacima” koji su zamijećeni u šumama duž brazilske obale, krčenje još uvijek u tolikoj mjeri prisutno da se šumovita područja moraju više nego udvostručiti kako bi se dosegnuo njihov minimalan prag očuvanja.

Pokrenuti projekt je zajedničko nastojanje WWF-a, udruge BirdLife International i WCS-a, koji pozivaju i ostale stručnjake da pridonesu i pomognu u procjeni i doradi njihove mape, koja je u istraživačkoj fazi.

Jedan od najjednostavnijih načina ‘uklanjanja’ ugljičnog dioksida iz zraka je sadnja drveća. No znanstvenici smatraju kako bismo, ako uistinu želimo učinkovito smanjiti emisije stakleničkih plinova, “trebali saditi pravo drveće na pravim mjestima”.

T-portal.hr