Samočišćenje atmosfere slabi

Povezani članci

• Njemačka: Otkaz zbog nacističkog pozdrava na radnom mjestu
• Vatikan opozvao nuncija optuženog za pedofiliju
• Matvijenko: Turska da se izvini zbog obaranja aviona
• EU šalje još 20 miliona eura za saniranje posljedica nuklearne katastrofe u Černobilu
• Njemačku preuzima tzv. “Jamajka koalicija”: Veliki izazov za Merkel nakon povijesno lošeg rezultata
• Alarmirajuća studija o posljedicama promjene klime: Sistem Golfske struje slabi

Šumski požari kao ovaj u Kaliforniji vežu snage samočišćenja atmosfere i pojačavaju tako zagrijavanje zemlje koje izaziva još više šumskih požara. – Foto: David McNew / Getty Images

Posebno štetan za klimu gas metan širi se brzo u zemljinoj atmosferi – prema jednoj novoj studiji bez ljudskog uticaja. Snage, koje se brinu za njegovu razgradnju su već znatno oslabljene.

Piše: Arvid Kaiser  – spiegel.de – 5.7.2022.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Metan važi za klimu kao posebno štetan staklenički gas. Na temelju mjerenja u periodu od 20 godina metan (CH4) doprinosi više od 80 puta jače zagrijavanju zemlje nego ista količina ugljendioksida (CO2). Globalna klimatska zaštita koncentrisala se do sada prije svega na CO2 jer se metan emitira u manjim količinama i prije svega ne zadržava se tako dugo u atmosferi.

Međutim nova studija Nanyang Technological University iz Singapura podrmala je ovu sigurnost. Studija objavljena u stručnom časopisu „Nature Communications“, o kojoj izvještava i “Guardian”, daje objašnjenje zašto se koncentracija metana u atmosferi ubrzano povećava.

Pandemija korone nije donijela pauzu, baš nasuprot: 2020. porasla je vrijednost za 15 čestica metana na milijardu čestica atmosfere (parts per billion, ppb), tako jako kao nikada od početka mjerenja. A 2021. nastavio se rast metana sa 18 ppb. Ukupno je koncentracija prvi puta porasla iznad 1900 ppb, skoro tri puta viša od nivoa pred industralizaciju.

Izvori koji prave ljudi kao ekspolatacija nafte i gasa, masovni uzgoj stoke, dnevni kopovi uglja ili deponije smeća su doduše odgovorni za veći dio emisije metana. Međutim, mnogo jače, tako opisuju singapurski istraživači Chin-Hsien Cheng i Simon Redfern, djeluju snage prirode na cirkulirajuće količine metana – ali u konačnici negativno.

Oni pišu o „povratnim spregama” sa zagrijavanjem zemlje: Već je poznato da rastuće temperature naprimjer otapa trajno smrznuto tlo u polarnim regionima, što omogućava da se oslobodi više metana iz tamošnjih močvara i ritova.

Usto dolazi još jedna druga sprega: Atmosfera gubi svoju sposobnost da prisutni metan ponovo razgradi. Za to je prije svega potrebno oksidaciono sredstvo pod imenom Hydroxyl-Radikal (•OH). „Hydroxyl-Radikal se naziva sredstvom za pranje atmosfere, jer je čisti od štetnih gasova“, kaže istraživač Redfern za „Guardian“. •OH reaguje međutim sa ugljenmonoksidom koji se naprimjer sve više oslobađa iz šumskih požara. Simbolično rečeno: Snage čišćenja su suviše zaposlene da bi izbrisale još i metan. Osim toga, prema studiji ulogu igra pritom i opadajuće temperatura površine mora u tropima jer se ne može stvoriti dovoljno ovih radikala.

Posledica kombinovah efekata je da se metan zbog klimatskih promjena zadržava u atmosferi duže nego prije. Redfern i Cheng procjenjuju da zagrijavanje zemlje djeluje četiri puta jače na koncentraciju metana nego što je dosada poznato. „To je bio stvarno šokirajući rezultat“, rekao je Redfern „Guardianu“. Iz toga slijedi da se kriza klime ispoljava još opasnije i ekstremnije nego što se misli.

spiegel.de