Nova analiza: KVALITET ELEMENATA OKOLINE U BLIZINI TERMOELEKTRANE “TUZLA” – UZROCI I POSLJEDICE NA LJUDSKO ZDRAVLJE
Povezani članci
- Novi rat oko klime
- EKOLOŠKA KATASTROFA U KRUPAČKIM STIJENAMA: Spalionica guma Greta radila noću, iako joj je zabranjen rad
- Petina stanovništva u Evropi mogla bi osjetiti nestašicu vode do 2050.
- Pametna stabla posađena u Splitu i Zagrebu
- Socio-ekonomski ugao klimatskih promena: Nemaju svi iste mogućnosti za prilagođavanje
- Srbija od 2020. izbacuje klasične sijalice iz upotrebe
Krajnje je vrijeme da federalne inspekcije i relevantna ministarstva počnu štititi interesa građana, a ne pojedinih lobija. Potrebno je jasno utvrditi kršenje odredbi okolišnih i vodnih dozvola, sankcionirati odgovorne i bez odlaganja propisati i implementirati konkretne mjere kojim će se spriječiti daljnje širenje otrova sa tog područja i na taj način zaštititi životi stanovnika tog područja.
Centar za ekologiju i energiju je objavio novu analizu koja ukazuje na vjerojatnu uzročno-posljedičnu vezu zagađenja okoliša, polutantima koji se nekontrolisano šire u okoliš iz pojedinih otpadnih tokova Termoelektrane “Tuzla”, sa značajno učestalijim brojem zdravstvenih poremećaja i oboljelih u zapadnom dijelu Grada Tuzla, u naseljima Divkovići, Plane, Šićki Brod i Bukinje.
Za potrebe analize korišteni su rezultati ambijentnog monitoringa teških metala u okolišu i lokalno proizvedenoj hrani u naseljima na području oko odlagališta šljake Termoelektrane “Tuzla”. Pored toga, u dokumentu su prezentirani i rezultati analize “Oboljevanje i umiranje ljudi izloženih teškim metalima u neposrednoj blizini odlagališta šljake i pepela Termoelektrane “Tuzla”, kojom je utvrđeno da dugoročna izloženost teškim metalima, koja na tom području uglavnom prelaze dozvoljene koncentracije u zraku, vodi, tlu, sedimentu i lokalno proizvedenoj hrani, statistički korelira sa specifičnim zdravstvenim poremećajima koje mogu uzrokovati teški metali, pojedinačno ili u sadejstvu.
Najviša stopa učestalosti ozbiljnog uticaja teških metala na zdravlje su u Bukinju 27% i Šićkom Brodu 10%. U poređenju sa kontrolnim područjem, 27 puta je veći rizik oboljevanja u Bukinju i 10 puta u Šićkom Brodu, naseljima koja su u neposrednoj blizini Termoelektrane “Tuzla” i njenih odlagališta šljake i pepela. Značajan uticaj je zabilježen u svim mjestima uz odlagalište šljake, a najviše u Bukinju 42%, Divkovićima 41%, Šičkom Brodu 29% i Planama 24% u odnosu na kontrolno područje 2%. Uticaj metala na morbiditet i mortalitet (značajna i veoma značajna povezanost sa oboljevanjem i smrtnošću) građana koji žive uz odlagalište šljake je veoma velik, Bukinju 69%, Šićkom Brodu 39%, Planama 27% i Divkovićima 47%.
Dokument se može preuzeti na: http://ekologija.ba/wp-content/uploads/2018/03/Termoelektrana-Tuzla-uzroci-i-posljedice-na-ljudsko-zdravlje.pdf