Na Islandu postavljen spomenik nestalom glečeru

Povezani članci

• Organske farme pustinje Wadi Rum, Jordan
• Od 1980. udvostručen broj dana u godini kada temperature prelaze 50 stepeni
• UN: Pravo na čistu životnu sredinu je osnovno ljudsko pravo
• Žandrak ili Žendrag – kako se zove nestalna rječica?
• Led na Grenlandu počeo da se topi mnogo ranije
• Evropska investiciona banka ukida sve kredite naftnim i gasnim kompanijama

Foto: EPA

Okjokull, prvi potpuno istopljeni glečer na tom otoku, simbol je upozorenja naučnika na posljedice klimatskih promjena.

Island je svečano postavio spomenik svom prvom nestalom glečeru, žrtvi zagrijavanja klime.

Okjokull, prvi potpuno istopljeni glečer na tom otoku, simbol je upozorenja naučnika na posljedice klimatskih promjena.

Komemorativna ploča na mjestu Okjokulla doslovno glasi: “Glečer je OK“ (na islandskom jeziku), na zapadu ostrva, prenosi agencija Beta.

„To će biti prvi spomenik podignut u čast glečera koji je nestao zbog globalnih klimatskih promjena”, izjavila je u julu Cymene Howe, profesorica Antropologije na Univerzitetu Rice u Sjedinjenim Američkim Državama, inicijatorka postavljanja spomenika.

Pločom na kojom je zlatnim slovima na islandskom i engleskom jeziku napisano „Pismo za budućnost“, naučni istraživači se nadaju da će istaći značaj opasnosti od nestanka glečera i posljedica klimatskih promjena.

„Komemoracijom za nestali glečer, želimo da ukažemo šta nestaje – ili umire – širom svijeta i skrećemo pažnju da su to ljudi uradili, da je to nešto čime ne bismo smjeli da se ponosimo“, rekla je Howe u novoj izjavi.

Dok „rasprave o klimatskim promjenama mogu biti veoma apstraktne, praćene mnogim katastrofalnim statističkim podacima i složenim naučnim modelima (…) nerazumljivim za javnost“, dodala je profesorka, „spomenik nestalom glečeru može biti dobar način da se razumije s čime se danas suočavamo“.

Po istraživačima, Island svake godine izgubi po 11 milijardi tona leda.

Naučnici su zabrinuti zbog očekivanog nestanka 400 glečera na tom subarktičkom ostrvu u roku od 200 godina.

Led Okjokullija, koji je 1890. godine prekrivao 16 kvadratnih kilometara, smanjio se na svega 0,7 kvadratnih kilometara u 2012. godini, navodi se u izvještaju Univerziteta Island, objavljenom 2017. godine.

U 2014. godini „zaključili smo da to više nije glečer, već samo mrtav led koji se ne pomjera“, rekao je geolog Odur Sigurdsson, koji je proučavao Okjokull.

Da bi bio glečer, ledena i snježna masa „mora biti dovoljno gusta da se kreće svojom težinom“, debljine 40 do 50 metara, objasnio je on.

Skoro polovina glečera na svijetu mogla bi nestati do 2100. godine ukoliko se nastavi emisija zagađujućih gasova koji izazivaju zagrijavanje atmosfere, zaključak je istraživanja Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), objavljen u aprilu.

Aljazeera Balkans