“Misli o prirodi!” predstavljen danas u Mostaru

Povezani članci

• Priča o dobrim mostarskim ljudima (15): MAJA EVROPEJKA
• Kriminal i smeće: Mostarci plaćaju deset miliona maraka da se guše u otpadu
• Premijera predstave “Dječak koji je sanjao more” u Pozorištu lutaka Mostar
• Svjetski dan teatra za mladu publiku
• Prvi MIKROfest – Festival srednjoškolskih teatarskih minijatura
• “Ćelava pjevačica” Narodnog pozorišta Mostar u četvrtak u BNP-u Zenica

Foto: Misli o prirodi

Brojni predstavnici organizacija civilnog društva danas su se u Mostaru upoznali sa projektom „Misli o prirodi!“, saznavši sve o njegovim aktivnostima i prilikama koje nudi zajednici.

Mostarski Hotel „Bevanda“ ugostio je danas osobe koje vjeruju da su promjene u zaštiti okoliša moguće, i da civilno društvo mora imati jednu od vodećih uloga u tom procesu. Projekat „Misli o prirodi!“, kojeg će implementirati Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Vlade Švedske, umnogome će doprinijeti tome.

Ovo je druga prezentacija projekta „Misli o prirodi!“. Prva je održana jučer u Sarajevu, te je također okupila brojne predstavnike organizacija civilnog društva, kao i medija, a naredne sedmice tim „Misli o prirodi!“ će sa projektom upoznati zainteresovane u Banjaluci i Tuzli.

Projekat „Misli o prirodi!“, njegove aktivnosti, među kojima su najznačajniji grantovi koji će se dodjeljivati organizacijama civilnog društva i medijima za unaprjeđenje zaštite okoliša, predstavila je danas menadžerica projekta Dajana Cvjetković. Ona je prisutnima objasnila način na koji će se dodjeljivati svi tipovi grantova u okviru projekta – grantovi zagovaračkim mrežama organizacija civilnog društva koja su orijentisana na pitanja zaštite okoliša; inicijativama organizacija civilnog društva koje će za cilj imati spriječiti najveće zagađivače u BiH da nastave sa spornim aktivnostima; grantovi za eko hubove koji će stimulisati umrežavanje organizacija i formiranje eko subregija; ad hoc grantovi koji će biti dodjeljivani za ad hoc inicijative koja zahtijevaju brze odgovore; te medijski grantovi koji za cilj imaju podstaći veću medijsku pokrivenost pitanja zaštite okoliša – te odgovarala na pitanja zainteresovanih uputivši ih time na kreiranje kvalitetnih prijedloga projekata.

Cvjetković je naglasila kako su za ciljeve projekta izabrane promjene za koje zaista vjeruje da je moguće postići u periodu od tri godine koliko će projekat trajati. Prije svega, saradnjom sa lokalnim organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša, nastojat će se podići danas nedovoljno visoka svijest o važnosti zaštite okoliša, te povećati učešće građana i građanki u ovom oblasti. Također, vjeruje kako će „Misli o prirodi!“ uspjeti pospiješiti provođenje već postojećih zakona o zaštiti okoliša te pozivati korporacije na odgovornost. Konačno, grantovima koji će se dodjeljivati medijima projekat će nastojati povećati, trenutno nedovoljnu, medijsku pokrivenosti ove teme.

Savjetnica za zaštitu okoliša Sabina Jukan pokušala je, kao i prethodni dan u Sarajevu, od prisutnih dobiti informacije o njihovim iskustvima u bavljenju temama zaštite okoliša, saradnje sa institucijama vlasti u okviru ove oblasti, kao i međusobne saradnje organizacija. Iskustva su uglavnom slična kao i ona u Sarajevu – većina prisutnih saglasila se kako međusobna saradnja organizacija civilnog društva, kao i njihova saradnja sa vlastima, nije na zavidnom nivou. S druge strane, većina je optimistična kada je u pitanju projekat „Misli o prirodi!“ te vjeruju da on može poboljšati trenutno stanje.

Nakon Sarajeva i Mostara, tim projekta „Misli o prirodi!“ naredne sedmice nastavlja sa promocijom. Projekat će u srijedu 18.12. biti predstavljen u Banjaluci, a dan kasnije, u četvrtak 19.12, u Tuzli.

„Misli o prirodi!“ je CPCD-ov trogodišnji projekat kojeg finansira Vlada Švedske u iznosu od 3 miliona KM. Njime se nastoji povećati uticaj civilnog društva u zaštiti okoliša, kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizovano i snažno djelovanje na lokalnom nivou. Temelji se na pet komponenti: zagovaranje; eko hubovi; eko škole; mladi; i eko novinari/ke.