Građani tuže Ministarstvo okoliša i turizma zbog proširenja deponije Uborak

Povezani članci

• Špijunski zadatak rušenja Josipa Broza
• Građansko i nacionalno: prevare i kamuflaže
• Centar za kritičko mišljenje i portal Tacno.net predstavljeni na trećem danu Bookstana
• Odlazeći
• Kolaps suvereniteta
• Promovirana zbirka pjesama Almina Kaplana

Foto: šg

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine nedavno je ocijenilo pozitivnom studiju o procjeni utjecaja na okoliš za lokalitet Uborka, izdavši i okolinsku dozvolu za aktivnosti deponiranja krutog komunalnog otpada i proširenje deponije na sjeveru Mostara.

Izrada studije o procjeni utjecaja na okoliš za aktivnosti deponovanja i proširenje deponije, prvi je korak za realizaciju plana prilagođavanja za regionalnu deponiju u Mostaru. Izradu studije sufinansirao je Fond za zaštitu okoliša FBiH, a nosilac projekta je Služba za komunalne poslove i okoliš Grada Mostara.

Nakon primopredaje Nacrta studije, u junu je održana javna rasprava studiji o procjeni utjecaja na okoliš za aktivnosti deponovanja krutog komunalnog otpada u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša.

“Studija je pozitivno ocijenjena i 8. decembra 2021. izdana je Okolinska dozvola za aktivnosti deponovanja krutog komunalnog otpada i proširenje deponije Uborak-Buđevci”, poručeno je iz Gradske uprave Mostara.

Po saznanju da će se postojeća deponija proširiti, kao i zbog pozitivne ocjene na studiju, Udruženje građana “Jer nas se tiče”, koje se bori za zatvaranje ove deponije, tužilo je Ministarstvo okoliša i turizma na Kantonalnom sudu u Sarajevu.

“Vjerujemo tom sudu i nadamo se da će okolinska dozvola biti poništena, prije svega, iz razloga što je ranija studija na okoliš pokazala da su na deponiji zagađeni voda i zrak, te da postojeća lokacija time nije sigurna za stanovništvo koje živi u blizini. Vjerujem da će novi spor ranije biti riješen, jer je to u interesu i tuženom, odnosno Gradu Mostaru. Oni moraju znati na čemu su. Ja ću podsjetiti da je deponija već prepuna i da već šest, sedam mjeseci ni nadležni ne znaju kako i gdje odlažu otpad. Situacija je i oko deponije užasna. Tamo je sad mnogo plastičnih kesa i sličnog otpada koji nosi vjetar. Zbog toga, kao i zbog nesnošljivih smradova koji nas ugrožavaju već smo pozivali nadležne inspekcije“, rekao je za Anadolu Agency predsjednik Udruženja Omer Hujdur.

Istakao je i kako se s proširenjem deponija “pomjera“ prema naselju, te kako će na taj način otpad “umjesto 50 metara od kuća, biti udaljen po 20 ili 30 metara”.

“Praktično, imat ćemo smeće ispod naših prozora”, tvrdi Hujdur.

U Javnom preduzeću Deponija, koje brine o samoj deponiji, navode da smeće ipak neće ugroziti stanovništo.

“Deponija neće doći blizu kućama. Sve što se radi i što će se raditi je u skladu sa eko-standardima propisanim zakonom i sa Planom prilagodbe. Trenutno radimo na poboljšanju procesa sortiranja otpada da bi se smanjila količina otpada koji se odlaže. Tako nastojimo postići bolje efekte i manji utjecaj deponiranja otpada na lokalnu zajednicu. Prilikom ishodovanja dokumentacije vodili smo računa o blizini naselja. Javno preduzeće Deponija ulaže maksimalne napore kako bi se ti uticaji smanjili prema lokalnoj zajednici. Otvoreni smo za komunikaciju i raspoloženi da zajedno sa lokalnom zajednicom nađemo najbolja moguća rješenja”, izjavio je novi direktor JP Deponija Mirhad Grebović.

U ovom preduzeću odredili su dva dana u mjesecu u kojim će svi koji žele moći otpad dovesti na deponiju i tu ga odložiti bez ikakve naknade. Uskoro planiraju instalirati i reciklažno dvorište, te dva zelena otoka na kojim će domicilno stanovništvo deportovati otpad – također u skladu sa najnovijim eko-standardima.

“Voljni smo raditi i na unapređenju deponije, kao i na čistoći rejona oko Uborka. Sa privrednicima smo već dogovorili čišćenje tog prostora i nadamo se da ćemo svi zajedno uspjeti to očistiti i učiniti da deponija građanima ne predstavlja problem. Moramo svi shvatiti da je otpad zajednički problem, kako građana, tako i nas”, dodao je Grebović.

Vrijednost projekta proširenja deponije je 65.988 KM, od čega je Grad Mostar osigurao 40 posto, a Fond za zaštitu okoliša FBiH preostalih 60 posto. Za izradu Studije na javni poziv prijavila su se četiri ponuđača, a najpovoljniji je bio IG Banja Luka.

Federalna.ba