Evropski zrak sve zagađeniji tokom toplinskog vala

Povezani članci

• Predata inicijativa za odbacivanje Prijedloga Odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesija za izgradnju MHE “Bilješevo” na rijeci Bosni i svih ostalih mHE u Kaknju
• Studija: Pada rejting 59 država zbog klimatskih promjena
• Prva kuća od konoplje u SAD-u čisti zrak od CO2
• Arktik pozelenio zbog rekordnog otapanja leda
• Zabavne ilustracije klimatske krize
• Zenički zrak – Brojna neispunjena obećanja nadležnih i probijeni rokovi

(Photo by Irina Motina/Xinhua) Lu Jinbo Photo: XINHUA/PIXSELL

Zrak u Velikoj Britaniji, Francuskoj i na jugu Evrope sve je zagađeniji u vrijeme dok te dijelove kontinenta pogađaju rekordne temperature i razorni šumski požari.

Naučnici iz evropske Agencije za nadzor atmosfere Copernicus (CAMS) upozorili su na po zdravlje štetne nivoe zagađenja ozonom širom južne i zapadne Evrope koji bi mogli utjecati i na sjeverozapadne regije, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je odredila granicu od 100 mikrograma ozona po kvadratnom metru na površini Zemlje.

Jugozapadna Engleska, sjeverna Francuska i zemlje Beneluksa imaju dnevnu koncentraciju veću od 120 mikrograma.

“Utjecaj ovog toplinskog vala na kvalitet zraka nije zanemariv“, rekao je naučnik iz CAMS-a Mark Parrington.

Zagađenje ozonom događa se u reakciji topline i sunčeve svjetlosti sa stakleničkim plinovima poput azotovog oksida, ugljen-monoksida i štetnih organskih spojeva nastalih izgaranjem fosilnih goriva.

Prilikom velikih vrućina proizvodnja ozona se povećava, jer se te hemijske reakcije događaju brže, kazao je Parrington.

Naučnici upozoravaju da će ozonsko zagađenje rasti s klimatskim promjenama.

Globalne temperature su sada 1,2 stepena veće u odnosu na predindustrijsko razdoblje i valovi vrućine postaju sve češći i jači.

Nivo ozona na površini Zemlje pogoršava respiratorne i kardiovaskularne bolesti i u vezi je s povećanim stopama mortaliteta.

Dugotrajna izloženost tim nivoima odgovorna je za oko 55.000 preuranjenih smrti u Evropi, prema studiji iz 2019. godine objavljenoj u časopisu Environmental Research Letters.

Istraživanje je pokazalo kako bi se mortalitet povezan s ozonom mogao do 2050. godine povećati za 11 posto u nekim zemljama srednje i južne Europe.

No, ako se emisije stakleničkih plinova smanje, očekuje se da bi trebao padati.

Agencije/abrašmedia