Ekolozi organizuju protestni izlet na izvore rijeke Sane

Predstavnici “Koalicije za Sanu” organizuju danas protestni izlet na izvore Sane kako bi skrenuli pažnju na ekološke probleme u Republici Srpskoj.

Ovu aktivnost upriličili su povodom međunarodnog Dana planete Zemlje, koji se širom svijeta obilježava 22. aprila, već 25 godina.

“Kako bi se na Dan planete Zemlje trebale uputiti poruke za zaštitu životne sredine, tako i “Koalicija” ovim izletom ukazuje da se izvori Sane trebaju očuvati uprkos početku izgradnje male hidroelektrane ‘Medna’ koja prijeti da ugrozi jedno od najljepših prirodnih nasljeđa naše zemlje”, naglasio je Goran Krivić iz ekološkog udruženja “Sanus” Prijedor.

“Koalicija za zaštitu Sane”, koju čine 23 udruženja ljubitelja prirode i sporta, zajedno sa Općinom Ribnik već šest godina pokušava da spriječi izgradnju MHE “Medna”, jer smatraju da je to “zločin protiv prirode i građana Republike Srpske”.

“Koalicija za zaštitu Sane” je s Općinom Ribnik podnijela sudu u Banjoj Luci pet tužbi protiv izgradnje navedene MHE i čekaju presude.

I Skupština općine Ribnik je na decembarskoj sjednici jednoglasno donijela odluku da se protivi izgradnji hidrocentrala na Sani.

Investitor “LSB Elektrane” iz Banje Luke (BiH/RS), pod okriljem “Interenergo” d.o.o. Ljubljana (Slovenija) vlasništva “Ki-kelag international” GmbH (Austrija), pokušava da izgradi malu hidroelektranu “Medna” na samim izvorima rijeke Sane.

Izgradnja je počela uprkos činjenici da je Prostornim planom Republike Srpske predviđeno da gornji tok rijeke Sane bude proglašen parkom prirode, a izvori Sane da budu pod strogim režimom zaštite zbog prirodnih i ambijentalnih vrijednosti.

Vlada RS je ranije usvojila Uredbu o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, kojom je Sana svrstana u prvu kategoriju u RS.

“Korist koju će eventualno ostvariti Republika Srpska, ukoliko se izgradi MHE ‘Medna’ na rijeci Sani, nije ni približna šteti koja će se prouzrokovati. Prema Odluci o visini garantovanih otkupnih cijena i premija za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora ili efikasnoj kongeneraciji, tržišna cijena u garantovanoj otkupnoj cijeni čini 62 posto, a premija 38 posto. Koncesionar plaća Republici Srpskoj koncesionu naknadu u iznosu od sedam posto, a Republika Srpska plaća investitoru samo kroz premiju 5,5 puta više nego što je koncesiona naknada, što bi u domaćoj valuti značilo da za petnaest godina, koliko se investitoru garantuje subvencija, koncesionar plaća Republici Srpskoj oko 3.000.000 KM, a od Republike Srpske, odnosno njenih građana, po osnovu subvencije (razlike garantovane i tržišne cijene) će dobiti oko 15.500.000 KM. Pored toga što će uništiti rijeku Sanu na njenom najčistijem dijelu investitoru ćemo morati platiti 12.500.000 KM”, upozoravaju ekolozi iz RS.

“Javni interes je mnogo više od dodjeljivanja prirodnih bogatstva i popunjavanja budžetskih praznina, a to svakako ne bi trebalo biti uništavanjem jedinstvenog prirodnog blaga koji bi kroz neke druge strane privrede, kao što je turizam, mogao donijeti mnogo više i uz neophodni profit, očuvati prirodno nasljeđe naše zemlje”, ocjenjuje Boro Marić, predstavnik ekološkog udruženja “Greenways” Banja Luka.

Koalicija za zaštitu Sane je 2012. godine pokrenula inicijativu za zaštitu izvorišta i gornjeg toka rijeke Sane, u skladu sa Prostornim planom RS-a, prema nadležnom ministarstvu.

Nakon toga je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa izradio stručnu osnovu, te se očekuje da će u toku ove godine biti proglašen Park prirode na tom području.

Predstavnica Centra za životnu sredinu iz Banje Luke Nataša Crnković je ukazala da izgradnja malih hidroelektrana predstavlja ogroman biznis, u kojem svi građani učestvuju plaćanjem mjesečnih računa i odvajanjem sredstava za subvencije.

“Korist od takvih projekata ima isključivo investitor, a neupitno je koliko velik uticaj one prave na životnu sredinu i stanovništvo. Još ne vidimo spremnost Vlade da se odupre pritisku pojedinaca i da stane na stranu svojih građana.

U slučaju hidroelektrane “Medna” je već sada jasno da od najavljenih radnih mjesta za lokalno stanovništvo neće biti ništa. Štaviše, to isto stanovništvo već sada ima probleme sa pitkom vodom i sa urušavanjem objekata zbog bušenja tunela. Ne smijemo dozvoliti da Sanu unište kao što su uništili Ugar!

Nije kasno da se sačuva Sana, a ovaj protestni izlet će pokazati koliki broj ljudi uviđa značaj i stvarne vrijednosti ovog područja”, navela je Crnković.

klix.ba