Dijelovi australskog Velikog koraljnog grebena pokazuju najveću koraljnu pokrivenost u posljednjih 36 godina

Povezani članci

• Klima: Polovicu CO2 ispušta 10% najbogatijih
• Projekat Gornji horizonti: Početak kraja Neretve i Hercegovine kakvu poznajemo?
• Kako preživjeti moderni svijet u slučaju krize
• Protest u Beogradu: Traži se čist vazduh
• U Norveškoj lani prodana trećina električnih automobila
• “Family day” 2016

Foto: REUTERS/Lucas Jackson

Dvije trećine Velikog koraljnog grebena u Australiji pokazalo je najveću količinu koraljnog pokrivača u posljednjih 36 godina, ali je greben i dalje osjetljiv na sve češće masovno izbjeljivanje, izvijestio je u četvrtak službeni dugoročni program praćenja.

Oporavak u centralnom i sjevernom dijelu grebena koji je na popisu svjetske baštine UNESCO-a bio je u suprotnosti s južnom regijom, gdje je došlo do gubitka koraljnog pokrivača zbog izbijanja morske zvijezde krune od trnja, saopćio je Australski institut za morske nauke (AIMS) u svom godišnjem izvještaju.

“Ono što vidimo je da je Veliki koralni greben i dalje otporan sistem. I dalje održava tu sposobnost da se oporavi od poremećaja”, rekao je za Reuters vođa programa za praćenje AIMS-a Mike Emslie.

“Ali zabrinjavajuće je to što se učestalost ovih poremećaja povećava, posebno masovnih događaja izbjeljivanja koralja”, rekao je.

Izvještaj dolazi u trenutku kada UNESCO razmatra da li da Veliki koralni greben navede kao “u opasnosti”, nakon posjete stručnjaka UNESCO-a u martu. Sastanak Komiteta za svjetsku baštinu na kojem je bila na dnevnom redu sudbina grebena trebao je biti održan u Rusiji u junu, ali je odgođen.

Kao ključnu mjeru zdravlja grebena, AIMS definira tvrdi koralj od preko 30% kao visoku vrijednost, na osnovu svojih dugoročnih istraživanja grebena.

U sjevernom regionu, prosječni pokrivač tvrdog koralja porastao je na 36% u 2022. sa najnižih 13% u 2017., dok je u centralnom regionu tvrdi koralj porastao na 33% sa najnižih 12% u 2019. – najviši nivoi zabilježeni za oba regiona otkako je institut počeo da prati greben 1985. godine.

Međutim, u južnoj regiji, koja općenito ima veću pokrivenost tvrdih koralja od druge dvije regije, pokrivenost je pala na 34% u 2022. sa 38% godinu dana ranije.

Oporavak dolazi nakon četvrtog masovnog izbjeljivanja u posljednjih sedam godina i prvog tokom događaja u La Nini, koji obično donosi niže temperature. Iako je opsežno, navodi institut, izbjeljivanje 2020. i 2022. nije bilo toliko štetno kao 2016. i 2017. godine.

S druge strane, rast pokrivenosti potaknuli su koralji Acropora, za koje AIMS kaže da su posebno osjetljivi na oštećenja od valova, toplotni stres i morske zvijezde od trnja.

“Zaista smo u nepoznatim vodama kada su u pitanju efekti izbjeljivanja i šta to znači napredovati. Ali od danas, to je još uvijek fantastično mjesto”, rekao je Emslie.

Reuters