Zašto policajci ne poznaju zakonske propise o snimanju na javnoj površini?

Povezani članci

• Balkan prolaz
• Zabranjeno druženje aktivista LGBTIQ zajednice u Banjoj Luci
• Ponarodnjačena kultura
• Izložba fotografija i projekcija dokumentarnog filma Erola Čolakovića Šehića
• SAD: Ubistvo policajca u Banjskoj ne može se izjednačiti sa ubistvom napadača
• Preveden: Da nam je više Tedeschija već bismo postali centar jugoistočne Europe

Kao jedan od razloga privođenja novinarke i aktivistkinje Nidžare Ahmetašević, policajci su naveli nelegalno snimanje. Nisu znali niti su se potrudili objasniti na osnovu kojih zakona.

Dok novinarska zajednica i javnost još uvijek čekaju sve detalje i precizne razloge hapšenja Nidžare Ahmetašević u Sarajevu, iz do sada dostupnih informacija jasno je da policajac koji je naredio njeno privođenje ne poznaje dovoljno zakonske propise koji se odnose na snimanje na javnoj površini.

Nakon što je u subotu privedena, Ahmetašević je objavila snimak na kome se vidio dio događaja koji su doveli do njenog hapšenja. Iako snimak ne otkriva sveukupan niz događaja o kojima ona razgovara sa policajcima, on otkriva jedan od suštinskih problema u odnosu policije prema novinarima, ali i svim građanima – policajci nisu naviknuti na kontrolu novinara ili javnosti i, barem u ovom slučaju, spremni su optužiti ih za kršenje zakona iako im upravo zakon dozvoljava snimanje.

“Ona nas cijelo vrijeme snima”, kaže jedan od policajaca koji se u kasnijem razgovoru predstavio kao Senad Hebib, vidi se na snimku kojeg je na svom Facebooku objavila organizacija Transbalkanska solidarnost, koja se kao i Ahmetašević, bavi pravima izbjeglica i migranata.

Kada ga ona pita da li je snimanje policajaca zabranjeno zakonom, umjesto jasnog objašnjenja i citiranja zakona, policajac joj samo naređuje da “ostane ovdje”. Dalji razgovor otkriva zabrinjavajuće nepoznavanje zakona kod policajca i sveukupni loš odnos prema novinarki, aktivistkinji, ili samo građanki.

Kada ga pita za razlog privođenja, policajac je izričit.

“Zato što me nelegalno snimate”, kaže Hebib.

Kada ga ona još jednom podsjeća da to nije zabranjeno zakonom, policajac ne navodi članove zakona kako bi objasnio zbog čega snimanje smatra nelegalnim. Umjesto toga, čini se kao da prihvata argumente Ahmetašević ali i dalje insistira na privođenju te navodi drugi razlog privođenja.

“Dobro, razgovarat ćemo u stanici. Ometate službeno lice”, kaže policajac.

Nastavak razgovora još je dodatno pokazao odnos ovog “službenog lica” prema novinarki.

Ahmetašević: Ja ne ometam. Ja samo snimam.

Policajac: Nema veze, snimite Vi šta hoćete.

Ahmetašević: Snimanje nije zabranjeno zakonom!

Policajac: Jeste ometanje mene ovlaštenog lica.

Ahmetašević: Ja nisam Vas dotakla, ja ništa nisam uradila.

Kada traži dodatno pojašnjenje zbog čega ne može slobodno ići, policajac joj ponovno ne daje jasno objašnjenje.

“Zato što vam je policajac naredio da ne možete, dođete kući pa se tako ponašajte”, rekao je Hebib.

Skoro svaka od rečenica koju je izgovorio ovaj policajac, i njegov kolega koji je stavio lisice Ahmetašević tokom jučerašnjeg događaja, suprotni su domaćim zakonima, etičkim kodeksima i preporukama međunarodnih organizacija o odnosu policajaca prema novinarima ili građanima koji žele nadzirati njihov rad.

Pitanje koje su tokom i nakon pritvora u kome se našla Ahmetašević postavljali na svojim društvenim mrežama brojni novinari je: Zbog čega iznova i tako često moramo podsjećati vlasti ali i policiju kako su obavezni da se odnose prema novinarima i kakve vrste snimanja su dozvoljene.

U svojim reakcijama niti policijski komesar niti kantonalni ministar unutrašnjih poslova nisu se osvrnuli na činjenicu da snimak otkriva zabrinjavajuće nesnalaženje i nerazumijevanje policajaca prema novinarskom poslu i uopšte odnosu prema građanskom nadzoru njihovog rada na javnoj površini.

Domaći zakoni, međunarodne konvencije i mišljenja pravnika odavno su riješila ovu dilemu.

Dozvole za snimanje

Novinari i fotografi u BiH ne trebaju tražiti posebne dozvole za snimanja i fotografisanja ako ne postoje sigurnosni i drugi razlozi mogućih ograničenja navedeni u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima ili ako policija obilježi mjesto zločina radi zaštite dokaza ili ako se radi o zaštiti privatnosti običnih građana ili maloljetnika. I upute OSCE-a policiji u obhođenju prema novinarima podsjećaju kako oni imaju pravo da fotografišu, snimaju, prave bilješke, posmatraju, rade intervjue i prave izvještaje a da pri tom ne moraju tražiti dozvolu od vlasti ili policije.

Pod javnim prostorom se, po važećim zakonima u Kantonu Sarajevo, između ostalog, smatraju pješačke saobraćajnice i trotoari – upravo gdje se i Ahmetašević nalazila u susretu s policajcima koji su tu službeno bili.

Krivični zakon Federacije BiH u Članu 189. koji se odnosi na neovlašćeno optičko snimanje kaže:

(1) Ko fotografski, filmski ili na drugi način snimi drugu osobu bez njezinog pristanka u njezinim prostorijama ili ko takav snimak direktno prenese trećem ili ko mu takav snimak pokaže ili mu na koji drugi način omogući da se s njim direktno upozna, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Ovaj propis se odnosi na privatne prostore i zadiranje u lični život, a ni u kom slučaju na javni prostor i službeno postupanje policije.

Posebne dozvole za snimanje potrebne su u samo rijetkim slučajevima kao što je snimanje objekata gdje je zvanični organ dao da se naznači zabrana fotografisanja, kao što su obično vojni i sigurnosni objekti, ambasade stranih država, velika postrojenja poput brana i slično. Nije dozvoljeno snimati ni mjesto zločina ukoliko će to ugroziti istragu i dokaze. Etički kodeks novinarima i fotografima ne dozvoljava ni snimanje maloljetnika bez dozvole staratelja kao i u svim situacijama kada to neopravdano ugrožava privatni život i zdravlje ljudi. Etičke zabrane snimanja odnose se i na zadiranje u privatnost ljudi bez utemeljenja u javnom interesu, pa tako sa javnih površina nije dozvoljeno fotografisanje kroz prozor ljudi u privatnim prostorijama bez njihovog odobrenja ili odobrenja vlasnika tih prostorija ili objekta.

Ništa od prethodno navedenog vezano za ovaj član zakona se ne odnosi na situaciju u kojoj se našla Ahmetašević.

Ona je jučer kasno poslijepodne puštena iz pritvora i još uvijek se očekuje jasan stav iz policije o njenom daljem procesuiranju. U međuvremenu su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo potvrdili da je protiv dvojice policajaca pokrenuta interna istraga.

Za Ahmetašević ovo nije prvi slučaj u kojem je doživjela neugodnosti jer insistira na nadgledanju i kritikovanju javnog rada policije. Ali jeste zabrinjavajući primjer privođenja zbog “nelegalnog snimanja”. Od reakcije javnosti i izvještavanja novinara sada zavisi da li će ovakva reakcija policije na snimanje postati odnosno nastaviti biti praksa ili će se policajci bez izuzetka morati naviknuti na neposredno propitivanje u obavljanju posla u javnom interesu.

Prva praksa dovela bi do ograničenja sloboda građana i manjoj odgovornosti policajaca a druga jačanju demokratskog društva i većoj transparentnosti policijskog rada.

Media.ba