ENG
U veljači ove godine, na Valentinovo, feministički kolektivi organizirali su i jednodnevni ženski štrajk te mjesec dana kasnije masovni marš u Ciudad de Mexicu, za što je neposredni povod bila otmica i ubojstvo sedmogodišnje djevojčice i ubojstvo 25-godišnje žene kojoj je suprug izvadio utrobu i ogulio kožu s mrtvog tijela. Tada su se fizički sukobile s policijom, letjeli su i molotovljevi kokteli, a predsjednička palača išarana je grafitima. Pripadnice organizacije Circulo Violeta u Tijuani pokušale su blokirati granični prijelaz između Meksika i SAD-a.
Predsjednik Andrés Manuel López Obrador, čija je socijaldemokratska vlada na vlasti od kraja 2018., zasad se suzdržava od pretjerane policijske represije nad prosvjednicama, no smatra da su instrumentalizirane od njegovih političkih protivnika, a za epidemiju femicida okrivljava neoliberalne politike prethodnih vlada. Obradorova vlada u međuvremenu je smanjila državna sredstva za vrtiće i skloništa za žene.
Zemlje Latinske Amerike tradicionalno imaju najviše stope ubojstava na svijetu, a prema podacima UN-a jedna od tri Latinoamerikanke iskusila je seksualno ili fizičko nasilje. No nevjerojatnih 98 posto zločina protiv žena nikada ne doživi podizanje optužnice. U Meksiku se svakoga dana dogodi prosječno 11 ubojstava žena, a ukupan broj u kontinuiranom je porastu od 2015. godine, kada je takvih ubojstava bilo 426, dok ih je 2019. zabilježeno 1006. Zbog eksplozije femicida i sistematskog odbijanja represivnog aparata da procesuira takve zločine, ženske organizacije traže da se osnuje specijalno tužilaštvo koje bi se bavilo isključivo nasiljem nad ženama.
Kao jedan od glavnih uzroka ovog fenomena navodi se kultura mačizma rasprostranjena u Latinskoj Americi, a organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch u svom izvještaju iz 2019. godine napisala je da meksički zakoni kojima bi se trebali prevenirati i kažnjavati zločini protiv žena kao faktor relevantan za određivanje visine kazne uzimaju i ‘čednost žrtve’.
