Kako zadržati slobodu govora i koliko nam je ona danas zapravo bitna?

Povezani članci

• Sud utvrdio diskriminaciju
• NDNV: Napadnut snimatelj naših redakcija, policija da nađe počinioce
• Pitanje statusa Srba u Mostaru
• Intervju: Najveći izazov u svakodnevnom životu je ostati siguran_a
• Javno pismo podrške prof. dr. Enveru Kazazu
• Definitivno počinje borba za opstanak normalih ljudi u BiH

Na Deutsche Welle Global Media Forumu održanom prošle sedmice u Bonnu bilo je govora o tzv. digitalnoj revoluciji i činjenici koliko je internet zapravo promijenio svijet. U tom kontekstu, raspravljano je o brojnim temama, a jedna od panel sesija bila je posvećena upravo temi slobode govora.

Biti novinar, pisac ili politički kritičar sa sobom gotovo uvijek nosi određenu vrstu odgovornosti i rizika. I iako je zadatak novinara da javnost informišu o relevantnima temama iz zemlje i svijeta, promovišući time pozitivne promjene u društvu, često znaju biti na meti onih kojima nije u cilju da se o nekim stvarima govori ili piše na određeni način.

Više nego ikad ranije, novinari širom svijeta su postali mete i žrtve napada, pogotovo oni koji izvještavaju iz konfliktnih i ratom zahvaćenih područja. Svakodnevno raste broj novinara i reportera koji se suočavaju sa prijetnjama, hapšenjem i ponižavanjem, a često postaju i žrtve terorističkih skupina.

Napad na redakciju francuskog satiričnog magazina Charlie Hebdo predstavljao je veliku tragediju i svojevrsnu prekretnicu, nakon čega je pokrenuto dosta pitanja o tome šta je zapravo sloboda govora i koliko nam je ona danas bitna.

Težak položaj novinara u konfliktim područjima

“Živimo u svijetu globalne revolucije, a novinari danas imaju veliku prednost – mogu raditi sami. Ipak, kad si sam, nisi niko i suočen si sa nasiljem. Mi smo globalno selo u kojem danas svi imaju pravo reći šta misle, no to ujedno znači da granice postaju sve striktnije. U digitalnom dobu smo izgubili moć kao novinari”, kazala je dr. Antonia Rados sa njemačkog RTL-a.

Peter Noorlander, izvršni urednik Media Legal Defense Initiative iz Velike Britanije, istaknuo je kako je danas došlo do kriminalizacije novinara, a novinari često bivaju hapšeni, provodeći godine u zatvorima kao kriminalci, navodeći primjere Rusije, Makedonije i Azerbejdžana.

“Ovo je ozbiljno pitanje, ali ne pomažemo ni mi u zapadnoj Evropi, nema dovoljno svjesnosti o tome”, poručio je Noorlander, podsjetivši na novinara Al Jazeere uhapšenog u Berlinu.

Guy Berger iz UNESCO-a je podsjetio na važnost obilježavanja 3. maja, dana slobode medija.

“UN-u su novinari važni, oni su uvijek u službi društva i naš je prioritet zaustaviti napade na njih. UNESCO radi dosta toga kako bi se stvorila sigurnost u digitalnom svijetu, a potrebni su nam stručnjaci iz oblasti ljudskih prava”, poručio je Berger.

Umjesto slobode govora – sloboda ubijanja

Ovoj je sesiji prisustvovao i Salah Zater, novinar iz Libije, koji je zbog prirode posla nekoliko puta rizikovao vlastiti život.

“Pokušao sam raditi najbolje što sam mogao i govoriti istinu. Pitali su me jesam li lud i kako to mogu raditi i pritom ugrožavati vlastiti život, no to me je samo jačalo”, govori Zater koji je bio meta brojnih napada i prijetnji.

Zater je kazao kako mu je najveći izazov u životu biti novinar.

“U mojoj zemlji postoji sloboda ubijanja, a ne sloboda govora. Kad su mi ubili brata, obećao sam sebi da se neću prestati boriti za istinu do posljednjeg dana svog života. Želim poslati poruku da biti novinar nije zločin i da je govoriti istinu prelijepo, ljudi moraju biti u stanju govoriti otvoreno o svojoj patnji”, poručio je Zater.

Na njegovu su se priču osvrnuli i govornici. Antonia Rados je kazala kako je mit da postoji nezavisno novinarstvo ukoliko država nije sigurna, no kako mediji u Libiji i sličnim zemljama igraju mnogo veću ulogu nego ranije, te kako su izuzetno moćni.

Berger je dodao kako se novinari moraju trenirati da budu fizički i psihički spremni za napade, kako bi na vijeme prepoznali opasnost i zaštitili svoju sigurnost.

klix.ba