Cyber nasilje nad djecom je raznovrsno i pojavljuje se u mnogim oblicima

Povezani članci

• Međunarodni dan nestalih osoba
• Neka je sila sa vama: Život LGBTI osoba u malim gradovima
• Da li Vlada F BIH vodi brobu protiv nepotizma ili pretilosti?
• Sud utvrdio diskriminaciju
• ODBIJENA DISCIPLINSKA TUŽBA PROTIV TEGELTIJE: Ima li smisla poštovati zakone ove države?
• Lica diskriminacije: obrazovanje i Romi u BiH

Fondacija Krila nade i tacno.net objavljuju niz članaka na temu nasilja nad djecom i među djecom kako bi proširili postojeća znanja i motivirali javnost na rano prepoznavanje nasilja i aktivno pomaganje.  U narednom periodu pisat ćemo o temama kao što su vrste nasilja i posljedice nasilja po djecu, te specifičnim oblicima nasilja kao što su manipuliranje djecom pri razvodu roditelja ili cyber nasilje.

Piše: Almedina Lozić

Oblici ‘cyber’ nasilja nad i među djecom

Informacijske  i komunikacijske tehnologije (IKT) su omogućile kako odraslima tako i djeci lakši način informisanja i komuniciranja s poznanicima i ostalima. S druge strane, s većim pristupom IKT-u osim prečestog ili dugotrajnog korištenja interneta, povećale su se i mogućnosti da djeca i mladi budu žrtve ‘cyber’ nasilja.

Istraživači navode razne karakteristike IKT koje predstavljaju opasnost. Najmlađi korisnici često nemaju dovoljno iskustva i znanja da bi razumjeli potencijalne opasnosti na internetu. ‘Cyber’ nasilje se zbog lakog pristupa internetu može dešavati bilo kad i također može biti neprestano. Štetni materijal se širi puno brže, a djeca mogu doći u kontakt s ljudima koje inače nikad ne bi sreli. Lakša komunikacija ih izlaže opasnosti da dobiju uznemiravajuće ili nepristojne poruke, te pozive na susret s osobama koje ne poznaju iz stvarnog života. Anonimnost,  asinhrona komunikacija i percepcija da je sve to samo igra potiču i djecu a i odrasle, da bez većeg promišljanja i prepreka čine nasilje nad djecom.

Vrste ‘cyber’ nasilja

‘Cyber’ nasilje je raznovrsno i pojavljuje se u mnogim oblicima. Jedna od poznatijih tipologija ‘cyber’ nasilja je tipologija pravnice Nancy Willard koju su sa svojim saznanjima dopunili drugi autori. Jedan od oblika kojeg navodi je seksting, što znači objavljivanje i širenje fotografija i snimaka golih dijelova tijela ili seksualnog odnosa druge osobe, bez njene dozvole.

‘Flaming’ je drugi oblik ‘cyber’ nasilja i znači razmjenjivanje neprijateljskih misli između dva ili više pojedinaca najčešće preko javnih kanala, kao što su forumi. Te neprijateljske misli se mogu odnositi na razlike u mišljenju u vezi s politikom, nacionalnom pripadnošću, religijom, spolom ili drugim temama. Dalje, kad se radi o uznemiravanju govorimo o ponavljanom ili neprestanom uznemiravanju riječima  ili djelima, koja smetaju nekoj osobi ili joj uzrokuju emocionalne poteškoće. Ono se odvija preko privatnih kanala i odnosi se na jednu osobu, te obično traje duže vremena.

O kleveti možemo govoriti kao o širenju neistinite informacije o nekom s namjerom da se ocrni ta osoba. Takve informacije se mogu proširiti preko raznih kanala IKT. Kleveta se može pojaviti i u obliku širenja ‘fotošopirane’ slike, slanja uvredljivih snimaka ili navođenja nekog na online listama s negativnim konotacijama. Sljedeći oblik ‘cyber’ nasilja je preuzimanje identiteta druge osobe. Počinitelj se predstavlja kao osoba čiji identitet je preuzeo, i u njeno ime komunicira s ostalim korisnicima na neprimjeren i uvredljiv način. To je najčešće moguće zbog krađe šifre korisničkog računa druge osobe.

‘Outing’ se odnosi na širenje osobnih podataka i osobnih poruka nekome kome inače ne bi bile povjerene, odnosno kome nisu namijenjene. Sličan oblik je prevara, što je dobivanje intimne informacije pomoću lažnih navoda i njihovo daljnje širenje. U slučaju ‘cyberstalkinga’ osoba koristi IKT kako bi uhodila nekoga, što znači neprestano komuniciranje s nekim, te uključuje i uznemiravanje i česte prijetnje.

Posljednji oblik kojeg ćemo spomenuti je isključenje osobe sa interneta i može se pojaviti kod bilo koje internet zajednice, za ulaz u koju je potrebna šifra. Takvo ponašanje onemogućuje isključenoj djeci da budu dio neke grupe.

Posljedice

Stručnjaci upozoravaju da iz perspektive počinitelja ‘cyber’ nasilje može biti viđeno kao da nije štetno, a osobi na koju se odnosi može donijeti ozbiljne posljedice, kao što je smanjeno samopoštovanje, suicidalne misli, samoozljeđivanje, nesanica, frustriranost, strah i socijalna izoliranost.

Oblici ponašanja koji mogu upućivati na to da je dijete žrtva ‘cyber’ nasilja su promjene u ponašanju, depresivnost, razdražljivost, smanjen školski uspjeh, nervoza i uzrujanost tokom, odnosno nakon korištenja IKT i skrivanje IKT pred ostalima.

Mjere za prevenciju ‘cyber’ nasilja

Istraživanja pokazuju da preventivne mjere mogu biti tehničke, institucionalne ili mogu biti na nivou pojedinca ili društva. U prvu grupu ubrajamo blokiranje pošiljatelja poruka, obavještavanje administratora internet stranice ili društvene mreže, te poboljšanje filtera i tehnologije. U drugu grupu spadaju mogućnosti kontaktiranja odgovorne institucije, ukoliko ona postoji, i usvajanje adekvatnog zakona. U Bosni i Hercegovini je takve prijave moguće izvršiti i preko web stranice http://www.sigurnodijete.ba/bs/. Ostale druge mjere su edukacija javnosti, posebno mladih, o ‘cyber’ nasilju i sigurnom korištenju interneta, držanje IKT u zajedničkim prostorijama u stanu, zanimanje roditelja za načine korištenja IKT svog djeteta i pričanje s nastavnicima u školi o ovoj problematici.