ENG
Primjer Portugala služi kao upozorenje
Autor/ica
Povezani članci
Sobzirom na to da je Grčka dogovorila novi paket pomoći s Europom, vrijedilo bi obratiti pozornost na portugalski primjer. Za razliku od Grčke Portugal je učinio sve što su Europska unija i Međunarodni monetarni fond od njega tražili u zamjenu za lanjski paket pomoći od 78 milijardi eura.
Međutim, Portugal tone sve dublje. Omjer državnog duga i bruto domaćeg proizvoda u trenutku primitka pomoći iznosio je 107 posto, a sljedeće bi godine mogao dosegnuti 118 posto. Do toga nije nužno došlo zbog toga što dug Portugala raste, već zato što se opseg gospodarskih aktivnosti smanjuje. Ekonomisti tvrde da bi se taj začarani krug mogao proširiti i na druge dijelove Europe. U Španjolskoj i Italiji raste omjer duga prema BDPu unatoč proračunskim rezovima i povećanju poreza. Ako ne dođe do rasta, bit će gotovo nemoguće smanjiti dug. Portugalskog ministra financija Vitora Gaspara europski financijski stručnjaci i drugi državni dužnosnici iznimno cijene. Oštrim je mjerama uspio smanjiti proračunski deficit za više od trećine. No mnogi ekonomisti kažu da je upravo zato portugalsko gospodarstvo i opalo za 1,5 posto u 2011. godini te da bi ove godine moglo opasti za 3 posto. “Dug Portugala jednostavno nije održiv”, smatra David Bencek, analitičar njemačkog Instituta Kiel za svjetsko gospodarstvo. “Stvarnom gospodarstvu manjka struktura za rast u budućnosti te stoga, dugoročno gledano, neće moći otplaćivati dug.” MMF predviđa da će Portugal rasti dovoljno da uspije smanjiti dug, no čak i MMF upozorava da, ako do rasta ne dođe, dug zemlje “neće biti održiv”. MMF se zalaže za stvaranje primjera značajnih gospodarskih reforma i promjena, a EU i MMF smatraju da je upravo Portugal pravi model za to pa će sljedeće godine, ako to bude potrebno, u tu zemlju uložiti još više novca. No kako je pokazao rastući omjer portugalskog duga prema BDPu, to što je primjer europskog dužničkog pacijenta neće mu pomoći da se lakše izvuče iz duga. Drugima bi to moglo još teže poći za rukom. U Španjolskoj, gdje je prije krize omjer duga prema BDPu iznosio 36 posto, do 2013. godine očekuje se više nego dvostruko veći postotak, 84 posto, a u Italiji, gdje je 2009. godine omjer iznosio 105 posto, sljedeće se godine očekuje 126 posto.Ako Portugal i drugi europski dužnici ne budu mogli isplatiti vjerovnike zbog sporog ili nikakvog rasta, neki stručnjaci predviđaju da bi se s vremenom moglo pregovarati o otpisu dugova.
Takva se situacija odigrala u Južnoj Americi tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća kad je postalo jasno da se zbog MMF-ovih nemilosrdnih mjera štednje koči rast država koje moraju vraćati dug. Međunarodni ekonomist Charles Wyplosz ističe da nema smisla kažnjavati građane politikom koja guši rast dokle god se u dužničkim zemljama ne pokrenu gospodarske aktivnosti. “Sve je to pseudoznanost”, kaže. “Zato mislim da će Portugal morati bankrotirati, a možete biti sigurni da će i u Italiji doći do restrukturiranja.” Međutim, Gaspar odlučno tvrdi da Portugal neće pregovarati o promjeni dužničkih obveza zbog trajne štete koju bi takav potez nanio ugledu službenog Lisabona kao zajmoprimca. “Tu mogućnost u potpunosti isključujemo”, kaže. Gaspar ne misli popustiti. Ove će godine smanjiti davanja za mirovine za 1,2 milijarde eura i smanjiti isplatu bonusa koje su zaposlenici u javnom sektoru odavno zaradili. Ekonomisti smatraju da je povećanje omjera duga prema BDP-u u početnoj fazi programa prilagodbe potrošnje očekivana stvar i smatraju da će se s vremenom gospodarstvo dovoljno oporaviti da dođe do primarnog suficita, tj. crnog proračuna kad se izuzme otplata duga. No Bencek kaže da Portugalu treba primarni suficit od 10 posto BDP-a u narednim godinama kako bi se smanjio omjer duga do trajno održive razine, a za to treba provesti rezove koji su znatno opsežniji od onih koje je Gaspar proveo. “Portugal bi uštedio 3 milijarde eura godišnje ako restrukturira dug”, kaže Petro Lains, povjesničar ekonomije sa Sveučilišta u Lisabonu. Kaže da zbog smanjenja plaća sve više Portugalaca odlazi iz zemlje. Zašto bi, pita se Lains, on i njegovi sugrađani trebali patiti dok se vlasnicima obveznica novac slijeva natrag u džep? “Nije portugalski narod kriv”, kaže. “Kriva je struktura eura.”
Autor/ica
