Otvorena mora rudnik su blaga
Povezani članci
- Euro ‘ne ide u pakao’, Europa grabi prema političkoj uniji
- Britanci odustaju od automobila
- Privatni izvršitelji i neoliberalizam
- Koliko je na svijetu zlata? Prema ekspertima ima ga petnaest puta više nego što se misli
- Jedna regija, jedna ekonomija
- Grčka staje na vlastite noge: Država izlazi iz recesije, uskoro smanjenje porezne presije
‘Morske dubine su rudnik blaga i to rudnik blaga kojeg zanemarujemo na vlastitu štetu.’
Otvorena mora koja pokrivaju gotovo polovicu Zemljine površine rudnik su blaga koji uživa skromnu pravnu zaštitu od rastućih prijetnji poput prekomjernog izlova riba i klimatskih promjena, upozorava međunarodna skupina političara.
“U tijeku je pljačka širokih razmjera” upozorava bivši britanski ministar vanjskih poslova David Miliband koji će supredsjedati povjerenstvom Global Ocean Commision koja će započeti radom ovoga tjedna i davati savjete Ujedinjenim narodima u rješavanju problema vezanih uz zaštitu otvorenih mora. Otvorena se mora protežu izvan područja od 200 nautičkih milja od obala.
Prekomjerni izlov i nasilje nad ekosustavima otvorenih mora koštaju svjetsku ekonomiju 50 milijarda dolara godišnje, a oko tri četvrtine svjetskih zaliha riba izlovljene su, prema Svjetskoj banci i podacima UN-a. “Morske dubine su rudnik blaga i to rudnik blaga kojeg zanemarujemo na vlastitu štetu”, kaže Miliband. Njegovi supredsjedatelji bit će bivši predsjednik Kostarike Jose Maria Figueres te južnoafrički ministar planiranja Trevor Manuel.
Miliband kaže da je područje oceana od Atlantskog do Tihog zanemareno unatoč konvenciji UN-a o pravu na moru iz 1982. godine. Povjerenstvo kaže da su otvorena mora suočena s ozbiljnom i sve većom prijetnjom od prekomjernog izlova, šteta nanesenih morskom habitatu, klimatskih promjena i zakiseljavanja oceana izazvanog nakupljanjem stakleničkih plinova u atmosferi.
U svijetu postoje regulatorni mehanizmi, primjerice za nadzor miniranja sedimenata bogatih manganom, željezom, aluminijem i bakrom ili pakt UN-a o ograničavanju izlova, no povjerenstvo kaže kako su potrebna čvršća pravila kako bi se uzeli u obzir rastući rizici i nove invazivne tehnologije.
“Oceani su ključni za zdravlje i dobrobit svakog od nas”, kaže Figueres. “Oceani osiguravaju oko polovice kisika kojeg udišemo i apsorbiraju četvrtinu emisije ugljičnog dioksida no ne uspijevamo njima upravljati na način koji štiti njihovu pravu vrijednost”. Miliband kaže kako dosadašnje konvencije nisu, primjerice, predvidjele mogućnost da ogromne kočarice ostaju tjednima na moru te prerađuju ili smrzavaju ribu prije povratka u luke.