ENG
Cijena će u godinu dana rasti 25%, vrhunac je 2300$ za uncu
Autor/ica
Povezani članci
- Profesorka Rajna Dragićević održala govor koji će studenti pamtiti celog života
- Pobjednik u scenariju trgovinskog rata ne bi se dopao Trumpu
- Usvojena strategija SEE 2020: Milion novih radnih mjesta u regiji do 2020
- Najjača europska privreda ne strahuje od recesije
- PROTIV R BIH SE VODI EKONOMSKI RAT
- Deutsche Bank pod istragom zbog cijene zlata
Atraktivnost zlata, kao i njegovu sigurnost, prepoznale su središnje banke koje pune rezerve polugama zlata
Cijena unce zlata u idućih bi godinu dana trebala skočiti na 2000 dolara, što je 25-postotni rast u odnosu na sadašnje razine (1590 dolara), stoji u najnovijoj analizi Erste grupe. No to nije vrhunac. Analitičar Erstea Ronald Stöferle ističe da, s obzirom na to da na cijenu toga plemenitog metala utječe sezonalnost, tek slijedi ubrzavanje rasta. “Očekujemo dugoročnu ciljanu cijenu od najmanje 2300 dolara”, kazao je Stöferle. Na cijenu zlata, objašnjava se u izvješću, utječe nekoliko faktora.
Ronald Stöferle, analitičar Erstea
Glavni okidači
Uz to što ga u svijetu ima izuzetno malo u odnosu na, primjerice, gotovinu, a tu su i izuzetno niske referentne kamatne stope središnjih banaka, sve veća nesigurnost na financijskim tržištima zbog čega investitori traže sigurna utočišta, ali i rastuća potražnja u Kini i Indiji. “Dok je 1980. na Europu i SAD otpadalo 70 posto potražnje, danas taj postotak iznosi tek 20 posto. U posljednjih pet godina udio tržišta u nastajanju u ukupnoj potražnji za zlatom dosegnuo je 70 posto. Više od polovice odnosi se na Kinu i Indiju”, stoji u izvješću te se dodaje da će, ako se u te dvije države nastavi s rastom prihoda, a realne kamate budu niske, cijena zlata nastaviti rasti. Atraktivnost zlata, kao i njegovu sigurnost, prepoznale su središnje banke koje pune rezerve polugama zlata. Prema podacima Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), američki je dolar i dalje najčešća valuta u kojoj se drže rezerve u svijetu, uz udio od čak 61,7 posto. U eurima je 27,5 posto rezervi, a preostalih 12,6 posto u zlatu i drugim valutama
Ipak bez zlatnog standarda
“Izgledno je da će se u budućnosti taj omjer jako promijeniti. Prošle su godine upravo središnje banke kupile najveću količinu zlata još od 1964.”, kaže Stöferle. No to, objašnjava, ne znači da će se dogoditi povratak na zlatni standard. Analitičar Stöferle na kraju ipak napominje kako zlato nije “lijek za sve”. “Sigurno nismo dio onih radikalnih fundamentalista koji smatraju da je zlato rješenje za svaki problem. Međutim, uvjereni smo da u postojećim uvjetima zlato predstavlja razumnu i jeftinu zaštitu od najgorih mogućih slučajeva”, ističe Stöferle. Dodaje kako zlato bez problema zadovoljava kriterije po kojima se može smatrati sigurnom oazom, a to su niski kreditni i tržišni rizici, visoka tržišna likvidnost i nizak rizik inflacije i tečaja.
 |
Autor/ica
