ANALIZA: Ni Einstein nije razumio poreze

Povezani članci

• Što žene dosađuje u seksu?
• Trumanova predstava o lenjim Grcima
• Jedino Njemačka u proračunskom višku
• Ono što sam naučio kroz svoju uspješnu karijeru je da nisam najpametniji
• Apple predstavio iPhone 4S
• 6. DJ SVIJETA HARDWELL U PAPAYI

Paradoks blizanaca je misaoni pokus u specijalnoj teoriji relativnosti u kojem jedan od dva blizanaca putuje svemirskim brodom brzinom bliskom brzini svjetlosti, dok drugi ostaje na Zemlji. Nakon povratka na Zemlju, blizanac koji je putovao otkriva da je mlađi od brata koji je ostao na Zemlji. S ovakvim modelima Albert Einstein nije imao nikakvih problema kao ni s formulom: E=mc2 

Međutim Einstein je imao veliki problem u razumjevanju poreznog modela. Poznata je Einsteinova uzrečica: “The hardest thing in the world to understand is the income tax.” 

Naši se poreznici trude da se svi građani Hrvatske osjećaju kao Einsteini. Koristeći Simple Einstein porezni model takva praksa bi se mogla promijeniti. 

Porezna stopa bi se mogla odrediti po jednostavnoj formuli: Porez(%) = koeficijent * bruto_plaća + Inicijalni_porez(%). 

Primjer kako bi mogla izgledati tablica poreznih stopa.

Stopa poreza bi linearno rasla s rastom bruto plaće. Ako ste zaradili 10.000 kn stopa poreza bi iznosila 38% dok bi za zaradu od 11.000 kuna stopa narasla za 1% i iznosila bi 39%. Koeficijent bi ovom primjeru bio 0,001 a inicijalni porez 28% (u praksi već imamo inicijalni porez čak i za minimalnu plaću od oko 30%). 

Ovako bi izgledala krivulja poreza (bolje rečeno pravac poreza).

Usporedili smo ovaj model poreza s hrvatskom praksom. U kalkulacijama smo se vodili novim podacima (1.03.2012.) o stopama poreza i promjenjenom stopom doprinosa za zdravstveno osiguranje (13%). 

Crvena krivulja je poreza za zaposlene u pravnim osobama u usporedbi s linearnom funkcijom u žutoj boji.

Za najveći dio plaća odstupanje realne od linearne krivulje iznose manje od 2%. 

Rađene se različite analize uz razne stope prireza i koeficijenata osobnog odbitka i promatrana su odstupanja od modela! Analize su ograničene na zaposlene koji imaju bruto plaću do 20.000 kn te bi krivulju za ekstreme trebalo ograničiti do maksimalnog iznosa poreza . (npr. max stopa od 50%). 

Starije analize (2009. godina) porezog klina u koje je uključen i “krizni porez” možemo naći na stranicama Instituta za javne financije. Autor tog rada je dr. sc. Ivica Urban.

Par riječi o poreznoj tarifi 

Obzirom na stupanj progresivnosti, tarifa može biti ubrzano progresivna, linearno progresivna i usporeno progresivna. 

Naša idealna krivulja ima obilježja ravnomjerne progresije.

Zakonodavac i porez 
Ako je već zakonodavac kreirao krivulju koja u velikoj mjeri odgovara modelu poreza s ravnomjernom progresijom pitanje je zašto to ne provede u praksi i pojednostavi način izračuna poreza. 

Ovako se miješaju proporcionalni porezi (socijalni doprinosi) koji idu s fiksnom stopm s varijantom progresivnog poreza na dohodak i pomaknutim neoporezivim osobnim odbitkom te dodatkom proporcionalnog prireza. Ovakav koktel se na kraju neutralizira te se dobiva gotovo idealna linearna krivulja stope poreza. 

U ovom tekstu nije prikazan egzaktan model već samo ideja i jedna različit način razmišljanja. 

Najjednostavnije bi bilo uvesti porez s jednom stopom, međutim takav model ne bi u dovoljnoj mjeri punio proračun. Stoga se ova alternativa s linearnim rastom poreza smatra kao jednostavna i realna solucija za pojednostavljenje poreza. 

Kroz ovaj model, moglo bi se odvajati više sredstava za MIO i ZO jer postojeći model mirovinskog jednostavno ne funkcionira. 

Svaki novi političar bi jednostavno mogao ovisno o potrebama proračuna mijenjati nagib krivulje i ofset – sustav bi bio fleksibilan – varirali bi se samo dva parametra: koeficijent i inicijalni porez. Tako bi zakonodavac zadržavao koncept pravednog poreznog opterećenja.

Usput – da vas priupitam – da li znate po kojoj ste stopi platili vaš porez za 2011. godinu?

Pripremio: Mladen Miličić, dipl. inženjer i direktor tvrtke M. Miličić d.o.o.

Poslovni.hr