BiH bi ipak mogla dobiti financijsku pomoć Evropske unije
Povezani članci
EU ističe kako će nastaviti s podrškom za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku, koje su posljednjih sedmica suočene s katastrofalnim poplavama, kako bi ove zemlje lakše prebrodile ovu dramatičnu situaciju
Evropska komisija će promijeniti neke od postojećih projekata u okviru Instrumenta pred-pristupne pomoći (IPA) kako bi zemlje pogođene poplavama uključujući i Bosni i Hercegovinu mogle dobiti financijsku pomoć Evropske unije za rekonstrukciju nakon nedavnih razornih poplava koje su pogodile region.
“Kratkoročno, neki od postojećih projekata iz IPA fondova bit će promijenjeni kako bi se pokrenula brza podrška za rekonstrukciju i direktnu pomoć za područja pogođena poplavama. Sredstva iz neiskorištenih IPA fondova iz prethodnih godina mogla bi biti preusmjerena i upotrijebljena do sredine juna ove godine”, navode iz Evropske komisije.
EU ističe kako će nastaviti s podrškom za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku, koje su posljednjih sedmica suočene s katastrofalnim poplavama, kako bi ove zemlje lakše prebrodile ovu dramatičnu situaciju.
“Prvi odgovor Evropske unije, uz pomoć zemalja članica i uz koordinaciju Evropske komisije, bio je vrlo važan i podrazumijevao je pomoć pri spašavanju života, ispumpavanju vode iz poplavljenih mjesta, održavanje uređaja za snadbijevanje električnom energijom, dostavljanje hrane u ugrožena područja, kao i procjenu porasta nivoa vode i pričinjene štete”, podsjeća Evropska komisija.
Evropska komisija napominje da će učiniti sve napore kako bi nakon prve pomoći nastavila slati i pomoć koja je potrebna za rekonstrukciju i obnovu pogođenih gradova i sela.
Pomoć iz IPA fondova trebala bi, kako se navodi, obuhvatiti obnovu infrastrukture, rudnika i elektrana, pomoć nevladinim i međunarodnim organizacijama i tehničku podršku u pripremi projekata predviđenih za vanredne situacije.
EU podsjeća da je posvećena i podršci na srednji i duži period, napominjući kako će u budućnosti raditi na IPA programima, uključujući i regionalne programe, kako bi se omogućila rekonstrukcija i ublažio rizik od poplava u zemljama Zapadnog Balkana.
Inače, Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, može konkurisati i za Fond solidarnosti, kao i sve države članice, dok BiH nema pravo na pomenuti Fond, obzirom da još nema status kandidata.
Srbija iz Fonda solidarnosti može računati na milijardu eura za otklanjanje dugoročnih posljedica katastrofalnih poplava.
Riječ je o Fondu koji je pokrenut nakon teških poplava u centralnoj Evropi prošle decenije, a uslov da se dobiju sredstva iz ovog fonda je da šteta od poplava prelazi 0,64 posto bruto nacionalnog dohotka pogođene zemlje.
Iz EU-a napominju da će nastaviti slati značajnu humanitarnu pomoć za građane zemalja Zapadnog Balkana pogođene poplavama prethodnih nekoliko dana.
Inače, do ovog momenta 21 zemlja članica EU-a je poslala pomoć BiH i Srbiji i više od 500 humanitarnih aktivista iz EU-a pomažu na terenu u ove dvije zemlje.
S druge strane, šef frakcije socijaldemokrata u Evropskom parlamentu Hannes Swoboda pozvao je Evropsku komisiju da stavi na raspolaganje pomoć Fonda solidarnosti za Hrvatsku, Srbiju i BiH koje su pogođene poplavama.
Swoboda je u pismu predsjedniku Evropske komisije Joseu Manuelu Barrosu naglasio da je osim hitne pomoći, koja je od velike važnosti u ovom teškom periodu za veliki broj ljudi u zemljama koje su pogođene, aktiviranje fonda solidarnosti EU-a od ključnog značaja za finansiranje rekonstrukcije i nastavak investiranja da bi se spriječilo da se katastrofa od poplave pretvori u društveno-ekonomsku katastrofu.
AA