Zahtjev PIC-u za donošenje odluke o entitetskom referendumu
Povezani članci
- Licence Poljoprivrednog instituta važe samo za Stankovića
- Oko million građana na ivici siromaštva
- 9. januar
- Srđan Šušnica: Dodik nastoji da povrati državnu suverenost “devetojanuarske RS”
- CIRKUSKA PREDSTAVA NA NAJVIŠEM NIVOU: Otvoreno pismo jugoslovenskoj šestorci
- „Ugrađivali“ se prilikom rekonstrukcije UKC RS, MUP pokrenuo istragu
Gore navedena udruženja nastala kao direktna posljedica genocida i agresije na Bosnu i Hercegovinu itekako su svjesna posljedica koje su proizašle izglasavanjem Deklaracije takozvane Republike srpskog naroda BiH 9. januara 1992. U Deklaraciji koja se danas slavi kao praznik u RS-u zacrtani su ciljevi na kojima je počinjen genocid. Tada je Deklaracijom o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine definisano područjue srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Članom II iste Deklaracije denfinisano je: “Republika se nalazi u sastavu savezne države Jugoslavije kao njena federalna jedinica.”, članom III predviđeno je: “Teritorijalno razgraničenje sa političkim zajednicama drugih naroda Bosne i Hercegovine” što je kasnijim političkim i ratnim dejstvima ostvareno, a koje su za posljedicu imale počinjenje genocida, istrebljenje i druge zločine protiv čovječnosti i kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Svi ciljevi ostvareni su primjenom sile: ubistvima i protjerivanjem što su međunarodni sudovi MKSJ i MSP okarakterisali kao najteži oblik ratnog zločina uključujući i genocid. Umjesto da dobijemo osudu zločina i procesuiranje počinioca ratnih zločina za posljedicu imamo negiranje svih zločina, slavljenje počinilaca zločina kao heroja i daljnje ponižavanje žrtava. Nažalost, uz vašu prešutnu saglasnost. Dejtonskim mirovnim sporazumom predviđena je, između ostalog, i obaveza procesuiranja ratnih zločina na svim nivoima. Suočeni sa ovom činjenicom posljednjih 20 godina te upornim negiranjem zločina i slavljenjem zločinaca vlasti RS-a ukazuju da nisu spremni da prihvate Dejtonski mirovni sporazum. Posljednjih 10 godina negiranje zločina je preraslo i u direktno vrijeđanje žrtava nazivajući ih se lažovima, poslušnicima, poltronima i raznim drugim pogrdnim imenima, a sve sa ciljem ostvarivanja ciljeva zacrtanih 9. januara 1992. godine.
Nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o obilježavanju Dana Republike Srpske u BiH donesene na osnovu Deklaracije takozvane Skupštine srpskog naroda Bosne i Hercegovine od 9. januara 1992. i odbijanju vlasti u RS-u da prihvate odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te donošenja odluke o raspisivanju entitetskog referenduma smatramo da se BiH nalazi u veoma teškoj fazi, fazi bezvlašća koja može imati nesagledive posljedice po građane Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu da je visoki predstavnik u BiH jedini ovlašteni tumač Mirovnog sporazuma za BiH te da se odugovlači s donošenjem odluke na raspisani referendum, čime se građani Bosne i Hercegovine dovode u poziciju straha, neizvjesnosti i izloženosti oprečnim informacijama o opravdanosti odnosno neopravdanosti najavljenog referenduma, tražimo od Vijeća za implementaciju mira u BiH hitno donošenje odluke o najavljenom referendumu.
Ukoliko Vijeće za implementaciju mira u što skorijem roku ne donese odluku smatraćemo da Vijeće za implementaciju mira više ne ispunjava svoje obaveze te da sudjeluje u rušenju Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH.
Također ukoliko izostane odluka Vijeće za implementaciju mira smatrat ćemo da Vijeće direktno krši Dejtonski ugovor i da Mirovni ugovor za BiH kao takav više ne postoji. U takvom stanju ni mi nismo dužni da poštujemo odredbe Dejtonskog sporazuma te će navedena udruženja zahtijevati od zastupnika u državnom parlamentu hitno raspisivanje referenduma na nivou Bosne i Hercegovine u kojem bi se dalo pravo glasa svim građanima BiH da se izjasne u kakvoj državi žele da žive.
Još jednom vas podsjećamo na vašu obavezu zaštite Dejtonskog sporazuma kao i njegove primjene u cjelini.
S poštovanjem,
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida
Munira Subašić, predsjednica udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”
Bakira Hasečić, UDRUŽENJE «ŽENA – ŽRTVA RATA» SARAJEVO