UIO kriminalnim akrobacijama građanima izbjegava vratiti uplaćene depozite

Autor/ica 👤Gerila.info 28.12.2020. u 19:57

Povezani članci

Više od milion maraka vlasništvo građana i privatnih firmi „skinuto“ je s depozitnih računa UIO BiH u bankama u Republici Srpskoj, a da niko za ovaj kriminal nije odgovarao, saznaje Gerila.info.

„Nestanku“ novca prethodila je dobro znana tužba Republike Srpske protiv UIO BiH, jer ( kakvog li apsurda) Upravni odbor UIO, nije na vrijeme donio odluku o poravnanju raspodjele prihoda od indirektnih poreza za 2009. i 2010. godinu.

Poznato je da je Srpska dobila tužbu pred Sudom BiH u iznosu od cca 15 miliona maraka, pa su u međuvremenu odluke o poravnanju donesene, a tužba povučena, ali je problem ostao, jer se po tužbi Srpskoj mora isplatiti i 15 miliona maraka na ime kamata. Upravo su ove isplate kamata prethodile “nestanku” novca sa depozitnih računa UIO, ali i nezapamćenom ratu državnih institucija koje čine razne akrobacije kako građanima ne bi bio vraćen njihov novac.

Kakav cirkus trenutno vlada na relaciji UIO BiH- Sud BiH- Ministarstvo finansija i trezora BiH- građani, govore uzajamne tužbe. Jedina koja je u cijelom ovom “cirkusu” pravi klovn jeste UIO BiH.

Posebno zabrinjava što „nestali“ novac sa depozitnih računa uopšte nije ni bio novac UIO BiH, već se radilo o sredstvima koja su građani bili prinuđeni da uplate na pomenute račune, dok nadležni iz UIO lično ne provjere da je “EUR 1” obrazac koji im je dostavljen za uvezeni automobil u BiH validan, odnosno da je automobil porijeklom iz EU.

Odakle pravo bankama u Srpskoj da sa depozitnih računa skinu novac, pitanje je na koje nam nisu odgovorili ni u Centralnoj banci BiH.

Nakaradna carinska politika svojstvena isključivo BiH, na kraju je dovela da više stotina građana, ali i privatnih firmi budu u milionskom gubitku, a da izlaza iz gabule nema ni na vidiku, jer nikoga očigledno, nije ni briga za novac koji treba vratiti građanima, dok je situacija naravno, potpuno drugačija, kada se novac treba uzeti iz džepova poreskih obveznika.

UIO BiH priznaje da su zbog svega na stubu srama, jer pored novca koji su dužni za isplate depozita, (a nemaju ga), na kraju će morati plaćati duplo veće iznose zbog sudskih troškova i kamata po tužbama nezadovoljnih građana.

No, krenimo redom, odnosno neka predstava počne.

Carinski depoziti uredno uplaćeni, ali povrata novca nema

Obveznici (fizička i pravna lica), koja uvoze u BiH putnička vozila prilikom uvoznog carinjenja prilažu i dokaz o porijeklu (obrazac EUR 1) na osnovu kojeg se ostvaruje pravo na oslobađanje od plaćanja carine.

Za polovna vozila marki VW, Audi i BMW, nakon što su iz ovih grupacija potvrdili da za polovna vozila ne mogu garantovati da li ispunjavaju porijeklo iz EU (čitaj ne pada im na pamet da češljaju stotine tona dokumentacije za polovnjake), Uprava od lica koja pokreću carinske postupke za pomenuta vozila, uzima depozit u iznosu carine i uplaćuje ga na posebne depozitne račune.

Foto: dopis Suda BiH za firmu Kobić d.o.o. iz Zenice

Dakle, ovaj novac nije novac vlasništvo UIO BiH i ona nema pravo da raspolaže s njim, sve dok traje postupak provjere validnosti EUR 1 obrasca.

Nakon toga, dokazi o porijeklu za takva vozila šalju se carinskim organima zemalja izvoznica kako bi se izvršila naknadna provjera priloženog dokaza o porijeklu (obrasca EUR 1). Ukoliko stigne pozitivna provjera, UIO donosi rješenje i iznos carinskog duga koji se nalazi na depozitnom računu vraća obvezniku. Ukoliko stigne negativna provjera, Uprava naravno donosi rješenje i iznos carinskog duga sa depozitnog računa uplaćuje se na Jedinstveni račun UIO i taj novac ide u raspodjelu prihoda korisnicima Jedinstvenog računa.

Sud BiH presuđuje u korist građana

Svim fizičkim i pravnim licima koji su zbog “nestanka” milionskog iznosa sa depozitnih računa UIO BiH tužili ovu instituciju, zajedničko je da su depozite uplaćivali u neki od poslovnica banaka u Republici Srpskoj.

Među onima koji su tužili i dobili rješenja da im se uplaćeni novac mora vratiti su firme V.R. Auto iz Brčkog, Gass sistem iz Banjaluke, te Kobić d.o.o. iz Zenice.

Svima je zajedničko da su uredno platili depozite na ime carinskog duga nakon uvezenog automobila u BiH, nakon čega je provjerama UIO utvrdila da su uvezeni automobili iz zemalja EU, pa su u skladu s tim oslobođeni plaćanja carine. No, umjesto da novac vrate građanima, UIO BiH je svima izdala samo rješenja o povratu novca, dok konkretne isplate nije bilo.

-Ovo nije normalno šta nam rade, ali kada državne institucije krše zakon onda im niko ništa ne može. Sa druge strane, kada im neka firma duguje par stotina maraka, odmah šalju obavijest o blokadi računa- navode iz banjalučke firme Gass sistem.

„Sve je bilo normalno do presude Suda BiH“

Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, navodi da je sve funkcionisalo normalno do početka prinudnog izvršenja Presude Suda BiH broj: S1 3 I 019671 16 I 2 od 28.09.2016. godine, kojom je UIO obavezana na isplatu naknade štete Republici Srpskoj-Ministarstvu finansija u iznosu od 15.004.650, 53 KM sa zakonskom zateznom kamatom počev od 18.06.2013. godine pa do konačne isplate.

-Pomenuta Presuda se odnosi na nedonošenje na vrijeme odluka o poravnanju raspodjele prihoda od indirektnih poreza za 2009. i 2010. godinu. Podsjećamo, UIO je tokom trajanja sudskog postupka konstantno isticala „pasivnu legitimaciju“ jer smatramo da Uprava nije ni mogla biti tužena strana s obzirom da odluke o raspodjeli i poravnanjima prihoda od indirektnih poreza donosi Upravni odbor UIO, a Uprava je sve odluke koje su bile usvojene i provela. Odluke koje nikad nisu bile uvojene nije ni mogla provesti- istakao je Kovačević.

Nakon pravosnažnosti rješenja o izvršenju prinudnim putem izvršena je zapljena sredstava u iznosu od 4, 66 miliona maraka, među kojima je bilo i 1,8 miliona maraka depozita.

-Trenutno je 805 zaprimljenih i pripremljenih rješenja za povrat gotovinskog depozita carinskim i poreskim obveznicima, fizičkim i pravnim licima u ukupnom iznosu od 1.262.525, 69 KM, koje UIO nije u mogućnosti izvršiti, zbog nedostatka sredstava na depozitnim računima, te, usljed nastale situacije trpi štetne posljedice. Naime, obveznici pokreću izvršne i parnične postupke i vrši se zapljena sredstava sa Jedinstvenog računa UIO- dodao je portparol UIO BiH.

Tako se Uprava, osim sa obavezom povrata glavnog duga u iznosu deponovanih sredstava, sada suočava i sa značajnim uvećanjem obaveza po osnovu troškova izvršnih postupaka (samo po jednom podnesku je cca 300 KM), plus kamata koje se obračunavaju na potraživani iznos za svaki dan zakašnjanja i sl. koje mora podmirivati iz budžeta Uprave, te značajnim troškovima parničnih postupaka koji se podmiruju sa JR Trezora BiH, kao i sa rizikom gubitka povjerenja poreskih obveznika u rad UIO.

Iz UIO su došli u situaciju da mole sve zainteresovane strane da opet razmotre probleme sa kojima se UIO suočava usljed prinudnog provođenja rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj: S1 3 I 019671 16 I 2.

-Predlažemo da Upravni odbor UIO što prije donese odluku o načinu izvršenja predmetnog rješenja kojim bi se otklonilo njegovo prinudno izvršavanje sa računa koji pripadaju Jedinstvenom računu UIO, kao i da dâ upute u pogledu daljeg postupanja UIO u izvršavanju rješenja o povratu sredstava uplaćenih na depozitne račune kada su ta sredstva bila predmet zapljene i time obezbijedi zakonitost u radu UIO i zaštiti interese svih korisnika predmetnih sredstava- zaključio je Kovačević.

Dodao je da je rješenjem Suda BiH broj: S1 3 I 019671 20 I 7 od 09.09.2020. godine usvojen prijedlog UIO i odgođeno provođenje prinudnog izvršenja Presude Suda BiH broj: S1 3 I 019671 16 I 2 do juna naredne godine.

“Institucije svjesno varaju građane”

Predrag Herbez, advokat iz Banjaluke koji zastupa više od 30 fizičkih i pravnih lica pred Sudom BiH u postupku povrata novca na ime nevraćenog depozita, ističe za Gerilu da je ono što rade državne institucije ravno dešavanjima u cirkusu “Kolorado”.

-Fizička i pravna lica su uredno uplatila navedene iznose depozita nakon uvoza automobila. Naknadnom provjerom UIO BiH utvrđeno je da su vozila porijeklom iz zemalja EU, te su donijeli rješenja da se tim pravnim i fizičkim licima vrati novac uplaćen na depozitne račune, ali kada su ljudi došli po novac, rekli su im da novca nema, jer su računi ispražnjeni- objasnio je Herbez.

Naredni korak, bile su naravno tužbe Sudu BiH, alit u se dogodio novi apsurd.

– U svim predmetima Sud BiH dozvoljava izvršenje, te da se novac vrati s Jedinstvenog računa trezora BiH, jer UIO BiH sva sredstva koja naplati preusmjerava u Budžet BiH. Međutim, Ministarstvo finansija i trezora BiH se tome izričito protivi i bankama ne dozvoljava da postupe po navedenim odlukama Suda BiH – navodi Herbez.

Foto: dopis Rajfajzen banke da ne mogu isplatiti novac

Zbog svega kako objašnjava Herbez, imamo situaciju gdje Sud BiH donosi pravosnažna i izvršna rješenja, ali pod uticajem Ministarstva finansija i trezora BiH banke ne smiju da sprovedu rješenja Suda BiH.

-Ovo ne samo da je nezakonito, već predstavlja i krivično djelo sankcionisano odrebama Krivičnog zakona BiH, ili drugim riječima, institucije svjesno varaju građane- istakao je banjalučki advokat.

Ne samo da je ministarstvo finansija naredilo bankama da stopiraju pomenute isplate po pravosnažnim sudskim rješenjima, već je krenulo u podizanje kontratužbi protiv onih građana i pravnih lica koji su dobili pravosnažna rješenja Suda BiH, ali i protiv UIO BiH.

Još jedan od apsurda je kako navodi Herbez, da je isplate blokirao resorni ministar Vjekoslav Bevanda koji je istovremeno i član Upravnog odbora UIO BiH.

Ministarstvo finansija BiH: Štitimo Budžet BiH

Kako je Sud BiH već donio nekoliko pravosnažnih rješenja o povratu sredstava ooštećenim fizičkim i pravnim licima na osnovu povrata uplaćenog depozita sa Jedinstvenog računa trezora BiH iz Ministarstva finansija i trezora BiH su za Gerilu istakli da se sporni novac ne smije vraćati sa Jedinstvenog računa trezora, već sa depozitnih računa na koji je i uplaćen, te da će preduzeti sve zakonom propisane mjere kako bi zaštitili Jedinstveni račun trezora i Budžet institucija BiH.

– Uprava za indirektno oporezivanje BiH upravlja Jedinstvenim računom UIO koji u svom sastavu ima 14 računa. Jedan od računa je depozitni račun na koji se uplaćuju depoziti i po ispunjenju uslova za povrat sredstava, UIO donosi rješenje o povratu sredstava od depozita upravo sa tog računa- navodi Nataša Krsman, šef Odsjeka za poslove informisanja, protokola i prevođenja u Ministarstvu finansija i trezora BiH.

Objašnjava da resorno Ministarstvo upravlja Jedinstvenim računom trezora u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH, te da Jedinstveni račun UIO i Jedinstveni račun trezora nisu dio istog računa, već potpuno različiti i regulisani različitim propisima.

-Ono na čemu insistira Ministarstvo finansija i trezora je dosljedno provođenje zakona i provedbenih akata koji regulišu oblast uplate i povrata depozita. Suština je da se uplata depozita vrši na depozitni račun UIO i da se povrat srestava od uplaćenih depozita, u skladu sa procedurama, vrši sa istog tog računa- smatraju u Ministarstvu.

-Ministarstvo finansija i trezora je stava da sva pravna i fizička lica koja ispune uslove za povrat depozita, takvo pravo i treba da ostvare, ali isključivo sa računa kojim upravlja Uprava za indirektno oporezivanje, jer apsolutno ne postoji osnov da se takav povrat depozita vrši sa Jedinstvenog računa trezora, s obzirom da na isti nije ni uplaćen. Ministarstvo finansija i trezora BiH preduzeće sve zakonom predviđene mjere i radnje da zaštiti Jedinstveni račun trezora i Budžet institucija BiH- zaključila je Krsman.

Gerila je u posjedu jedne od tužbi Ministarstva finansija i trezora BiH koja je podnesena protiv UIO BiH, te firme “V.R. AUTO” iz Brčko distrikta.

U tužbi pravnici iz Ministarstva navode ono što su nam objasnili u odgovoru, odnosno da se novac nije smio isplaćivati sa Jedinstvenog računa trezora.