Tko može zaustaviti ‘državni udar’ u BiH?

Povezani članci

• Uhapšen Abdulah Skaka, bivši gradonačelnik Sarajeva
• Uhapšen direktor bolnice u Doboju! Nabavljao maske i odijela od agencije “Travel for fun”!
• Esad Bajtal: Etno-kratija nije – demokratija
• Predstavljanje Dosijea „Deportacija izbeglica iz Srebrenice“
• Naša stranka zatražila izmjene Ustava: Predsjednik BiH umjesto Predsjedništva
• Izložba o Jasenovcu u UN ponovo ‘svađa’ Srbiju i Hrvatsku

Milorad Dodik / FOTO: GERILA

Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj mogu zaustaviti Ustavni sud tog entiteta, Ustavni sud BiH ili Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Entitetskim zakonom, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 27. jula, odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji RS-a dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu.

Također, navedeno je da se “lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzimaju od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH, u pogledu krivičnih djela u vezi s izvršenjem ovog zakona i bit će zaštićena od institucija RS-a”.

Predlagači zakona su Milorad Dodik, predsjednik RS-a, iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, zastupnici i Vlada RS-a.

Predstavnici iz Federacije BiH i međunarodne zajednice su ocijenili da je riječ o “udaru na Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH”, s izuzetkom Rusije koja je podržala taj zakon.

Može li Ustavni sud RS-a ukinuti zakon?

Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH mogao bi stupiti na snagu do kraja avgusta.

Svaki prijedlog zakona koji se usvoji u Narodnoj skupštini RS-a mora, prema proceduri, proći i Vijeće naroda RS-a. Ovaj drugi parlamentarni dom sastoji se od 28 delegata koji se neizravno biraju u Narodnoj skupštini RS-a nakon općih izbora.

Konstitutivni narodi (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) imaju po osam delegata, a ostali narodi četiri.

Vijeće naroda RS-a razmatra je li prijedlogom zakona povrijeđen “vitalni nacionalni interes”. To su, pored ostalog, jezik i identitet naroda i “druga pitanja ako tako smatraju dvije trećine kluba konstitutivnog naroda u Vijeću naroda RS. Klub Ostalih ne može uložiti veto.

On potom ide na zajedničku komisiju Narodne skupštine i Vijeća naroda RS. Prijedlog zakona se potom upućuje na Ustavni sud RS-a.

Vladajuća većina ima i većinu u Klubu Srba i Hrvata tako da veto može povući samo Klub Bošnjaka. On će se sastati u ponedjeljak, 3. jula.

“Pokrenut ćemo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Zakon neće stupiti na snagu onda kad je to planirao ‘režim Milorada Dodika’. Znajući da je i sam predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman bio na toj sjednici s Dodikom u utorak, ishod će sigurno biti da će Ustavni sud RS-a odbiti našu odluku”, kazao je za Radio Slobodna Evropa Alija Tabaković, delegat u Klubu Bošnjaka.

Tabaković kaže kako će se u utorak, 4. jula, održati sjednica Vijeća naroda RS-a, ali o drugom spornom prijedlogu zakona o neobjavljivanju odluka OHR-a, odnosno visokog predstavnika Christiana Schmidta u Službenom glasniku RS-a.

“Ovaj zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, zbog procedura, neće biti na dnevnom redu. Ne znam kad će, idu godišnji odmori. Procedura obično traje mjesec do dva”, kazao je Tabaković za RSE.

Ako Ustavni sud RS-a usvoji veto, prijedlog zakona se vraća u Narodnu skupštinu RS-a.

Ako odbije veto, odnosno ocijeni da prijedlog zakona ne krši pravo konstitutivnog naroda, njega proglašava predsjednik RS-a, trenutno Milorad Dodik, objavljuje se u Službenom glasniku RS-a i stupa na snagu.

Može li Ustavni sud BiH zaustaviti donošenje zakona?

Državni, Ustavni sud BiH, nadležan je odlučiti je li bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta ili zakona na razini BiH u skladu s Ustavom BiH.

Ta odluka je konačna i obvezujuća, a neprovođenje je krivično djelo.

Ovo pravosudno tijelo čini devet sudaca, od čega četiri (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i dva Narodna skupština RS (u praksi dva Srbina).

Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga bira tri strana suca koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja. Odluku donosi pet sudaca.

Trenutno nedostaju sudac iz FBiH (Hrvat) i jedan sudac iz RS-a (Srbin), drugi sudac iz RS-a je zatražio prijevremenu mirovinu, a zamjenski suci nisu imenovani.

Spor, odnosno zahtjev o ocjeni ustavnosti zakona, može pokrenuti bilo koji član tročlanog Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg od dva doma Parlamentarne skupštine.

Spor može pokrenuti i četvrtina zastupnika (11 od 42) ili delegata (četiri) Zastupničkog doma ili Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ili četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta (25 zastupnika ili 20 delegata u Federaciji ili 21 zastupnik u RS-u).

Apelaciju su već najavili iz stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH, ali Ustavni sud BiH ne može odlučivati o ustavnosti prijedloga zakona, već zakon mora stupiti na snagu.

To je Ustavni sud BiH učinio više puta otkako je Narodna skupština RS-a pokrenula “vraćanje nadležnosti” s nivoa BiH na entitetski nivo.

Doktor pravnih nauka Enver Išerić kazao je za RSE da “uopšte nije sporno da će neko uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH, već to što se mi sad nalazimo u začaranom krugu”.

“Narodna skupština RS je usvojila prijedlog zakona kojim je propisano da se na području RS-a neće primjenjivati odluke Ustavnog suda BiH. Ovlašteni podnosilac će se obratiti Ustavnom sudu BiH koji će donijeti odluku koja se, po tom zakonu, ne primjenjuje u RS-u. Ovdje su jedino djelotvorno sredstvo akcija i ovlaštenja visokog predstavnika u BiH”, kazao je Išerić za RSE.

Išerić smatra da OHR i Tužilaštvo BiH moraju “hitno procesuirati predlagače i izvođače klasičnog državnog udara i urušavanja ustavnog poretka, pravnog sistema i kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma”.

Prema Išeriću “ovo je praktično odvajanje RS-a iz pravnog sistema BiH, te je samo ostalo da formalno donesu odluku o odvajanju RS-a iz BiH”.

“To su u prvom redu predsjednik RS-a Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i članovi kolegija Narodne skupštine RS-a. Ako međunarodna zajednica i visoki predstavnik ozbiljno namjeravaju štititi i implementirati Daytonski mirovni sporazum, OHR mora smijeniti ljude koji krše Dayton, Ustav BiH i izazivaju nemire”, kazao je Išerić za RSE.

Naglasio je da moraju “vrlo brzo” reagirati i Tužilaštvo BiH i sigurnosne agencije BiH i procesuirati sve te osobe “a ako institucije RS-a kažu da će zaštiti svakog od krivične odgovornosti, onda to znači da su spremni koristiti silu protiv nadležnih državnih organa”.

Schmidt najavio “posljedice za secesioniste”

Visoki predstavnik Christian Schmidt ima ovlast smijeniti izabrane ili imenovane dužnosnike te mijenjati i ukidati postojeće ili donositi nove zakone, uključujući i izmjene dva entitetska i deset kantonalnih ustava.

Schmidt je 7. juna poručio da će oni koji se igraju sa secesijom Republike Srpske ”trpjeti posljedice međunarodne zajednice”.

Politički predstavnici iz Republike Srpske, kao i Rusija i Kina, odbacuju legitimitet Schmidta. Narodna skupština RS-a je usvojila i prijedlog zakona prema kojem se na teritoriji RS-a neće provoditi Schmidtove odluke.

Ovaj prijedlog je trenutno u istoj proceduri kao i prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i još nije stupio na snagu.

Daytonskim mirovnim sporazumom, službeno potpisanim 14. decembra 1995. godine, završen je rat u BiH. Aneksom 10 na taj sporazum visokom predstavniku, odnosno OHR-u, se “stavlja u zadatak da prati provedbu sporazuma”.

Vijeće za provedbu mira (PIC) daje OHR-u smjernice za rad. PIC čini više od 50 država i organizacija, a Upravni odbor PIC-a Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Za održavanje mira i sigurnosti UN je zadužio mirovnu misiju Europske unije EUFOR, a indirektno i NATO.Članica je i Rusija koja od 28. jula 2021. godine ne sudjeluje u radu Upravnog odbora PIC-a, a od 17. februara 2022. u financiranju OHR-a.

PIC je u decembru 1997. godine na sastanku u Bonnu dao ovlasti OHR-u da “smijeni javne dužnosnike koji krše zakonski preuzete obveze i Daytonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ako ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH”.

Prema zvaničnoj evidenciji OHR-a, od 1997. dosadašnji visoki predstavnici su smijenili 194 politička i druga dužnosnika.

Smijenjeni su predsjednik Republike Srpske, dva člana Predsjedništva BiH, brojni načelnici, parlamentarci te policijski komesari ili direktori javnih poduzeća.

OHR je kod smjenjivanja dužnosnika izricao i zabranu obnašanja bilo koje službene, izborne ili imenovane javne dužnosti, kandidiranje na izborima i u nekim slučajevima obnašanje stranačkih dužnosti. Takve sankcije su trajale u nekih slučajevima duže od dvije decenije.

Odluke OHR-a ”ne podliježu iznošenju i odlučivanju pred sudovima BiH ni njezinih entiteta ili bilo gdje drugdje, te da se ni pred kojim sudom, nikada, ne može pokrenuti postupak u vezi s obvezama čije izvršenje iz njih proistječe”.

Predsjednika RS-a Milorada Dodika i još nekoliko dužnosnika su ranije sankcionirale Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo čime je, pored ostalog, tamošnjim firmama zabranjen poslovni kontakt s njima, a sankcioniranima su zabranili, pored ostalog, putovanje u te zemlje.

Uvođenju sankcija Europske unije se protivi, pored ostalih, Mađarska.

RSE