Samo četiri javna preduzeća RS na plate potroše 400 miliona KM

Povezani članci

• Ljubav prema domovini
• Srđan Šušnica: Davida je ubila istorija RS
• Za čovjeka se nema 90 maraka mjesečno
• TENDERI U VRIJEME PANDEMIJE: Firmi zvaničnika SP-a Milana Milakovića posao zamjene prozora na staroj zgradi Vlade
• Sonja Biserko: Zapadni Balkan se mora zaštititi od destabilizirajućeg utjecaja Rusije
• BH. intelektualci pisali Michaelu Rothu: Ako BiH ostane na sadašnjoj putanji, to će dovesti do nasilnog sukoba

– “Elektroprivreda”, „Šume“, „Pošte“ i ŽRS zapošljavaju više od 19.000 radnika

– Javna preduzeća u RS poligoni za partijsko zapošljavanje

– Ministar Đokić priznaje: „ERS ima viška radnika, na platama moguće najveće uštede“

– Trninić: „Sva javna preduzeća imaju višak radnika“

U četiri najveća javna preduzeća u Republici Srpskoj –„Elektroprivredi“, „Šumama“, „Željeznicama“ i „Poštama“ – trenutno radi više od 19.000 radnika za čije plate i naknade ova preduzeća godišnje potroše oko 400 miliona maraka. To je kao 56 odsto plata kompletnog javnog sektora RS za koji je u budžetu ove godine planirano 718 miliona KM, istražuje poslovni portal CAPITAL.

I pored državnog monopola ova preduzeća posluju sa milionskim gubicima zbog lošeg upravljanja i hiljade radnika viška.

Javna preduzeća u RS godinama su političkim strankama služila za zapošljavanje njihovih kadrova, a ta ustaljena praksa je, prema prikupljenim podacima, nastavljena i u 2016. godini.

Od ova četiri preduzeća samo su ŽRS prošle godine smanjile broj radnika i to, prije svega, zbog obaveze koju je Vlada RS preuzela Reformskom agendom, a koja se odnosi na restrukturiranje ovog gubitaša i smanjenje broja zaposlenih.

U „Elekroprivredi RS“ lani je primljeno oko 200 novih radnika, pa je ukupan broj zaposlenih u holdingu na kraju prošle godine povećan na gotovo 9.100 radnika. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi u ERS na kraju 2015. godine iznosili su 249,2 miliona KM. Ovi troškovi su samo u  posljednjih pet godina povećani za 20 miliona KM.

Najviše novih radnika primljeno je u Rudniku i termoelektrani „Gacko“ koji je na kraju prošle godine zapošljavao 1.791 radnika, a godinu ranije njih 1.724.

Izvršni direktor RiTE „Gacko“ Srđan Milović kaže za CAPITAL da ovo preduzeće ima evidentan problem kvalifikaciono i starosno neadekvatne i nedostajuće radne snage u radnim jedinicama i samostalnim sektorima, jer u preduzeću postoji veliki broj invalida, ratnih i invalida rada.

„Preduzeće ima zakonsku obavezu prema ovoj kategoriji radnika u smislu preraspodjele istih na druga radna mjesta sa preostalom radnom sposobnošću. Preraspodjelom invalida na druga, odgovarajuća radna mjesta prema stepenu invaliditeta, radna mjesta koja su oni do tada popunjavali ostaju upražnjena i otežavaju se uslovi za nesmetano odvijanje proizvodnog procesa“, rekao je Milović.

Učešće bruto zarada u ukupnim rashodima u RiTE „Gacko“ takođe se povećava, a samo u prošloj godini povećano je sa 37,7 na 40,6 odsto.

Radnici „Elektrokrajine“ koštaju više od 30 miliona

Prema preliminiranim podacima ukupni rashodi u prošloj godini iznosili su 124,7 miliona KM, od čega je samo na bruto zarade otišlo 50,7 miliona KM.

Najveće distributivno preduzeće iz sastava ERS – banjalučka „Elektrokrajina“ lani je povećala broj radnika za 36 i na kraju 2016. je imala 1.781 zaposlenih. Ipak, u ovom preduzeću tvrde da nemaju viška radnika.

„Preduzeće ’Elektrokrajina’ nema višak radne snage, već konstantnu potrebu za povećanjem broja izvršilaca usljed konstantnog rasta obima posla, odnosno stalnog povećanja broja kupaca električne energije i ulaganja u izgradnju i modernizaciji distributivne mreže. Činjenica je da ’Elektrokrajina’ u radnom odnosu ima oko 100 invalida rada čiji radni angažman opravdano nema punu radnu produktivnost, dok postojeća starosna struktura zaposlenih zahtjeva pružanje prilike za zaposlenje mlađim kadrovima odgovarajućih stručnih profila“, rekao je portparol „Elektrokrajine“ Predrag Klincov.

Od ostalih distributivnih preduzeća broj radnika je povećan i u „Elektro – Bijeljini“ i to za 21, pa je ovo preduzeće na kraju 2016. godine imalo 929 zaposlenih, te u „Elektrodistribuciji” Pale koja je na kraju 2016. imala 591 zaposlenog, odnosno jednog radnika više nego 2015.

„Elektro – Hercegovina“ je zadržala isti broj radnika kao 2015. godine i to 359, dok je „Elektro Doboj“lani imao 405 zaposlenih, odnosno jednog radnika manje nego 2015. godine. Do povećanja broja radnika došlo je i u Matičnom preduzeću i to za 24, a ukupno ih je na kraju 2016. godine bilo 198.

Kada su u pitanju proizvodna preduzeća iz sistema ERS, najveći broj radnika ima Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“, a ovo preduzeće je lani smanjilo broj zaposlenih sa 1.877 na 1.861.

U 2015. godini za bruto plate radnika u ovom preduzeću izdvojeno je 49,9 miliona KM, a ovi troškovi su u ukupnim rashodima učestvovali sa 31 odsto. „U 2016. godini bruto plate radnika su iznosile ukupno 47,9 miliona KM i u ukupnim rashodima će učestvovati manje nego u 2015. godini“, rekli su u RiTE „Ugljevik“.

„Hidroelektrane na Vrbasu“ na kraju prošle godine imale su 133 radnika, odnosno dva radnika više nego 2015. godine. Troškovi bruto zarada i naknada u ovom preduzeću u prošloj godini iznosili su 3,3 miliona KM.

I pored zvanično upućenog zahtjeva i mnoštvo poziva odgovore nismo dobili iz „Hidroelektrana na Drini“, „Hidroelektrana na Trebišnjici“ i Istraživačko-razvojnog centra elektroenergetike. Međutim, prema podacima iz finansijskih izvještaja za treći kvartal 2016. vidljivo je da su i „HE na Drini“ lani povećale broj radnika. Na kraju devetog mjeseca „HE na Drini“ imale su 265 radnika, odnosno 16 zaposlenih više u odnosu na 2015. godinu kada ih je bilo 248.

„HE na Trebišnjici“ 2015. godine imale su 691 radnika, dok je IRCE imao 17 zaposlenih.

Ignorisanje:

Nekoliko firmi iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske jednostavno su ignorisali naše dvomjesečne pokušaje da dostave zvanične podatke o broju zaposlenih i troškovima njihovih zarada. Drugi su to učinile tek nakon razmjenjenih desetina mejlova, upita, telefonskih poziva…ali i tada smo dobili neujednačene podatke sa onima u zvaničnim finansijskim izvještajima, ili su podaci bili stariji od godinu dana.

U Matičnom preduzeću „Elektroprivredi RS“ su, pozivajući se na „pravni subjektivitet“ zavisnih preduzeća u sastavu ERS, odbili da nam daju ukupan broj zaposlenih u holdingu i uputili nas da se obratimo svakom preduzeću pojedinačno, a praksu nedostavljanja podataka nastavili i u nekim zavisnim preduzećima, kojima smo uredno poslali pitanja.

 „Kada se radi o Vašem zahtjevu za dostavljanje podataka po svim zavisnim preduzećima „ERS“-a i kako se kretao u prošloj u odnosu na kraj 2015. godine, podsjećamo Vas na činjenicu da su ta preduzeća sa pravnim subjektivitetom i da saglasno odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama potpadaju pod pojam „javnog organa“ i trebate se istim neposredno obratiti“, navodi se, između ostalog, u odgovoru ERS.

Đokić priznaje – ERS ima viška radnika

I dok u svim zavisnim preduzećima u sastavu ERS, na čijem čelu su uglavnom kadrovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata, tvrde da nemaju viška radnika, ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić (SP) smatra drugačije. Đokić je za CAPITAL rekao da broj zaposlenih u ERS premašuje realne potrebe holdinga.

„U sistemu ERS ima viška zaposlenih, a koliki je taj višak to treba neko da procijeni. Troškovi plata bitno utiču na finansijski rezultat i to pitanje se mora rješavati. To je pozicija na kojoj se može napraviti najviše ušteda kako bi finansijski rezultat bio bolji, a interes Vlade RS je da rezultat bude što bolji“, kazao je Đokić.

Predsjednik Sindikata radnika „Elektroprivrede RS“ Nebojša Bjelica ne krije da u ovom preduzeću ima političkog zapošljavanja i da je i u prošloj godini broj radnika povećan za oko 200.

„Sindikat je uvijek bio protiv nekontrolisanog i selektivnog  zapošljavanja i na to smo upozoravali više puta, ali ERS trenutno skoro svaki dan iskazuje potrebu za novim i stručnim kadrovima. Problem je što se takvi ljudi djelimično zapošljavaju, jer se kroz političko zapošljavanje ne može naći baš takav izbor. Pored toga, gledala se i socijalna struktura, tako da se ne zapošljava prema realnim potrebama“, naglasio je Bjelica.

„Šume“ bez premca u novom zapošljavanju

Najviše novih radnika u prošloj godini zaposlile su „Šume Srpske“ – njih skoro 250. Iako su neznatno smanjile broj radnika na neodređeno, „Šume“ su značajno povećale broj zaposlenih na određeno vrijeme.

U „Šumama“ su rekli za CAPITAL da trenutno zapošljavaju 4.116 radnika na neodređeno, 569 na određeno, 96 pripravnika i sedam volontera. To je ukupno 4.781 radnika bez volontera.

S druge strane, na kraju 2015. godine imali su ukupno 4.534 radnika i to 4.144 na neodređeno, 352 na određeno i 38 pripravnika. Povećanje broja radnika uticalo je i na povećanje izdvajanja za bruto plate za oko 2,5 miliona KM u odnosu na 2015.

„Ukupna izdvajanja za bruto plate zaposlenima u javnom preduzeću u 2016. godini iznosila su 68,85 miliona KM, dok su godinu ranije bila 66,47 miliona KM“, navodi se u odgovoru „Šuma“ na pitanja CAPITAL-a.

Ako uzmemo u obzir da prema evropskim standardima na 1.000 metara kubnih posječenog drveta dolazi jedan radnik, a da „Šume RS“ na godišnjem nivou sijeku oko dva miliona metara kubnih drvene mase, dolazimo do zaključka da je u ovom javnom preduzeću višak 2.500 radnika.

U „Šumama“ su naveli da je u fazi izrade Pravilnik o unutrašnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ovom preduzeću.

Režu granu na kojoj sjede

Predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira RS Vlado Pavlović kaže da u ovom preduzeću po pitanju zapošljavanja vlada čista anarhija.

„U ’Šumama’ ne postoje kriterijumi  šta treba, a šta ne. Uglavnom se tu radi o nepotizmu i zapošljavanju po ličnim kriterijumima onog ko zapošljava. Ono što je posbeno pogubno je da preduzeće tone u sve veću dubiozu. Govori se i o višku radnika, a taj višak, i samim tim i otpuštanje, sigurno će se procjenjivati po upitnim kriterijumima“, naglasio je Pavlović i dodao od 2001. godine do danas broj radnika u „Šumama“ uvećan za oko 2.000.

Poštari gube trku

Još jedno veliko javno preduzeće – „Pošte Srpske“ lani su nastavile da povećavaju broj zaposlenih i on je na kraju 2016. dostigao 2.282 radnika.

„Na kraju prošle godine ‘Pošte Srpske’ zapošljavale se 2.282 radnika. Tokom godine penzionisana su 24 radnika, a broj radnika se povećao za 27 radnika.  Dakle, prošle godine ‘Pošte’ su zaposlile 51 radnika”, rekli su za CAPITAL u „Poštama Srpske”.

I oni navode da nemaju viška radnika, ali ističu da imaju nepovoljnu starosnu struktura zbog produženja roka za odlazak u penziju sa 65 godine starosti.

„Radnici bez obzira na radni staž od 40 godina biraju mogućnost da rade do 65 godine”, istakli su u „Poštama” i dodali da je planirani broj zaposlenih u „Poštama” u ovoj godini iznosi 2.298 radnika. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi u 2016. godini u „Poštama” su iznosili oko 41 milion KM i u ukupnim rashodima učestvuju oko 69,88 odsto.

„U odnosu na 2015. godinu nije bilo povećanja plata, jer je prestao da važi zakon o Fondu solidarnosti za koji su ‘Pošte’ u 2015. godine izdvojile 335.346 KM, tako da su ukupna izdvajanja za plate na približno istom nivou kao i u 2015. godini”, dodali su u „Poštama”.

„Željeznice RS“ jedine smanjuju broj radnika

„Željeznice RS“ su jedno od rijetkih javnih preduzeća koje je lani smanjilo broj zaposlenih, ali nema sumnje da je to urađeno tek pod ogromnim spoljnim pritiskom na vlasti RS koje su se Reformskom agendom obavezale na reorganizaciju ŽRS. Ovo preduzeće trenutno zapošljava 3.097 radnika ili 75 manje nego 2015.

„Broj zaposlenih se iz godine u godinu smanjuje, tako da smo na kraju 2015. godine imali 3.172 radnika, dok je 2014. godine taj broj iznosio 3.379“, istakli su u ŽRS.

Istakli su da je urađena sistematizacija kojim je predviđeno dodatno smanjenje broja zaposlenih.

„Tokom 2017. godine očekuje se restrukturiranje i smanjenje broja zaposlenih u ’Željeznicama’. Neophodno je obezbijediti novac za otpremnine i isplate zaostalih primanja zaposlenima kako bi se na taj način smanjio broj zaposlenih“, rekli su u ŽRS.

Troškovi plata u 2016. godini iznosili su 39 miliona KM i manji su za 3,2 odsto u odnosu na 2015. godinu. Učešće troškova plata u ukupnim rashodima je 40 odsto. S obzirom na to da još uvek nije urađen završni račun „Željeznica RS“ za 2016., u ovom preduzeću procjenjuju da će gubitak iznositi 29 miliona KM.

„Jedan od bitnih razloga za ovakav rezultat poslovanja je povećanje finansijskih obaveza zbog kredita i kamata na kredite za infrastrukturu, kao i smanjenje prihoda od prevoza za oko šest miliona na godišnjem nivou“, kažu u ŽRS.

Predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportnih djelatnosti u ŽRS Zlatko Marin rekao je za CAPITAL da je u proteklom periodu smanjen broj radnika, a da je trenutno opet aktuelna priča o otpuštanju.

„Ono što je sigurno je da je rukovodstvo, kako sadašnje, tako i prethodna rukovodstva, dovelo preduzeće u ovakvu situaciju. Oni i Vlada RS kao naš većinski vlasnik krivi su za loše stanje u preduzeću. Mi smo godinama upozoravali da će doći do ovoga, međutim niko nije obraćao pažnju na to. Situacija u ŽRS nikad nije bila gora, radnicima se već godinu dana ne isplaćuju ni naknade za topli obrok niti za prevoz“, tvrdi Marin.

On je istakao da je najviše radnika u ŽRS zaposleno od 2007. do 2011. godine, navodeći da je u tom periodu primljeno oko 800 radnika.

Zbog dugovanja prema njima i najavljenih novih otpuštanja radnici ŽRS su najavili štrajk za 3. mart.

Trninić: Višak u svim javnim preduzećima

Ministar saobraćaja i veza RS Neđo Trninić za CAPITAL kaže da sva javna preduzeća u RS imaju viška radnika i naglašava da će ona koja su u njegovom resoru morati da preduzmu mjere za smanjenje zaposlenih.

 „Insistiram da sva javna preduzeća koja su u mojoj nadležnosti smanje broj zaposlenih u skladu sa stvarnim potrebama. Ne mogu da tvrdim da li je negdje bilo nekih intervencija prilikom zapošljavanja, ali ako postoji samo jedan radnik u ŽRS za čije sam zaposlenje ja intervenisao, spreman sam podnijeti ostavku. ŽRS su do sada smanjile broj zaposlenih za oko 500 radnika, a ovih dana usvojena je i nova sistematizacija koja u ovoj godini predviđa smanjenje broja radnika za 320. To još uvijek nije dovoljno u odnosu na stvarne potrebe, ali za početak predstavlja značajan pomak“, rekao je Trninić.

On je istakao da su ŽRS napravile prve korake ka smanjenju broja radnika, a da isto očekuje i od „Pošta Srpske“. Iako u „Poštama“ smatraju da nemaju viška radnika, ministar ima drugačije mišljenje.

„I u „Poštama“ ima viška radnika i insistiram da se i tu izvrši analiza i dođe do smanjenja broja zaposlenih“, naglasio je Trninić.

Korajlić: Konkursi fasada za nepotizam

Portparol Transparency International BiH Ivana Korajlić rekla je za CAPITAL da su oni tražili spiskove svih radnika u janim preduzećima ne samo kako bi imali uvid u broj zaposlenih, već i zbog mogućnosti daljeg istraživanja o mogućim slučajevima nepotizma.

Ona je istakla da su slučajevi nepotizma najprisutniji upravo u javnim preduzećima, posebno zbog mogućnosti zapošljavanja bez sprovođenja javnog konkursa.

„Ovo svakako pogoduje najviše političkim strankama koje koriste javna preduzeća za uhljebljenje svojih kadrova, a na taj način preuzimaju i kontrolu nad načinom raspodjele sredstava kojima javna preduzeća raspolažu, zbog čega nije ni bilo volje da se propisi unaprijede. TI BiH redovno dobija prijave u vezi sa nepravilnostima u procesu zapošljavanja u javnim preduzećima. Javni konkursi i tamo gdje se koriste predstavljaju samo fasadu za stranačko zapošljavanje i nepotizam“, naglasila je Korajlićeva.

Hitna depolitizacija javnih preduzeća

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da je u javnim preduzećima višak skoro 50 odsto zaposlenih i da oni otežavaju poslovanje tih firmi. On kaže da se politika mora isključiti iz poslovanja ovih preduzeća.

„Kod nas je u proteklom periodu bilo previše političkog zapošljavanja, zaposleni su ljudi koji nemaju odgovarajuću stručnu spremu, a pored toga, tamo gdje treba jedan radnik, budu zaposlena tri. Dakle, pola radnika u javnim preduzećima nije zaradilo platu, jer nije imalo šta raditi, a s druge strane imamo radnike u realnom sektoru koji rade teške poslove, imaju malu platu, a često je i ne dobijaju.“, naglasio je Škrebić.

Pored toga, dodao je, neka od tih preduzeća, poput ŽRS, ne plaćaju doprinose i ne izmiruju obaveze prema radnicima, a dobijaju subvencije iz budžeta.

„Dakle, oni dobijaju novac od radnika iz realnog sektora koji rade za male plate, a imaju visoke poreze i doprinose. Krajnje je vrijeme da se stane u kraj takvom zapošljavanju i da se u ta preduzeća uvede red“, kazao je Škrebić.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

capital.ba