Priroda i hrana su naše pravo

Povezani članci

• Zeleni antikapitalizam
• Izvinjenja preko dlakavih jezika pala na jeziku
• IGK: “Rezolucija je najopasnija antidržavna praksa od završetka oružanog djela agresije i genocida”
• Gradimir Gojer poručio patrijarhu Irineju: Dosta nam je klerikalnog mraka i ratničkog tamjana!
• Tišina počinje da govori
• Oh, taj dan!

Povodom Međunarodnog dana biološke raznovrsnosti Centar za životnu sredinu, u ponedjeljak 22.5.2017. godine organizuje projekciju dokumentarnog filma o (ne)zavisnosti hrane i diskusiju o neodrživom iskorištavanju prirodnih resursa u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Projekcija će se održati u prostorijama Centra za životnu sredinu u Ulici Miše Stupara 5, u periodu od 19.30 do 20.30 časova.

Naša zemlja je jedna od rijetkih u Evropi koja može da se pohvali brojnošću vrsta flore i faune koje su se prilagođavale na život u ovom podneblju što predstavlja izuzetno bogatstvo genetičke raznovrsnosti. Prijetnje njihovom uništavanju su eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja termo i hidroenergetskih objekata, unošenje stranih vrsta, gubitak staništa, neodrživa poljoprivreda i druge. Posebnu opasnost za raznovrsnost genetičkih resursa predstavlja uzgajanje genetički modifikovanih (GMO) monokultura i prekomjerna upotreba pesticida.

„Centar za životnu sredinu je u avgustu 2016. godine dostavio Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa inicijativu za ratifikaciju GMO amandmana na Arhusku konvenciju^[1], a u februaru 2017. godine smo dobili odgovor da inicijativa nije dobila pozitivno mišljenje od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Tražili smo sastanke sa svim relevantnim institucijama u RS, kao i ovim Ministarstvom, ali većinu odgovora još uvijek očekujemo. Ne vidimo razlog odbijanja inicijative jer je u potpunom skladu sa postojećim zakonima u BiH iz ove oblasti“, izjavila je Marina Kuburić iz Centra za životnu sredinu.

Iako u Bosni i Hercegovini postoji zakonodavstvo koje reguliše oblast GMO, zakoni na različitim nivoima nisu usaglašeni. Sprovođenje ovog zakonodavstva nije na zadovoljavajućem nivou, što dokazuju povremene kontrole koje pronalaze nedozvoljene GM usjeve na našim poljima. Jedan od uzroka tome je i neinformisanost proizvođača i potrošača o GMO.

“Imamo namjeru da organizujemo okrugli sto na temu “GMO – trendovi u EU i stanje u BiH” na koji ćemo pozvati relevantne stručnjake, predstavnike vladinog i nevladinog sektora sa ciljem razmjene informacija i sticanja uvida o ovoj temi kako bi i javnost mogli kvalitetnije informisati”, ističe Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.

Kampanja za ratifikaciju GMO amandmana na Arhusku konvenciju od strane BiH provodi se uz finansijsku podršku fondacija GEKKO i Grassroots iz Njemačke.

[1] Ratifikacijom GMO amandmana osigurao bi se pristup informacijama i učešće građana u procesu donošenja odluka o namjernom unošenju i stavljanju na tržište genetički modifikovanih organizama u BiH”