TV1 I FTV: UBI IH PRECRNA HRONIKA

Povezani članci

• HAYAT I TV1: VELIKE A LAKO ISPRAVLJIVE GREŠKE
• KOME TREBA NOVO KOVANJE RATA?
• RTRS I BNTV PROMAŠILI DRŽAVU: OVO JE SRBIJA!
• KO JE KRIV ZA ANTU?
• MEDIJSKI TRETMAN SAMOUBISTVA: ODSUSTVO EMPATIJE PREMA ŽRTVAMA
• ŠTA ARAPI ŽELE (K)OD NAS?

U ovoj sedmici obje televizije ostavile su jednako prosječan dojam. Šteta je što je ova izjednačenost postignuta zajedničkim klizanjem u prosječnost. A povezuje ih i neshvatljivo otvaranje dnevnika vijestima iz crne hronike

 Piše: Dragan Markovina, analiziraj.ba

TV1: Tradicionalna opsjednutost crnilom

31. januar – 6. februar 2015.

WAND JE PRIZEMLJEN: Generalna ocjena dnevnika TV1 od protekle sedmice mogla bi glasiti: “prilozi odlični, crna kronika neizbježna”. Pri čemu posebno treba istaknuti nekoliko efektnih momenata koje smo usput zabilježili. Svakako najbolji od njih bio je onaj u uvodnim riječima Ognjena Blagojevića, koji je, otvarajući dnevnik od drugog veljače, rekao: “Wand je prizemljen.” Voditelj je to, naravno, izrekao s neskrivenom dozom ponosa s obzirom da je TV1 svojim istraživačkim prilozima otvorio tu temu široj javnosti i na neki način doveo do zabrane letenja ovoj kompaniji. Da sve ne ostane na staroj slavi, odmah nakon toga emitiran je izvrstan prilog Abele Purivatre, koji ne samo da je predstavio genezu cijelog slučaja nego je i iznova kontaktirao sve nadležne, kao i predstavnike same fantomske kompanije. Ovim je još jednom potvrđena važnost kvalitetnog istraživačkog novinarstva. Kako je urednik efektno složio dnevnik, na način da je nakon ovoga išao prilog o spašavanju javne kompanije BH Airlines, djelovanje ovog dnevnika u korist javnog interesa dodatno je naglašena.

NOVINARKA KOJA PREDNJAČI: Inače je Abela Purivatra tokom čitave sedmice prednjačila u produkciji kvalitetnih priloga. Posebno po pitanju stanja u BH Airlinesu, kojeg je pratila u prilozima tokom čitave sedmice. No također i priči oko prijedloga Zakona o javnom redu i miru u RS-u. Tako je u prilogu emitiranom petog veljače prenijela reakcije i vlasti i opozicije u RS-u po tom pitanju, ali i reakcije relevantnih adresa, poput američkog veleposlanstva i Helsinškog komiteta.

FANTOMSKE MILIJARDE I POLITIČKA ŠUTNJA: Od ostalih priloga vrijedi izdvojiti sjajnu priču Emerina Ahmetaševića, od drugog veljače, o fantomskom ulaganju 4,5 milijardi maraka u općini Trnovo. Novinar je složio kvalitetan prilog na tu temu, ukazujući na disproporciju predstavljanja sličnog potencijalnog ulaganja u Srbiju, kroz projekt “Beograd na vodi”, u odnosu na potpuni muk bosanskohercegovačkih institucija, koji o ovome nemaju nikakvih saznanja, a projekt predstavlja isključivo načelnik Trnova. Uz potencijalne ulagače iz Buroj Propertyja.

SAVRŠEN ZANATSKI PRILOG: U konačnici, u dnevniku Ognjena Blagojevića, trećeg veljače emitiran je savršen zanatski prilog Edvina Strike koji je donio analizu presude o međusobnim optužbama Hrvatske i Srbije za genocid. Pri čemu je novinar s jedne strane prenio gotovo sve dijelove presude, izjave visokopozicioniranih dužnosnika Hrvatske i Srbije, i to vrlo detaljno, da bi na kraju donio i reakcije nekolicine analitičara iz BiH.

ŠTA BISMO MI BEZ CRNE HRONIKE: Imajući u vidu sve navedeno, jasno je da bi dnevnici TV1 zaslužili iznimno visoku ocjenu da opet nije bilo tradicionalne opsjednutosti vijestima iz crne kronike. Tako je dnevnik Nikoline Veljović od četvrtog veljače već na samom otvaranju donio čitav niz bizarnih vijesti. O potrazi za čovjekom koji se vjerovatno utopio u rijeci u Zenici, preko pljačke jedne sarajevske pošte, do hapšenja šesteročlane skupine kriminalaca. U ovom nabrajanju bitnih vijesti saznali smo, između ostalog, da su kod uhapšenih pronađene kape fantomke i srećke iz lutrije.

PLUS SEDMICE:

Ovdje vrijedi izdvojiti prilog Emerina Ahmetaševića posvećen potencijalnom ulaganju u općinu Trnovo, koji bi bio još bolji da je potegnuo paralelu sa sličnim slučajem u zaleđu Dubrovnika, u vezi s projektom “Golf na Srđu”.

MINUS SEDMICE:

Po tko zna koji put svjedočimo bespotrebnoj potrošnji uvodnih minuta dnevnika na obradu standardnih vijesti iz crne kronike, koje na ovaj način ispadaju bitne i neuobičajene, kao u dnevniku od četvrtog veljače.

Ocjena sedmice: 7

FTV: Pokazne vježbe u sjeni crne hronike

31. januar – 6. februar 2015.

ZAGUŠENI POLITIKOM: Federalna televizija nastavlja emitirati dnevnike zagušene političkim temama, koje su, mora se priznati, zanatski dobro obrađene. Klasičan primjer za ovu tezu možemo pronaći u dnevniku Edine Šečerović od 31. siječnja. Tog je dana, naime, dnevnik otvorila vijest o tome kako je Glavni odbor SDP-a odlučio pomoći rješavanju krize vlasti tako što će njihovi predstavnici u klubu Srba, u Federalnom parlamentu, dati potpis predloženom kandidatu. FTV je ovu temu u dnevniku radio na dva načina, uključujući izravno iz Tuzle svoju novinarku Mirelu Čanović, koja je s lica mjesta izvijestila o odlukama, dok je, s druge strane, u prilogu Davora Obrdalja donio brojne reakcije povodom odluke. Na ovaj način zapravo je održana pokazna vježba kako se ozbiljno novinarski analizira i prenosi određena tema.

NEUGODNO IZNENAĐENJE: Baš zbog toga, neugodno iznenađuje činjenica kako se FTV poveo za nekim lokalnim televizijama na način da je banalne vijesti iz crne kronike počeo pretvarati u glavne vijesti dnevnika. Tako je dnevnikAide Mujan od drugog veljače otvoren viješću o hapšenju šestorice sitnih dilera, uz detaljan prikaz akcije i zaplijenjenih stvari.

OZBILJNA PROBLEMATIZACIJA: Ono što, s druge strane, vrijedi pohvaliti jeste ozbiljna problematizacija vanjskopolitičkih tema, za što najbolji dokaz pruža prilog Aide Pekmez o protestnom maršu pristalica Podemosa u Madridu. U tom prilogu, emitiranom 31. siječnja, novinarka je prenijela izjave građana, kontekstualizirala pojavu i razvoj tog pokreta te analizirala njegov utjecaj na kretanja u susjednom Portugalu.

NEDJELJKO KAO HILLARY: Najefektniji, pak, prilog djelo je Miše Vidovića. On je u dnevniku Edine Šečerović od šestog veljače, donoseći priču o izglasavanju spornog zakona o javnom redu i miru u RS-u, uspio od predsjednika entitetske skupštine Nedjeljka Čubrilovića izmamiti izjavu o tome kako je još 2007. godine Hillary Clinton rekla da društvene mreže predstavljaju javni prostor.

SPORNI PRILOG O DEMONSTRACIJAMA: U istom tom dnevniku emitiran je i edukativni prilog Gordane Antonić o godišnjici ubojstva Denisa Mrnjavca, ali i sporan prilog koji je najavio godišnjicu demonstracija. Naime, u priloguDavora Obrdalja i Adise Ibrahimović, koji je najavio godišnjicu prosvjeda i prenio razgovore sa organizatorima novog okupljanja, ali i policijskim službenicima odgovornima za održavanje reda, spomenuti prosvjedi nisu ni na koji način problematizirani. Niti se donijela analiza što je od tih prosvjeda i njihove ideje nakon godinu dana ostalo.

PLUS SEDMICE:

Odlično obrađena tema podrške SDP-a okončanju krize vlasti u Federaciji, kroz izravno javljanje s terena i kroz prilog o konsekvencama te odluke, predstavlja jasan putokaz o tome kako bi se trebalo pristupati aktualnim pitanjima.

MINUS SEDMICE:

Usvajanje običaja privatnih televizija o isticanju uobičajenih i posve nebitnih vijesti iz crne kronike u prve minute dnevnika, što je napravljeno drugog veljače, srozava dosegnute kriterije javne televizije.

Ocjena sedmice: 7

Komparativna analiza:

U ovoj sedmici obje televizije ostavile su jednako prosječan dojam. Bilo je tu svega, od odličnih priloga, preko klasičnih obrada raznih tema, do bilježenja određenih propusta i nove afirmacije nebitnih vijesti. Ono što bi se nakon ovakve sedmice moglo savjetovati urednicima ovih dvaju dnevnika je činjenica da bi velike teme ipak trebale biti ozbiljnije problematizirane i kontekstualizirane. To vrijedi i za pitanje potencijalnog ulaganja u Trnovo, sa TV1, ali i u vezi s obilježavanjem godišnjice demonstracija. Šteta je na kraju što je ova izjednačenost postignuta zajedničkim klizanjem u prosječnost.