BHT1 I FTV: KO JE REKAO – REGIJA?

Povezani članci

• NEISTRAŽENE PAPINSKE POSJETE
• JAVNE RADIOSTANICE: PROTOKOLARNO, STERILNO I NEINOVATIVNO
• HAYAT I TV1: NASER ORIĆ – LAKMUS TEST ZA NOVINARE
• AL JAZEERA I N1: ZA MIR A PROTIV OGRADA
• KAKO NAM SE SERVIRAO TERORIZAM?
• RTRS I FTV: U FEDERACIJI PROBLEMI, U REPUBLICI SRPSKOJ – MED I MLIJEKO

Ni BHT1 ni FTV nisu posvetili veću pažnju aferi “Karamarko”. Ovdašnjoj publici bliska su regionalna zbivanja, a i HRT redovno prati naše političke prilike. Malo posvećenije desk-istraživanje moglo je rasvijetliti vruću korupcionašku priču

Piše: Uglješa Vuković, analiziraj.ba

BHT1: MIT O DOBRIM REFORMAMA

17. – 23. maj 2016.

SMIRAJ NAKON NAPETE POLITIČKE SEDMICE: Nakon napete političke sedmice koju su obilježili banjalučki protesti, uslijedili su nešto mirniji dani. Ambijent oslobođen tonova visoke politike kao da više odgovara urednicima i novinarima javnog servisa. Olga Urukalo Desnica obogatila je vijest o otvaranju privatne termoelektrane u Stanarima s mnogo sadržajnih i javnosti bitnih informacija (mišljenje mještana, broj i primanja zaposlenih…). Na nekoliko mjesta spominju se i bojazni kritičara (dugoročna ekonomska neisplativost i šteta po životnu sredinu), koje su veoma jasno i precizno izdvojene, što sve zajedno zaokružuje priču.

IDEOLOGIJA REFORMIZMA: Posjeta zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju BiH bila je povod za duži osvrt o stavu američke administracije o aktuelnim reformskim izazovima (utorak, urednica Blažica Krišto). Izdvojene su glavne poruke, a to je zadovoljstvo Washingtona zbog usvajanja novog radnog zakonodavstva i nezadovoljstvo ukupnom dinamikom reformskih procesa. Za komentar nisu bili raspoloženi oni koji bi reforme trebali i sprovoditi, istaknuto je na kraju priloga, iako nisu spomenuta konkretna imena i funkcije neraspoloženih komentatora. Još spornije od toga je što se javni servis nije upustio u prikazivanje više i drugačijih mišljenja o Reformskoj agendi i vladajućoj politici, čime se poveo za apriorno afirmativnom intonacijom negirajući postojanje drugačijih mišljenja. Ako SAD i EU pozdravljaju nove zakone o radu, zašto se u TV prikazima ne mogu čuti suprotstavljena mišljenja sindikalaca, radnika i ostalih građana koji su ne tako davno prosvjedovali protiv usvajanja ovih zakona?

SVE ŠTO NISTE SAZNALI O RTRS-u: Opozicija u Republici Srpskoj predlaže uvođenje privremene uprave nad RTRS-om? Šta je razlog dramatičnom zahtjevu opozicije? Zbog čega su sve nezadovoljni radom javnog servisa manjeg entiteta? Urednička odluka (Svjetlana Vučetić) bila je da se ne odlazi dalje od izvještaja o skupštinskoj raspravi. Rad RTRS-a već duže je u fokusu stručne, ali i šire javnosti, jer je prepoznat kao udžbenički primjer režimskog medija koji je izgubio svaki dodir sa realnošću. BHT je dio istog sistema javnih servisa i baš zbog toga trebao bi otvoriti pitanje statusa banjalučke TV kuće o kojoj se odavno govori kao o propagandnoj mašineriji koja postavlja nove standarde u demonstraciji podaništva vlasti.

PLUS SEDMICE

Prilog o životu u Željeznom Polju nakon vremenskih nepogoda iz 2014. godine. Javni servis skrenuo je pažnju na nevolje mještana koji i dalje strahuju od klizišta.

MINUS SEDMICE

Ako već ponuda vijesti u sedmici nije naročito interesantna, onda treba postojeći sadržaj začiniti ili izoštriti. Upravo to je nedostajalo većini priloga (naprimjer, izvještaju sa suđenja Radončiću, urednica Svjetlana Vučetić).

OCJENA: 5

FTV: ZA NIJANSU ATRAKTIVNIJA PRIPREMA

17. – 23. maj 2016.

ODGOVORAN JAVNI SERVIS: Subotnji Dnevnik 2 Darjana Babića izdvojio se kvalitetnim tematskim prilozima koji su oslikavali društvenu realnost (najave poljoprivrednih proizvođača o zajedničkim protestima, neuređeno tržište turističkih usluga i pitanje sive ekonomije u turizmu). Gledaoci se nakon takvih izdanja mogu smatrati informisanim i upućenim u problematiku, a uloga odgovornog javnog servisa je pošteno odigrana.

SAPUNICA VRIJEDNA GLEDANJA: Faruk Durmišević  se potrudio da novi zaplet na Radončićevom suđenju (ključne svjedokinje) predstavi kao sapunicu punu sočnih detalja vrijednu praćenja. Svjedočenje Azre Sarić pratila je njena molba da joj se ne prikazuje lik, a novinar nas je odveo tragom ranijih pisanja, objašnjavajući zašto je za Tužilaštvo bitna Sarić. Oprečni stavovi odbrane i Tužilaštva o dosadašnjem toku suđenja takođe su prikazani, a FTV se može pohvaliti mnogo boljim i svestranijim izvještajem sa suđenja koje i dalje plijeni pažnju.

CENTAR, LIJEVO I DESNO: Urednik Darjan Babić posvetio je nekoliko minuta Građanskom savezu, novoj pojavi na domaćoj političkoj sceni. Kratko predstavljanje perspektivne političke stranke koju će voditi dva odveć poznata i etablirana političara (Bajrović i Suljagić) obilježilo je nekoliko nelogičnosti. Stranka je naslovljena u najavi kao “lijevo orijentisana stranka”, da bismo potom u nastavku slušali izjave vođstva koje je mahom isticalo da se radi o građanskoj i liberalnoj političkoj snazi. Podrška LDP-a iz Srbije potvrđuje da se očito radi o stranci strogog centra, privrženoj tržišnim idejama, ili, kako i sami tvrde, “podsticanju privrednog preduzetništva”. FTV-ov Dnevnik i ranije je znao omanuti smještajući političke stranke u pol kojem ne pripadaju (slučaj Naše stranke), a bez obzira na moguće nejasnoće i sličnosti u programima ovdašnjih partija, stvar je opšte političke kulture razlikovati lijevu od građanske stranke. U interpretaciji FTV-a, sve što ne spada u korpus nacionalnih stranaka svrstava se u korpus ljevice.

PLUS SEDMICE

Izvještaj s Radončićevog suđenja, jer je bio sadržajan i pun detalja vrijednih pažnje.

MINUS SEDMICE

Sad je već postala praksa da FTV samoinicijativno proglašava sve nenacionalne političke stranke ljevičarskim, banalizujući vijesti iz rubrike Politika.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Izbor sadržaja bio je mnogo bolji na FTV-u, jer su se obrađivale priče od javnog interesa koje često ostanu u sjenci političkih dešavanja. Obje televizije nisu pridavale veću pažnju top političkoj aferi iz susjedne Hrvatske, u koju je umiješan Tomislav Karamarko, lider HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade, koga se optužuje za sukob interesa, što je ozbiljno uzdrmalo vladajuću koaliciju. Ako se već izbliza ne mogu pratiti događaji iz svijeta, zbog objektivnih poteškoća, to se ne može reći za regionalne prilike. Uostalom, bosanskohercegovačkim gledateljima su bliska regionalna zbivanja, a i hrvatski javni servis redovno prati naše političke prilike, posebice one bitnije. I to javljanjem komentatora, ili presjekom svih relevantnih medijskih natpisa. Malo posvećenije desk-istraživanje ili razgovor s novinarima Nacionala koji su otkrili sporne veze mogli su našoj TV publici rasvijetliti vruću korupcionašku aferu koja Karamarkovu suprugu povezuje sumnjivim poslovnim odnosima s mađarskom firmom MOL. Priča se mogla predstaviti kao poučno štivo za razaznavanje sukoba interesa, ali, nažalost, nije bila prepoznata kao takva u uredničkoj politici javnih servisa.