BANJALUKA I SPIN: EKSTREMISTI, PROVOKATORI I NEREDI

Autor/ica 👤tačno.net 17.5.2016. u 20:54

Povezani članci

Foto: aljazeera.net/balkans

Banjalučki dan D, kako su ga mnogi pretenciozno najavljivali, dobio je vjerodostojniji prikaz na BHT-u. Federalna televizija glorificirala je opozicioni protest kao početak uspješne borbe protiv vladajućeg režima

Piše: Uglješa Vuković, analiziraj.ba

BHT1: DVA SKUPA, JEDNA PORUKA

10. – 16. maj 2016.

DOBRO PRIPREMLJENI SPIN? Nakon sedmica iscrpljivanja javnosti najavama protesta opozicije i mitinga podrške (ili kontraprotesta) vlasti u Republici Srpskoj, u finale smo ušli s dramatičnim porastom informacija o bezbjednosnom riziku. Urednica Blažica Krišto je u petak, dan prije iščekivanih okupljanja, u sadržaj uvrstila svakovrsne reakcije i preddogađajna upozorenja, posebice ona iza Srbije. Ali iz pozicije gledatelja, dakako zabrinutog ili zainteresovanog za ličnu bezbjednost, dominirala je saga o mogućim neredima, raznim ekstremistima koji se, prema najavama ministara policije Srpske i Srbije, mogu olako uvući u redove demonstranata. Događaj je protekao bez ijednog incidenta, čak i “naznake incidenta”, kako je primijetio Aleksandar Marković na FTV-u, pa se postavlja pitanje da li se sve vrijeme radilo o očitom spinu vladajućih krugova u Banjaluci i Beogradu.

DOZIRANE PRIJETNJE: Dozirano, pa potom intenzivno puštanje informacija o inim radikalnim skupinama i prijetnjama po bezbjednost, moglo je, naprimjer, strahom anestezirati gnjev opozicionih pristaša i onemogućiti eventualni politički spontanitet ili stvarno događanje naroda. Drugo pitanje je da li su novinari i urednici trebali zagrebati ispod strogog lica ministra Lukača? Kako i čime otkriti spin? Dovoljno je bilo upitati se ko su radikalne skupine koje dolaze? Otkud interes srpskim ekstremističkim grupama da se miješaju? Da li je bilo ikakvih naznaka da opozicija sprema nasilne proteste kada su sve vrijeme slali umjerene poruke, stidljivo se povlačeći ispred zahtjeva vlasti? Urednim plasiranjem spornih zvaničnih informacija o bezbjednosnom riziku, možda se podržavao uspjeh dobro pripremljenog spina koji se mogao izazvati sa suvislijim pitanjima ili otvorenijim i smjelijim prilozima. Građani između ostalog plaćaju RTV pretplatu da bi se raskrinkala propaganda i da bi dobijali tačne i istinite informacije, makar se istina krivila u zvaničnim saopštenjima bezbjednjaka.

JEDINSTVENE PORUKE SUPROTSTAVLJENIH SKUPOVA: O samim demonstracijama i kontramitingu, BHT1 je izvijestio stavljajući u fokus preovlađujuće poruke, prepoznajući im zajednički imenitelj: podilaženje nacionalnim strastima (urednica Svjetlana Vučetić). Istina, oba skupa su protekla u atmosferi dokazivanja nacionalnog opredjeljenja suprotstavljenih političkih opcija, čime je opozicija propustila u prvi plan staviti narastajuće socijalno nezadovoljstvo. U sažetom i dosta dobro pripremljenom javljanju uživo, Vladimir Šušak je ponovno sumirao glavni utisak javnog servisa, a duži komentari su dati kroz objektiv popularnog i upućenog komentatora političkih prilika Srđana Puhala. U razgovoru se napokon otvara i pitanje spinovanja javnosti povodom sada već očito neosnovanih bezbjednosnih strahova.

IZDVOJENO:

Sonja Karadžić, čije je obraćanje s protesta izdvojeno, potpisana je kao “kćerka Radovana Karadžića”. Radi se o visokoj dužnosnici SDS-a i potpredsjednici Narodne skupštine, a njeno predstavljanje kroz opštepoznatu porodičnu povezanost sa haškim osuđenikom moglo bi se smatrati diskutabilnim jer bi to onda, naprimjer, značilo da bi se i Bakir Izetbegović, koji isto obnaša javnu funkciju, svako malo trebao predstavljati kao “sin Alije Izetbegovića”. Bez obzira što su njihove karijere obilježile veze s nekoć uticajnim očevima, oni su sada u javnom životu nosioci javnih dužnosti koje ih određuju.

PLUS SEDMICE

Izvještavanje o protestima i mitingu vlasti u Banjaluci karakterisao je objektivan i umjeren pristup, koji je izdvajao glavne poruke s oba skupa.

MINUS SEDMICE

U danima uoči protesta nedostajao je selektivniji i kritičkiji odnos prema svakovrsnim informacijama o bezbjednosnim prijetnjama.

OCJENA: 6

FTV: “PLEMENITA BORBA” SAVEZA ZA PROMJENE

10. – 16. maj 2016.

UČITAVANJE ILI NAVIJANJE: Za razliku od kolega s državnog javnog servisa, FTV je na drugačiji način interpretirala poruke s banjalučkih skupova, tačnije s onog opozicionog (urednica Jadranka Milošević). Poslijedogađajnim javljanjem s lica mjesta, Elma Kazagićsažela je opozicione demonstracije plemenitim epitetima i isticanjem da se tražilo “pravednije društvo”, da su se nabrajale korupcionaške afere i da su u prvom planu bili izrazi socijalnog nezadovoljstva. Koliko god su se u banjalučkom parku mjestimično čule teme u vezi s depresivnom ekonomskom i socijalnom stvarnošću, Savez za promjene nije se libio upustiti i u patriotsko nadgornjavanje s Dodikovom independistima. Jednostrano tumačenje u federalnom Dnevniku 2 izgledalo je kao namještanje opozicione slike po sopstvenoj želji i ukusu. Optimistično se zaključivalo kako saradnja unutar Saveza “nije deklarativna, već suštinska”, a sva priprema vrvila je od uzbuđenja i pretjeranosti koji ne dolikuju profesionalnom i odmjerenom pristupu.

MALA ŠKOLA NOVINARSTVA: Zerina Ćosić Vrabac pripremila je neobično dobar prilog u subotu o vladajućem političkom procesu u zemlji: evropskim integracijama. Novinarka nas je podsjetila na izjavu političkih stranaka o njihovoj opredjeljenosti ka EU, ali i koji su to najnoviji uslovi koje Bruxelles postavlja ispred BiH. Rijetko jasan prilog koji sa preciznošću progovara o tehničkim detaljima procesa pridruživanja, sve sa izdvajanjem famoznog mehanizma koordinacije kao gorućeg pitanja koji prevashodno traži pojašnjenja. “Nikom nije jasno kako će mehanizam funkcionisati i koja su otvorena pitanja”, akcentira Ćosić Vrabac, napokon izgovarajući u TV formatu ono što dobar dio javnosti misli. Novinarka je u iznimno informativnoj pripremi, koja je vrvila od bitnih detalja koji se olako zaborave, održala lekciju o tome kako se prave uzbudljive i društveno odgovorne političke priče u kojima se postavljaju pitanja od javnog značaja. Njen odlično intoniran tekst pratila je kompilacija izjava vodećih političara o pitanjima koje je vješto smjenjivala.

IZDVOJENO:

Ismir Jusko u srijedu je konačno imenovan za novog ministra komunikacije i saobraćaja, ali vijest je izručena u atmosferi svečarske tišine, jer nisu dati biografski podaci ili zanimljivosti iz dosadašnje karijere ministra (urednik Darjan Babić).

PLUS SEDMICE

Prilog Zerine Ćosić Vrabac. Pitko, inteligentno i uzbudljivo političko štivo.

MINUS SEDMICE

Banjalučka opozicija je kreirana prema sopstvenom ubjeđenju, a ne prema ponuđenom sadržaju na dan protesta.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Uoči okupljanja vlasti i opozicije u Banjaluci, medijski sadržaji bili su ispunjeni upozorenjima o bezbjednosnim rizicima za koje se na kraju ispostavilo da su bili neosnovani (vrlo vjerovatno), pretjerani (gotovo izvjesno) ili uspješno osujećeni (malo vjerovatno). Policija se nije oglasila saopštenjem da je spriječila ozbiljnije napade, osim one informacije da je spriječen dolazak ekstremnih nacionalista iz Srbije. Kako god, njegovani narativ o opasnim skupovima izazvao je ozbiljne posljedice po brojnost okupljenih, ponašanje opozicije, ali i medijske formulacije. Naprimjer, FTV je na kraju s oduškom zaključila kako nije bilo incidenata i da policija Republike Srpske zaslužuje pohvale. To se redovno provlačilo u svim medijskim prikazima, pa bi se moglo reći da smo na djelu imali efektan i uspješan spin na čijem se razotkrivanju malo činilo. Sam banjalučki dan D, kako se čak nazivao, dobio je mnogo vjerodostojniji prikaz na BHT-u jer je Federalna televizija izdvajala tonove sa opozicionog protesta glorifikujući ih kao početak uspješne borbe protiv vladajućeg režima.