Sevdalinka, dio svjetskog kulturnog nasljeđa

Povezani članci

• CRVENILO SA NIJANSOM ZELENE
• GS: Građani, nemojte mirno spavati
• Naša stranka: Vlada FBiH izigrava odluke Ustavnog suda
• POD PRITISKOM PROTESTA, REŽIM SE POVLAČI: VELIKA POBJEDA ŽENA U IRANU – UKINUTA MORALNA POLICIJA, OPOZICIJA TRAŽI I UKIDANJE ZAKONA O OBAVEZNOM HIDŽABU. / U BIH…
• Leva skretanja, na čitavoj kugli zemaljskoj
• Intervju Šemsudin Gegić

Povodom promocije knjige “Sevdalinka, alhemija duše”, Esada Bajtala

Intervju i foto: Fahro Konjhodžić

Odavno jedan  kulturni događaj nije privukao pažnju bh populacije u Oslu,  kao što je to bila prezentacija knjige ”Sevdalinka, alhemija duše”. Knjigu je napisao prof.dr. Esad Bajtal, a izdavač je renomirana kuća ”Rabic”, u vlasništvu Gorana Mikulića.

Knjiga je predstavljena također i u  mjestu Fredrikstad, gdje je bila glavni kulturni događaj u okviru održavanja redovnih susreta humanista okupljenih oko humanitarne organziacije ”Nova nada”. Promocijom  knjige Sevdalinka, alhemija duše, Esada Bajtala u Oslu, otpočelo je obilježavanje 15.godišnjice kulturnog društva Preporod u Norveškoj!

U prisustvu  oko 130 posjetilaca izveden je lijepo osmišljen i scenski sinhronizovan program (zahvaljujući prekrasnoj instalaciji, kompoziciji slika sa bosanskohercegovačkim motivima Valide Mujezinović).

Performans ”Sevdalinka, alhemija duše” bio je nadahnut htijenjem najboljih želja organizatora da to bude večer ljubavi i poštovanja prema jednoj specifičnoj i senzibilnoj tradiciji kakvu srećemo u estetski neponovljivom melopoetskom spoju sevdalinke, koja u sebi nosi svu prefinjenost duše i duha bosanskohercegovačkih prostora. Performans je osmislila i uspješno realizovala grupa entuzijasta: Zlata Erkočević, Larisa Hajdarović, Valida Mujezinović, Zlatko Oručević, Sabina Trako, Alija Trako, Asim Manjgo, Sanela Numanović, Nejra Majdanac, Miralem Bećirović, Fadil Dizdarević i Bekim Sejranović. (N.E.)       

Jedan  do promotora,  profesorica Larisa Hajdarević je istakla  kako ova knjiga ”nikoga neće ostaviti ravnodušnim, jer posjeduje magičnu moć da odvede u čarobni svijet čudesne pjesme, najnježnijeg i najljepšeg cvijeta kulturnog nasljedja u BiH.”

– Bajtalova čudesna opčinjenost  sevdalinkom je rezultirala nastankom ove zaista vrijedne i kvalitetne monografije. Duboko svjestan kompleksnosti sevdalinke, kao i obimne literature o njoj, on je odlučio svoj pristup graditi na novim osnovama i novom načinu  njezinog razumjevanja  sa stanovišta spoznaje humanističkih nauka našeg vremena. Slijedeći unutrašnju logiku sevdalinke i njezin senzibilni duh, on pokušava otkriti tajnu kaharomn skrhanih zarobljenika ljubavnog zova. Mnogi pjesnici, književni istoričari, kritičari, teoretiočari, filozofi, sociolozi etnomuzikolozi, kao i svi zaljubljenici u ovu našu «pjesmu nad pjesmama», već dva vijeka pokušavaju da odgonetnu tajnu sevdalinke. Ali, kako kaže i  sam autor, svaki pristup sevdalinci na kraju ostaje samo jalov pokušaj hvatanja neuhvatljivog. Ova misao neodoljivo podsjeća na Makov (Dizdar)  doživljaj poezije jer,  vrata riječi, poput vrata neba i kapije grada ostaju zauvijek zatvorena, ostaju tajna i stalan izazov pjesničkog čina stvaranja, kazala je prof Hajdarević.

Interesantno je spomenuti da je u publici bila i Merete Fjeldbo, Norvežanka, koja pjeva sevdalinke na bosanskom jeziku, a o čijoj je jezički sasvim ispravnoj interpretaciji pisao i profesor Bajtal, ističući popularnost sevdalinke širom svijeta.

Tim povodom smo pitali  autora Esada Bajtala da  kaže kako je zadovoljan prvim  predstavljanejm svoje knjige ovdje u Oslu?

– Kuriozum je da je knjiga izašla u Sarajevu,  čak prijatan kuriozum,  a promovisana je u Oslu, gdje je, opet jedan  paradoks, i nastala. Vjerovatno se  prvi put događa da jedna ozbiljna rasprava i jedna knjiga, kako je zasad procjenjuju,   nastala izvan Bosne i Hercegovine, a tiče se direktno sukusa BH kulture.

Ja lično, kao autor sam veoma zadovoljan  načinom na koji je knjiga predstavljena. Vidjelo se da su ljudi uložili dosta napora da to ne bude formalna promocija,  nego da ima suštinsku dimenziju, da iznese na površinu bitnu stranu knjige, i  da citatima iz nje prisutne uvede u njenu srž. Sve u svemu, zahvaljujući jednoj ekipu na čelu sa gospođom   Larisom Hajdarević, i njenom ekipom, u kojoj  posebno mjesto zauzima Zlata Erkocevic, zajedno sa jednom  ekipom mladih ljudim učinili su sve da ova promocija zaista bude na nivou jednog grada kakav je Oslo.

Knjiga je izišla, sada je u javnosti, a šta dalje?

– Sve zavisi od toga kako će knjiga biti primljena kod kritičara i publike. Predvidjeli smo da napravimo  seriju promocija u BiH, a možda i dalje,  pa  sada očekujemo tzv. povratne informacije. Istovremeno ja se bavim idejom da se učine dodatni napori, prikupi odgovarajuća građa  i da se napravi neka vrsta projekta, koji bi trebao rezultirati time da sevdalinka postane dio svjetske kulturne baštine. Odnosno da bude stavljena  na popis   onoga što se zove zaštita «UNESKO», kao nematerijalno kulturno blago od svjetskog značaja. Ja mislim da za to već sada postoje dobre mogućnosti, sevdalinka nije ništa slabija  od portugalskog fada, koji je već sada postao  poznat i koji ima značajno mjesto u svjetskom kulturnon nasljeđu. 

U svijetu već postoje  ljudi koji se bave sevdalinkom vrlo intezivno, kako  njenom poetskom, tako i njenom melodijskom dimenzijom,  kao melopoetskim feonomenom  od izuzetnog značaja za BiH. I  ne samo za BiH, nego i za cjelokupni Balkan,  kome sevdalinka  pripada, bez obzira što je ona najvećim svojim dijelom nastala u BiH –  i kako to Krsic kaže, najveći i najljepši  broj tih pjesama, nastali su u šeher Sarajevu, –  to ne znači da je ona samo lokalni fenomen. Čak i ako Balkan uzmemo kao lokalno odredište, sevdalinka  je ipak  fenomen od svjetskog značaja, i kao  takvu, trebamo je njegovati i prijaviti  na listu naslijeđenog  kulturnog blaga UNESK-a .  Zato imamo dovoljno  argumenata, kao na primjer da je Hajneov tekst ušao u njen stvaralački korpus, da se Gete, ta planetarna književna veličina,  bavio njome. Imamo sve pretpostavke, pa ako budemo dovoljno pametni i metodološki mudri, možemo očekivati da jednoga dana sevdalinku vidimo na UNESKO-voj listi. To je moja prva i posljednja želja, kada sam započeo rad na pisanju ove monografije!

prof.dr. Esad Bajtal

Knjiga je, kako kažete,  nastala velikim dijelom  ovdje u  Norveškoj! Koliko je to geografsko udaljavanje od izvorišta nastanka sevdalinke  uticalo da se sagleda jedna možda drugačija, nova dimenzija?

– Ja sam čitavog života sevdalinku   slušao u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu. Pisanje ove knjige odvijalo se u Oslu, sticajem  životnih okolnosti. Precizno, mogu reći da je devedest posto  ove knjige napisano u glavnom gradu Norveške. Možda je ta distanca, kako sam i napisao  u jednom dijelu knjige,  meni omogućila da čujem jedan  novi zvuk sevdalinke, da je čujem možda na jedan  dugačiji način, da je čujem u jednom drugom podneblju,  da mi zazvuči još bolje, još snažnije,  još strastvenije, još erotskije,  nego što to zvuči u BiH, gdje sevdalinka spada u svakodnevnicu! Bilo je zaista zanimljivo iskustvo, provjeravati  neke snimke i tekstove, zahvaljujući CD-ovima koje sam nosio od kuće, a i zahvaljujući internetu. Slušanje sevdalinke u Oslu je bio poseban doživljaj  i  vjerujem da će se to osjetiti i kroz redove knjige, kada bude čitana.