Što umjesto kortikosteroida?
Povezani članci
Kortikosteroidi se široko primjenjuju u mnogim granama medicine, ali je i dalje mnogo nejasnoća o njihovu djelovanju, opravdanosti primjene i nuspojavama. Brojne su, naime, nuspojave liječenja kortikosteroidima, od kojih su neke ozbiljne i dugotrajne, pa zahtijevaju poseban oprez u korištenju kortikosteroida. Zašto je i dalje toliko nejasnoća oko njihova djelovanja, te što upotrijebiti kao alternativu, za portal Žena.hr objašnjava Meri Filipović, mag nutricionizma, stručni savjetnik za Bioeliksir terapiju.
Kortikosteroidi i psorijaza
Kortikosteroidi su prisutni u liječenju mnogih kožnih bolesti. Postoje u obliku krema, masti, gela te losiona, Oni su danas najčešće korišteni lijekovi u upalnim bolestima i rutinski se upotrebljavaju za liječenje ekcema i psorijaze, te obično brzo ublažavaju simptome, kaže M.Filipović: „Koža je vrlo djelotvorna barijera koja sprečava gubitak tekućine i tvari otopljenih u našoj krvi i međustaničnoj tekućini, a istovremeno štiti naš organizam od prodora mirkoorganizama iz okoliša. Oštećenja izazvana psorijazom i ekcemom obično su suha i ljuskava koža, koja ako se ne vlaži, lako se upali i krvari. To se događa osobito u zimskim mjesecima, kad suh i vruć zrak, te nedostatak sunčeve svjetlosti mogu izazvati izbijanje psorijaze kod mnogih ljudi koji su joj skloni. Suha okolina može također izazvati nadraženost kože te stvaranje ekcema. Stoga je potrebno održavati kožu vlažnom i gipkom.”
Filipović je dodala: “Sa kortikosteroidnim kremama nevolja je u tome što se smiju koristiti samo nekoliko tjedana, jer mogu izazvati stanjivanje kože, a prekomjernom uporabom mogu izgubiti djelotvornost. Takvi lijekovi blokiraju reakciju imunog sistema ili u težim slučajevima, potiskuju rad cijelog imunog sistema. Iako takav pristup može pomoći, on nudi samo ublažavanje simptoma i ništa ne poduzima da bih riješio pravi uzrok bolesti. Pacijenti ovise o svojim lijekovima i pate od mnogih nuspojava. Najgore je u svemu da pacijenti stalno potiskuju svoj imunosistem, što još više pogoršava zdravstveno stanje. Kod primjene kortikosteroida trebalo bi biti puno razuma. Cilj bi svima trebao biti da se koriste kada je potrebno smiriti upalu. Trebalo bi razmišljati i o drugim pristupima liječenju, što uključuje i prirodne metode, kako bi se intervali između vraćanja upale i ponovne primjene kortikosteroida što više produžili.“
Kako poboljšati kakvoću kože?
Naša sugovornica podsjeća da kakvoća kože ovisi o dva čimbenika, o tome kako efikasno jetra eliminira toksine, te kako funkcionira probavni sustav. „Prehrana bogata šećerima, oskudna svježim voćem i povrćem, bogata zasićenim i transmasnoćama idealan je partner lošoj koži. Zato treba jesti zdravo kako bi i koža bila zdrava. Više od bilo kojeg organa, koža trpi kad u tijelu nastane neravnoteža. Unos hranjivih i kvalitetnih nutrijenata u velikoj mjeri je povezan s izgledom kože. Brojni znanstveni radovi govore o alergijskim reakcijama na hranu kao jednom od faktora koji pogoršava kožne bolesti. Kvaliteta kože može biti uzrokovana nedostatkom određenih vitamina i minerala“, objašnjava M. Filipović iz Bioeliksira, od koje doznajemo kakva je uloga pojedinih vitamina i minerala u obnovi kože.
Vitamin D tijelo proizvodi kad je izloženo sunčevoj svjetlosti, no oboljeli od psorijaze i ekcema to ne koriste jer se najviše skrivaju upravo od sunca. Osim toga, mnoga zaštitna sredstva za sunčanje blokiraju vitamin D , čak i slabe kreme za sunčanje (SPF 8) blokiraju stvaranje vitamina D za 95%. Mnogi dermatolozi preporučuju uzimanje tableta vitamina D zimi kako bi osigurali dovoljnu razinu vitamina D. Preporuka je oko 400 i.j. na dan. Što se tiče namirnica, možete ga naći u ribi (sardina, tuna) i ribljem ulju, mlijeku, žumancu i prirodnim sokovima.
Vitamin A iz betakarotena poznat je kao vitamin za kožu, koristi se i za liječenje kožnih bolesti. Posebice bih istaknula Astaxsantin prirodni betakarotenoid dobiven iz algi, koji ima jako protuupalno djelovanje, a ima jako antioksidativno djelovanje, jače od E i C vitamina. Ovaj spoj pomaže u zaštiti od štetnih djelovanja zagađenja, ultraljubičastog zračenja i jačanju imunološkog sistema. Što se tiče namirnica, betakarotenom su bogati zeleno lisnato povrće, mrkva, krumpir, tikvice, kukuruz, leća.
Omega 3 i 6 masne kiseline – Omega 3 m.k. djeluju protuupalno. Nova istraživanja pokazuju kako Omega-3 masne kiseline mogu pomoći kod problema sa suhom kožom. Naime, rezultati su pokazali da su osobe koje su koristile dodatak Omega-3 masnih kiselina nakon nekoliko tjedana primijetile značajne pomake u borbi protiv suhe kože. Omega-3 masne kiseline pomažu reducirati nastanak akni i crvenilo lica. Uz omegu 3 i omega 6 iz ulja noćurka i boražine, sadrži linolensku kiselinu, koja ima blagotvoran učinak kod bolesti kao što su psorijaza, te razne druge upalne kožne tegobe. Esencijalne masne kiseline (omegu 3 i 6) nalazimo u plavoj ribi, sjemenkama i orašastim plodovima. Oni koji ne jedu ribu mogu lanenim sjemenkama ili lanenim uljem nadoknaditi evenutualni manjak. Dnevno se mogu uzimati dvije žlice sjemenki ili jedna žlica ulja.
Selen je mineral koji je jaki antioksidans. Poznat je po tome što štiti stanice i tkiva od oštećenja koja izazivaju slobodni radikali. On jača djelovanje imunološkog sustava, te neutralizira neke toksične tvari. Namirnice koje su bogate selenom i preporučujem da se konzumiraju su: češnjak, crveni luk, prokulice koje mogu pomoći kod ljuskave, perutaste kože. Istraživanja su pokazala da bi od mesa puretina trebala biti u samom vrhu konzumacije, dok se crveno meso ne preporučuje.
„Ponekad su kreme temeljene na prirodnim sastojcima i bolje rješenje od visoko tehnoloških revolucionarnih krema za lice, jer sadrže blaže sastojke i savršeno su rješenje za osobe sa osjetljivom kožom i one koje pate od nekih dermatoloških problema. Preporučila bih Euten kremu koja sadrži ekstrakte biljke gavez, stolisnik, kadulje i mente i ima izuzetno svojstvo regeneracije kože, te protuupalno, antiseptičko i fungicidno djelovanje. Službena medicina priznaje jednu prirodnu tvar kao odličan antipruritik (sredstvo protiv svrbeži), a to je mentol. Nije neobično da skoro sve biljke koje dobro djeluju na kožu, u biti dobro djeluju i na jetru“, zaključuje Meri Filipović, mag. nutricionizma, stručni savjetnik za Bioeliksir terapiju.