Mesić poručio Pusićki: Povlačenje tužbe protiv Srbije je neprihvatljivo, zna se ko je bio agresor!

Povezani članci

• RASIZAM
• Roman o Lori na natječaju Ministarstva kulture
• Kako je sedma sila položila čista pera za prljave pare
• Izvještaj s otoka
• Matthew u BiH, Matthew iz BiH
• Schengenski bumerang fijuče prema Zagrebu

Povući danas usporedo obje tužbe opasno bi nas približilo izjednačavanju uloge tadašnje Srbije, odnosno SR Jugoslavije i Hrvatske u ratu, a to je apsolutno neprihvatljivo, kaže ekskluzivno za Danas bivši predsednik Hrvatske Stjepan Mesić, odgovarajući na pitanje koliko je realno da Hrvatska i Srbija povuku međusobne tužbe za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

On dodaje da misli da danas ne bi trebalo brzopleto srljati u takve kombinacije i da je „trebalo imati više pameti i političke dalekovidnosti kada se tužba pripremala“.

– Ja sam tada bio za to da se ispitaju sve mogućnosti kako da ostvarimo ono što smo željeli, a da izbjegnemo podizanje tužbe i, naravno, srpsku protutužbu koja je bila izvjesna. Nažalost, tadašnja Vlada nije imala sluha za takvo stanovište, istakao je  Mesić  intervju za Danas.

Intervju s Mesićem prenosimo u cjelosti

Koji su, prema vašem mišljenju, uslovi koji treba da se ispune da bi se tužbe povukle?

– Kao što sam rekao: imam značajne rezerve prema takvome rješenju u sadašnjim prilikama. A inače, smatram kako prije svega moramo osigurati da se ni u jednom trenutku ne ispusti iz vida ono što se zaista dogodilo, da se ne zaboravi tko je koga napao, da se ne zaboravi kako Slobodan Milošević nije prihvaćao ni federaciju, ni konfederaciju, kako je njegova politika bila mijenjanje granica ratom i, što je najvažnije, da je ta politika uključivala i ratni zločin i genocid. Potom, morali bismo u međudržavnim pregovorima utvrditi načine rješavanja pitanja koja su otvorena tužbom. Navodim samo kao primjer razjašnjavanje sudbine nestalih, pri čemu ne zaboravljam da nestalih ima i na srpskoj strani, kao i pitanje ratne štete. No, u današnjim prilikama doista mislim, kada su obje tužbe već pred Sudom, da bi bilo najoportunije prepustiti da stvari idu svojim tokom. Neka Sud odluči i onda ni nama, ni srpskoj strani nema druge nego to prihvatiti. Svako dogovorno rješenje, ponavljam, u današnjim uvjetima, nužno bi izazivalo nezadovoljstvo na drugoj strani.

Kako komentarišete pozitivne najave i sa hrvatske i sa srpske strane da je mogućnost povlačenja tužbi i više nego realna?

– Ne želim komentirati poteze i najave aktualnih vlasti, ni u Hrvatskoj ni u Srbiji. Rekao sam vam kakvo je moje stanovište i na čemu ga zasnivam.

Da li bi, ukoliko dođe do povlačenja tužbi, tenzije u regionu bile smanjene? Postoji li, s druge strane, strah od reakcija nacionalnih ekstremista i s jedne i s druge strane?

– Tenzije u regiji i danas su već znatno smanjene. Radio sam na tome, a imao sam, naravno, i partnere za takvu politiku na drugoj strani, punih deset godina. Druga je stvar što određeni krugovi svako malo iz dnevno-političkih razloga ponovo podižu tenzije. Protiv toga se treba boriti. I protiv još nečega: protiv zaboravljanja i prešućivanja onoga što se dogodilo. Cijelo jedno desetljeće uporno sam ponavljao da je osnovni uvjet za stabiliziranje regije i normaliziranje prilika u njoj, suočavanje s istinom o prošlosti. To je ono što nam treba i tu, mislim, ima još dosta posla, pogotovo na srpskoj strani, jer Srbija nije doživjela katarzu kakvu je Hrvatska doživjela godine 2000. i u godinama što su slijedile. Što se nacionalnih ekstremista tiče, svjestan sam toga da oni postoje na obje strane i mislim da bi i zbog njih bilo najbolje pustiti postupak pred Sudom da se odvija svojim tokom.

Termin za vansudsko poravnanje ističe i mnogi pravnici smatraju da bi problem trebalo rešiti pre isteka tog roka. Takođe, navode da se Međunarodni sud pravde u velikoj meri oslanja na činjenice koje je utvrdio Haški tribunal, koji nikog do sada nije osudio za genocid, tako da obe tužbe navodno nemaju smisla. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

– Kada smo došli do točke na kojoj smo sada, prepustimo stvar Sudu. Spekuliranje o tome na čemu će on zasnivati svoju odluku ničemu ne vodi. Znamo dobro što se u ratovima na tlu bivše Jugoslavije događalo i, bez obzira na to kakve je presude do sada donosio Haški sud i na koje se činjenice oslanjao, mislim da nitko pametan neće poreći, navodim najeklatantniji primjer, kako je u Srebrenici počinjen genocid.

Koje je najbolje rešenje za obe strane u ovom procesu?

– Najbolje je rješenje da nastave putem normaliziranja odnosa, uspostavljanja međusobnog povjerenja i razumijevanja, a sve to, naglašavam još jednom, zasnovano na suočavanju s istinom o prošlosti, s istinom kako o nama, tako i o onim drugima.