ENG
Rezovi uzimaju danak na zdravlju
Autor/ica
Povezani članci
Grčka je nekada imala veliki sustav javnog zdravstva koji je pokrivao gotovo sve. No vjerovnici ove države snažno se zalažu za dramatične mjere štednje s ciljem smanjenja deficita, što uzima danak na sve veći broj siromašnih i nezaposlenih koji si ne mogu priuštiti nove naknade i participacije u državnim bolnicama.
Liječnici u državnim bolnicama tuže se na oskudicu svih vrsta zaliha. Računalna oprema predugo nije održavana, pa se mnogi nepopravljeni uređaji više ne koriste. Medicinske sestre odgovorne su za četiri puta veći broj pacijenata nego što bi trebale, a vrijeme čekanja na operacije se produljilo. Mnogi stručnjaci slažu se da je grčki sustav javnog zdravstva bio neodrživ, korumpiran i da mu je reforma bila prijeko potrebna. Ali tvrde i da su ga rezovi pogodili poput tsunamija.U samo dvije godine, vlada je srezala davanja na zdravstvo s 19,5 na 17 milijardi dolara. A sljedeće godine, Grčka mora pronaći nova područja uštede u zdravstvu u iznosu od čak 915 milijuna dolara, kažu vladini dužnosnici. Istodobno, ustanove javnog zdravstva bore se s porastom broja pacijenata od 25 do 30 posto s obzirom da si veliki broj Grka više ne može priuštiti privatno liječenje. Doktorica Olatz Ugarte, anesteziologinja iz Atene, kaže da pacijentice s rakom dojki nerijetko čekaju i do tri mjeseca na otklanjanje tumora. “Tako dugo čekanje može imati smrtne posljedice”, objasnila je. Nedavno je skupina engleskih znanstvenika poslala pismo zdravstvenom časopisu The Lancet u kojemu je upozorila da je u nastajanju “grčka tragedija”. “U nastojanju da se financiraju dugovanja”, napisali su navedeni znanstvenici, “obični ljudi plaćaju previsoku cijenu. Gube pristup zdravstvenoj skrbi i službama za prevenciju bolesti, suočavaju se s višim rizikom zaraze HIVom i drugim spolnim bolestima, a u najgorem slučaju i sa smrću”.Liječnici kažu da si mnoge obitelji više ne mogu priuštiti novu zdravstvenu naknadu u državnim bolnicama, a koja iznosi 6,50 dolara. Nedavno je Vassiliki Ragamb pošla u dom zdravlja u Peramu potražiti inzulin za svog sina dijabetičara. Bez zdravstvenog osiguranja, više si ga nije mogla priuštiti. Tri sata je obilazila ljekarne prije no što je pronašla jednu u kojoj su joj dali dovoljno inzulina za nekoliko dana. “Doista sam ih obišla mnogo”, rekla je.
Grčka je srezala potrošnju na zdravstvo za 13 posto; rastući broj Grka osjeća štetne učinke mjera štednje Doktorica Liana Mailli, koja liječi njezinog trogodišnjeg sina Eliasa, od mnogih svojih pacijenata sluša priče o sličnim nevoljama. U teoriji, oni koji si je ne mogu priuštiti, imaju pravo na besplatnu zdravstvenu skrb. Ali birokracija je ponekad presložena. Na početku dužničke krize 2009. godine Grčka je trošila oko šest posto svog bruto domaćeg proizvoda na zdrastvo, slično kao i ostatak europskih zemalja.No sustav je bio neučinkovit, s mnogo malih bolnica i razvijenom ovisnošću o skupim brendiranim lijekovima. A i korupcija je bila raširena. Stručnjaci tvrde da su liječnici često potpisivali unosne ugovore s proizvođačima lijekova, zbog čega su izdavali prekomjerni broj recepata za njih. Sada je vlada prestala zapošljavati novo zdravstveno osoblje, srezala plaće postojećeg i usredotočila se na praćenje recepata te nove postupke nabave. Dvadesetak liječnika uhićeno je zbog korupcije. No gotovo ništa od toga ne prolazi glatko. Mnogi liječnici govore da su rezovi otišli predaleko. Osim što postoji manjak zaliha, tvrde i da su postojeće zalihe loše kvalitete. Primjerice, u injekcijama uvezenima iz Kina pronađeni su insektin. Neke farmaceutske tvrtke, kojima država duguje milijune ili su nezadovoljne manjom količinom novca koju im država namjerava isplatiti, jednostavno su prestale isporučivati zalihe bolnicama. Među njima je i švicarski farmaceutski div Roche, koji proizvodi lijekove protiv raka koji nisu dostupni nigdje drugdje. Nadalje, mnoge ljekarne od pacijenata traže gotovinsku isplatu jer ne žele čekati državnu naknadu. “Cijeli sustav je u potpunom neredu”, kaže atenski kardiolog Elias Sioras.
Autor/ica
