Izborna kampanja u Poljskoj: Zaokret PIS-a prema podršci Ukrajini

Max Brändle 
Autor/ica 7.10.2023. u 16:51

Izborna kampanja u Poljskoj: Zaokret PIS-a prema podršci Ukrajini

foto: DPA

Poljska vladajuća partija PiS ovisi o glasovima desnice i zato dovodi u pitanje podršku Ukrajini – bar malo.

Piše: Max Brändle; Preveo: Ešref Zaimbegović

Svađa u nevrijeme između Poljske i Ukrajine? Poljski premijer Mateuš Moraviecki nedavno je skrušeno reagovao na ukrajinsku podršku stalnom članstvu Njemačke u Savjetu bezbjednosti UN-a. A ukazivanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u govoru pred UN da se neke države očigledno pretvaraju da se solidarišu sa Ukrajinom dok indirektno podržavaju Rusiju, Moraviecki je razumio kao uvredu Poljske.

Grub odgovor izazvao je negodovanje u Poljskoj i internacionalno: Nema novog oružja za Ukrajinu, umjesto toga na prvom mjestu mora biti vlastita sposobnost odbrane. Međutim Poljska time ne isključuje podršku Ukrajini. Ovi grubi tonovi postaju razumljivi gledajući lošu poziciju vladajuće partije PiS u posljednjim trenucima poljske predizborne kampanje.

Kampanja pred izbore 15. oktobra 2023. stupa sada u vruću fazu. Nakon dva mandata nacional-konzervativna vlada predvođena „Partijom za pravo i pravdu“ (PiS) Jaroslava Kačinskog, mnogo toga je na kocki. PiS je kroz ugrožavanje podjele vlasti i pravne države na osnovu uticaja na pravosudni sistem, kroz pooštravanje prava na pobačaj i nacionalističku politiku, Poljsku odvela na skeptičan kurs prema EU. Na osnovu pogoršane gospodarske situacije, visoke inflacije i slabog rast, PiS je u prijetnji da izgubi vlast. Iz tog razloga su nervozno i agresivno stupili u predizbornu kampanju. Najveća opoziciona partija je „Građanska platforma“ Donalda Tuska ( u porodici Evropske narodne partije, u anketama 29 posto), koja u savezu sa socijaldemokratima Nova Ljevica (deset posto) i pragmatičnim izbornim savezom „Treći put“ (deset posto) žele da stvore koaliciju protiv PiS.

Poljski skepticizam prema Evropi

U ovoj konstalaciji desničarsko-populistička i neoliberalna snaga Konfederacije dobija ključnu ulogu. Ona je jedina partija koja je skeptična prema podršci za Ukrajinu. Bez glasova Konfederacije preciznije njene podrške vladajuća većina za PiS nije moguća. Kao desničarsko-populistička snaga, Konfederacija se ne nudi kao koalicioni partner nego više zauzima ekstremne pozicije. Time je u anketama ostvarila 15 posto, sa trenutnih deset posto je doduše slabija ali još uvijek odlučujuća za stvaranje većine. Ti postotci izbornoj kampanji daju novi zaokret.

Rat u Ukrajini shvata se ozbiljnije u Poljskoj nego u Njemačkoj

Prijetnja kroz rat u susjednoj zemlji Ukrajini shvata se u Poljskoj ozbiljnije nego u Njemačkoj, i Rusija kod Kalinjingrada graniči sa Poljskom. Ukoliko Ukrajina ne pobijedi Rusiju, prema procjenama, Poljska bi bila direktno ugrožena od Rusije.

Poljska je Ukrajini od samog početka invazije pružila vojna, političku i humanitarnu podršku, posebno prema milion ukrajinskih izbjeglica koji žive u Poljskoj. Nesalomljiva solidarnost sa Ukrajinom ostala je, u inače polariziranim sukobima partija, principijelni nadpartijski konsenzus. Poljska vlada se ponosi time da je najvažniji pomagač Ukrajini, podstičući druge u EU za pomoć. Bez poljskog pritiska, prema mišljenju premijera Moraviecki u januaru 2023, Njemačka ne bi pokrenula isporuku borbenih tenkova.

Obzirom na logistički centar za oružje i municiju Poljska je dobila centralnu ulogu u novoj geopolitičkoj situaciji. Dvije posjete predsjednika SAD-a Joe Bidena u Varšavi ove godine potvrđuju kako SAD visoko cijeni ulogu Poljske. Obzirom da tema Ukrajine nije bila pogodna za polarizaciju, u dosadašnjoj izbornoj kampanji nije igrala nikakvu ulogu.

U tom kontekstu iznenađujuće je to da se baš iz Poljske čuju takvi grubi tonovi o podršci Ukrajini: Premijer Moraviecki je prošlog četvrtka rekao da Poljska osim ranije dogovorenih isporuka, neće Ukrajini isporučivati dalje oružje nego se želi više brinuti o vlastitoj sposobnosti odbrane.

Ovakav stav izazvao je nezadovoljstvo u EU, a opozicija i liberalna štampa u Poljskoj digli su uzbunu. Jer konsenzus za podršku Ukrajini u društvu nije ni u kom slučaju napušten. Ovome je prethodilo kritičko izjašnjavanje Zelenskog pred UN, dakle na velikoj pozornici, da se neke države samo pretvaraju da se solidarišu sa Ukrajinom dok indirektno podržavaju Rusiju. Bez da bi direktno imenovao Poljsku on je time kritikovao poljsko držanje blokade na uvoz ukrajinskih žitarica iako je EU ukinula blokadu. Poljska vlada htjela je time štititi vlastite poljoprivrednike od jeftinije ponude ukrajinskih žitarica.

Konsenzus za podršku Ukrajini u društvu nije ni u kom slučaju napušten

Niti je u interesu Poljske da podriva podršku Ukrajini niti ovo držanje ima podršku većine u stanovništvu. Mnogo više se prepoznaje drugi uzorak: Iz nervoze od gubitka vlasti na predstojećim parlamentarnim izborima vladajućoj partiji PiS odgovara svako sredstvo da pridobije dodatnu grupu birača. Očigledno ona vidi u nacionalističkom taboru desničarsko-populističke Konfederacije svoju šansu. Spremno i neodgovorno se prihvaćaju gubitak međunarodnog ugleda i diplomatsko negodovanje da bi se u očima domaćeg biračkog tijela prezentirali kao navodni zaštitnici poljskih nacionalnih interesa.

Slijedeći ovu mantru proteklih godina su i njemačko-poljski odnosi bili oštećeni, naprimjer kroz zahtjev za plaćanje reparacije u visini od 1,3 triliona eura za štete u Drugom svjetskom ratu. Prilično učinkovito za širu publiku u svakoj prilici je tražen sukob sa Njemačkom čak i kad se radilo o stacioniranju protuvazdušnih raketa na poljskom tlu ili o uređenju radionica za tenkove angažovane u Ukrajini.

Politika vlade koju vodi PiS postaje sve nekoherentnija. To pokazuje i afera oko navodno 250.000 viza, neke i za šengenski prostor, koje su na osnovu podmićivanja od strane zainteresovanih firmi izdala poljska diplomatska predstavništva. Dok su i visoko rangirani predstavnici PiS upleteni u ovaj skandal čini se čisto licemjernim da će PiS na dan izbora 15. oktobra, organizovati referendum o pitanju „prihvatanja hiljade ilegalnih migranata iz srednjeg istoka i Afrike“ koje je Poljskoj nametnula birokratija EU.

Poljska opozicija, a među njima i socijaldemokrati Nove ljevice, moći će profitirati od ovih od PiS fabrikovanih grubih tonova, pogrešnih nastupa i međunarodnih napetosti. U poljskoj predizbornoj kampanji radi se prije svega o mobilizaciji, vlastite teme ili vizije, a protivnici PiS jedva da su išta ponudili. Njihov najjači argument glasi: PiS mora otići i to dobija na težini. Ipak promatrači polaze od toga da će PiS opet biti najjača snaga ali neće imati vlastitu većinu. Opozicija može postaviti zahtjev za vladu samo ako ima jasnu većinu od 10 do 20 mjesta (od ukupno 460 mandata) ali to nije vjerovatno. Zbog toga treba računati da bi se do konstituisanja parlamenta 30 dana nakon izbora još nešto moglo pomjerati: Tako je zamislivo da pri sastavljanju frakcija dođe do prelazaka, posebno iz Konfederacije u PiS. Nakon vruće faze predizborne kampanje nakon 15. oktobra u Poljskoj počet će ništa manje vruć period traženja većine u novom parlamentu.

ipg-journal.de

Max Brändle 
Autor/ica 7.10.2023. u 16:51